Kod Šaranove jame u Jadovnu u Hrvatskoj danas je služen parastos žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja.
Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo vladika gornjokarlovački Gerasim, a jevrejsku molitvu za mrtve – kadiš glavni rabin Hrvatske Lucijano Moše Prelević. Nakon parastosa kod Šaranove jame otkriven je novoobnovljeni spomenik, koji je porušen tokom proteklog rata u Hrvatskoj.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je prvi put sa majkom došao u Jadovno da se pokloni svom djedu i ostalim žrtvama, istakao je da se u ovom logoru prije 70 godina desio najstrašniji zločin, gdje su ljudi, uglavnom Srbi, Jevreji i Romi, dovođeni sa prostora bivše Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ kako bi bili ubijeni.
„Dovođeni su i ubijeni zato što im je presuđeno zakonima i odlukama tadašnjih ustaških vlasti. Tako strašan zločin počinjen ovde niko ne sme da
zaboravi“, istakao je Tadić u svom obraćanju. On je rekao da se treba prisjetiti i novije istorije, od prije 20 godina, kada su ponovo oživjeli strahovi.
„Kao predsednik Srbije svestan sam stradanja i to ne samo Srba, već i Hrvata, i zato sam ovde da bi doprineo da stavimo tačku na strahove jednom
zauvek“, naglasio je predsjednik Srbije i dodao da Srbi i Hrvati imaju odgovornost za generacije koje dolaze i obavezu prema žrtvama, te posebnu ulogu na evropskom prostoru.
Osim Tadića, parastosu su prisustvovali i na obnovljeni spomenik u Jadovnu vijence položili, u ime predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, šef kabineta Draško Milinović, izaslanici predsjednika i premijera Hrvatske Vesna Pusić i Jasen Mesić, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Hrvatske Milorad Pupovac, predsjednik Jervrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić i predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke Dušan Bastašić.
Bastašić: Da li je Hrvatska nasljednik NDH?
Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke Dušan Bastašić izjavio je danas da je u Hrvatskoj na djelu otvoreno prikrivanje zločina
počinjenih na području nekadašnjeg kompleksa ustaških logora Gospić iz 1941. godine, gdje je za samo 132 dana pobijeno ne manje od 40 123 žrtve, od čega je 38 010 Srba.
„Ne ulazeći u to da li je Republika Hrvatska pravni sljedbenik Nezavisne države Hrvatske /NDH/, neporecivo je da se na njenoj teritoriji
nalaze mjesta masovnog zločina, da su žrtve zločina neekshumirane, neidentifikovane i nesahranjene, a da je zanemarivo mali broj zločinaca imenovan ili procesuiran“, rekao je Bastašić.
U obraćanju kod Šaranove jame u Jadovnom, gdje je danas služen parastos žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja, Bastašić je rekao da je zaprepašćujujuće to što se ignoriše insistiranje srpskih i jevrejskih organizacija na zakonom propisanom odnosu prema mjestu i žrtvama zločina.
„Šta više, mjesta masovnih zločina, neka od njih čak registrovana Spomenička mjesta, godinama se vješto prikrivaju i prepuštaju zubu vremena i prirodnim procesima propadanja. Na području Spomeničkog mjesta logora Slana na ostrvu Pagu na kojem su italijanski vojnici septembra 1941. ekshumirali, spalili i u kamenjar sahranili pepeo 793 tijela žrtava, među njima tijela 293 žene i 91 djeteta od pet do 14 godina starosti, turisti uživaju u suncu i moru, ne znajući šta se na tom mjestu dogodilo“, rekao je Bastašić.
On je podsjetio da je jedna Spomen ploča, koja je svjedočila o mučeničkoj smrti ne manje od 8 020 žrtava pobijenih na i oko rta Slana, nestala dva dana nakon što je prošle godine obnovljena, da počinioci nisu pronađeni, kao i da ploča nije obnovljena.
„Uporno se izbjegavaju komemoracije na registrovanom Spomeničkom mjestu logora Jadovno, oko četiri kilometra daleko odavde. U proteklom ratu porušeno je ovdje i ono malo spomenika podignutih do 1991. godine. Da se devedesetih godina dogodio, kako kažu, pravedan nastavak antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata, da li bi ovi spomenici bili rušeni?“, zapitao je Bastašić.
On je istakao da danas na cijelom području nekadašnjeg kompleksa ustaških logora Gospić, osim Spomen ploče kod Šaranove jame, obnovljene prošle godine, i danas otkrivenog obnovljenog spomenika, nema nikakvog drugog spomena da se tu ljeta 1941. dogovorio stravičan zločin.
„Kako drugačije tumačiti ovakav odnos nego kao otvoreno prikrivanje zločina? Legitimno je pravo nas potomaka žrtava da tražimo od vlasti Hrvatske dostojan i zakonom predviđen odnos prema mjestima zločina i žrtvama zločina, članovima naših porodica“, istakao je Bastašić i poručio da nema mjesta govoru o međusobnom pomirenju, a posebno o razvijanju prijateljskih odnosa, sve dok je taj odnos takav kakav je u današnje vrijeme.
Govoreći o zločinima na području kompleksa ustaških logora Gospić iz 1941. godine, Bastašić je podsjetio da su rezultati dugogodišnjeg istraživanja profesora doktora Đure Zatezala pokazala da je na tom području u samo 132 dana pobijeno ne manje od 40 123 žrtve, od čega 38 010 Srba, 1 998 Jevreja, 88 Hrvata, 11 Slovenaca, devet muslimana, dva Mađara, dva Čeha i po jedan Rus, Rom i Crnogorac, među kojima 73 sveštena lica Srpske pravoslavne crkve.
