Izvještaj protiv Harisa Silajdžića, zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu

Ratnom predsjedniku Vlade i ministru inostranih poslova tzv. Republike BiH Harisu Silajdžiću prijeti optuženička klupa, zbog odgovornosti za ratne zločine u Konjicu. Silajdžić je znao i potpisivao odluke o osnivanju logora i sabirnih centara na području Konjica, u kojima je bilo zatočeno oko 2.000 srpskih civila i vojnika, dok ih je 36 u logorima ubijeno. To je navedeno u izvještaju koji je Tužilaštvu BiH dostavila Policijska uprava Trebinje.

Konjic je bio jedno od najkrvavijih poprišta ratnih zločina nad srpskim stanovništvom, a brojnim prijavama protiv konjičkih zločinaca, dodata je i ova protiv Harisa Silajdžića koji je, kako se navodi u izvještaju, za sve morao znati, a neke odluke je lično i potpisivao.

Zoran Pologoš, predsjednik Udruženja Konjičana Republike Srpske ističe da je epilog tih odluka 36 ubijenih Srba u logorima, desetine silovanih žena, 2.000 zatvorenih u logore, a sve vrijeme, kaže, vrh BiH je za to znao.

Silajdžić je, obavljajući visoke funkcije, morao da zna za zločine, te je preko drugih učestvovao u krivičnim djelima ratnih zločina, ne čineći ništa da ih spriječi, podsticao, donosio odluke, i potpisivao rješenja o postavljenjima uprave logora – stoji u izvještaju dostavljenom Tužilaštvu BiH.

Svjedoci na ranijim suđenjima za zločine u Konjicu, izjavljivali su da su i Silajdžić i Alija Izetbegović viđeni tokom rata u blizini konjičkih logora, a Silajdžić je lično za vršioca dužnosti logora Musala imenovao Edhema Žilića, koji je zbog ratnog zločina, pravosnažno osuđen na šest godina zatvora.

„Lice se sumnjiči da je omogučio i znao za ta djela, što predstavlja kršenje međunarodnog prava i ženevskih konvencija“, izjavila je portparolka PU Trebinje Jovana Cvijetić.

Tužilaštvo BiH treba što prije da pokrene istragu u predmetu Konjic, jer je riječ o klasičnom primjeru udruženog zločinačkog poduhvata, smatraju u Republičkom centru za istraživanje ratnih zločina.

„Republički centar stavlja se u potpunosti na raspolaganje Tužilaštvu BiH, iako se plašimo, kada je riječ o pravosudnim institucijama na nivou BiH, da ovo ne završi kao slučaj Šemsudina Mehmedovića“, rekao je direktor Milorad Kojić.

Konjičani nisu uvjereni da će Tužilaštvo BiH uraditi valjan posao u slučaju Silajdžićeve krivične odgovornosti za zločine u ovom gradu.

„Do sada nismo imali razloga da imamo povjerenje u instutucije BiH, ali evo prilike Tužilaštvu da ispravi nepravdu prema Srbima iz Konjica“, dodao je Zoran Pologoš.

Da su bošnjački zvaničnici predugo bili pošteđeni odgovornosti za ratne zločine, smatraju u BORS-u.

„Činjenica je da je u dosadašnjem periodu muslimansko rukovodstvo i rukovodstvo SDA, kao i vojno rukovodstvo tzv. Armije BiH bilo pošteđeno, u pravoj mjeri, odgovornosti za događaje u proteklom ratu“, izjavio je predsjednik BORS-a Milomir Savčić.

Prije rata u Konjicu je živjelo gotovo sedam hiljada Srba. Sada, tek oko dvije stotine. Srpska sela Bradina i Blace razorena su do temelja, a sve stanovništvo prognano, pobijeno ili zatvoreno u logore, od kojih su Čelebići i Musala bili najstrašniji.

Izvor: RTRS

Vezane vijesti:

Konjic: Sjećanje na stradanje Srba iz sela Bradina

Nekažnjeni zločini nad decom u Konjicu (1992-1995)

Treće streljanje dečaka Petra iz Konjica