Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, otvorena je 14. februara u navečerje praznika Sretenja Gospodnjeg, izložba “Stradanja Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995. god.” u kripti hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.Izložbu je otvorio u ime Njegove Svetosti, episkop toplički g. Arsenije, vikar Patrijarha srpskog i nastojatelj hrama Svetog Save u Beogradu.
Na izložbi su govorili: g. Nevenko Vlaisavljević,autor izložbe; dr Veljko Đurić Mišina, srpski istoričar, specijalizovan za istoriju Srpske pravoslavne crkve, proučavanje genocida i holokausta, kao i modernu istoriju Zapadnog Balkana, radio je u više naučnih i obrazovnih ustanova, a trenutno je v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.
Na kraju se obratio Nastojatelj hrama Vladika Arsenije, koji je rekao: “Kada pomislimo na sva stradanja, koja je preživeo srpski narod i Srpska pravoslavna crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja su ljudskom razumu nepojmljiva -krv se ledi u žilama, a usta postaju bezglasna i ne postoje reči kojima se ona mogu opisati“.
Dalje u obraćanju Vladika je citirao besedu, blaženopočivšeg Patrijarha Germana, koja je izgovorena prilikom osvećenja obnovljene crkve u Jasenovcu 1984. godine, koji je rekao:“Bilo je to jedno od onih vremena za koje je Spasitelj rekao – Doći će vreme kada će savki koji vas ubije misliti da Bogu službu čini i Oče oprosti im jer ne znaju šta čine.Braćo da praštamo moramo jer je to Jevanđelaska zapovest, ali da im zaboravimo – ne možemo”. istakao je dalje Vladika u svome obraćanju rekavši:” U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945 god. Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo i srpski narod doživeli su golgotu istorijskih razmera.Od ustaškog terora stradala su četvoruca Episkopa 171 sveštenik, nekoliko stotina hiljada nevinih muškarca, žena i dece, srušeno oko 450 crkava, a oko 800 opustošeno i oštećeno.” Vladika je otvorio izložbu koja će biti predstavljena narodu naredne tri nedelje.
Ovu nesvakidašnju izložbu je svojim anđelskim glasom uveličala g-đica Branislava Podrumac, operska pevačica.
Izvor: Hram Svetog Save