„Podsjetiću da se nalazimo pored Šaranove jame, jedne od 33 registrovane bezdane jame Velebita i velebitskog podgorja u koje su ustaše 1941. godine
bacale još žive ili polužive žrtve. Pred te kraške bezdane i usjeke, dugim pješačenjem i batinama izmrcvarene žrtve, dovođene su ruku vezanih žicom, poređane u dvorede. Prvu dvojicu ili četvoricu ustaše bi udarile čekićem ili maljem u glavu i survali u jamu, a oni bi svojim tijelima povlačili za sobom ostale nesrećnike“, ispričao je Bastašić.
On je dodao da bi se u to strašno vrijeme danima iz jama čulo ječanje i zapomaganje, da je samo nekolicina uspjela da se izvuče živa iz bezdana, a da
su kraške jame samo jedan dio nekadašnjeg likvidacionog centra, kompleksa ustaških logora čiji je centar bio u tadašnjoj kaznionici Okružnog suda u Gospiću – „Gerihtu“.
„Pored ‘Gerihta’, kompleks su činili sabiralište na željezničkoj stanici, logor Maksimovića štale, takozvana Ovčara, logor Stupačinovo kod
Baških oštarija, logor za Srbe i Jevreje u uvali Slana na ostrvu Pagu i logor za žene i djecu u mjestu Metajna na Pagu, koji je bio prvi logor za žene i djecu u Drugom svjetskom ratu“, rekao je Bastašić.
On je podsjetio da su u moru podvelebitskog kanala i Paških vrata žrtve ubijane tako što im je žicom vezan kamen oko vrata, nakon čega su ih krvnici udarili nogom u vrat ili grudi, te rasporili stomak da tijelo ne bi isplivalo i sunovratili ih u plavu grobnicu.
„Ljudi pobijeni ovdje 1941. nisu žrtve antifašističke borbe. Oni su pokupljeni sa svojih vijekovnih ognjišta, mučeni i pobijeni samo zato što su
bili pravoslavni Srbi, Jevreji ili za NDH neprihvatljivi elementi“, istakao je Bastašić.
Pusić: Hrvatska nije NDH
Izaslanik predsjednika Hrvatske Vesna Pusić poručila je da današnja Hrvatska nije nasljednica Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, već da se temelji na antifašizmu, otporu ustašluku i svim vrstama kvazi-nacizma i saradnje sa fašističkim režimima.
„Hrvatska se temelji na borbi onih boraca koji su ovdje danas sa nama i to su naši korijeni“, istakla je Pusićeva danas u obraćanju kod Šaranove
jame u Jadovnu, gdje je služen parastos žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja.
Pusićeva je podsjetila da Jadovno i nije bio logor, već stratište desetina hiljada ljudi sa kojeg se niko nije vratio, a najviše Srba, Jevreja i Hrvata.
Ona je navela da je bestijalnost zločina u Jadovnu podstakla tada narod Like na ustanak protiv fašizma, kao i italijanski fašistički režim da reokupira ovo područje.
„Ovdje smo da bi odali počast ubijenim žrtvama, a da su nas oni u stanju danas vidjeti mislim da bi prepoznali da smo kenuli drugim, novim
putevima. I mi smo imali svoje ratove i ratna stradanja“, rekla je Pusićeva i poručila da je Hrvatska danas na putu trajnog mira i da sa susjednim zemljama radi na uzajamnoj odgovornosti i poštovanju.
Pupovac: Hvala vladi
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je da je Jadovno najstrašniji logor smrti za vrijeme NDH i ustaškog režima.
„Ovdje smo da se prisjetimo žrtava ubijanja i zatvaranja, koja su bila sredstva tog režima u njegovoj politici genocida prema Srbima, Jevrejima,
Romima i antifašistima Hrvatima“, istakao je Pupovac.
Pupovac je izrazio zahvalnost Vladi Hrvatske na obnovi spomenika u Jadovnu, koji je srušen prije 20 godina u vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji.
„Spomenik je srušen u vrijeme kada se mislilo da se zatiranjem znamenja može zatirati i sjećanje i izbjeći odgovornost sjećanja“, naglasio je
Pupovac i dodao da je obnova ovog spomenika važna za suočavanje sa politikom onoga tipa države u kojoj vjerovanje u zajedničko društvo i život nije bilo moguće.
Organizatori okupljanja su Odbor za Jadovno Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve, Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, Udruženje građana „Jadovno 1941. Banjaluka“ i Koordinacija jevrejskih opština Hrvatske.
U kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. godine za samo 132 dana njegovog postojanja sa područja nekadašnje NDH dovedeno je 42 246 muškaraca, žena i djece, od kojih je na najokrutniji način ubijeno 40 123. Među žrtvama bilo je 38 010 Srba, 1 989 Jevreja i 88 Hrvata.
Jadovno je selo na obroncima planine Velebit, a logor smrti u njegovoj blizini formiran je u prvoj polovini maja 1941. godine.
Kompleks ustaških logora Jadovno činili su zbirni logor Ovčara, sabirni centar na željezničkoj stanici Gospić, pomoćni logor Stupačinovo kod Baških Oštarija, brojne bezdane jame na Velebitu i okolini Gospića, te logori Metajna i Slana na Pagu.
Izvor: FRONTAL RS