Dane Lastavica: HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ -LIKA 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Kada se razmišlja o hrvatskim logorima smrti za uništenje srpskog i jevrejskog naroda, koji su bili uspostavljeni i organizovani oko Gospića 1941-45. godine, misao šeće samo oko Okružnog zatvora Gospić, a ponekad i do Jadovnog, ili ostrva Paga, što je nedovoljno za saznanje prave i pune istine o logorima koji su delovali na ovom terenu.

DANE LASTAVICA

HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM
I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM
LOGORU GOSPIĆ (LIKA) 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Nije to bio logor Gospić, već sistem logora, sabirališta i raznih gubilišta, koja su se sastojala od jama, objekata gde su žrtve spaljivane, te mnoga i mnoga masovna gubilišta na području sve od Lićkog Lešća, preko Perušića, Pazarića, Gospića, Jadovnog, Brušana, Oštarija do otoka Paga, ili Velebitom do Šibuljine. Na ovim prostorima se prikazuju pojedina od tih gubilišta ne pretendujući jasno da su sva opisana i evidentirana.

Ako bi se davala ocena geneze i uzroka zločina genocida nad srpskim narodom u toku više vekova, onda bi se najkraće moglo reći da se geneza zločina genocida koje je vršila i vrši katolička crkva nad pravoslavnim narodom može uzeti još od ranog srednjeg vijeka pa sve do danas. Intenzitet i oblici genocida bili su različiti što je zavisilo od istorijskih uslova i okolnosti u kojima je katolička crkva bila u mogućnosti da vrši i podstiče taj genocid, ili u kojem je pravoslavni narod bio u mogućnosti da se odbrani od njega. Naročito su katoličenja i unijaćenja kao oblik genocida i uništenja pravoslavlja uzeli veći zamah od XV do XIX veka, jer je Vatikan veoma uspešno koristio tragedije srpskog naroda i njegov egzodus pred turskim nadiranjem u navedenim razdobljima.

Zločini genocida su posebno uspeli od sredine XIX veka, a naročito u Prvom svetskom ratu (1914-18), kada je na stotine hilljada nevinih Srba, muškaraca, žena i dece bilo ubijeno, obešeno, umrlo kao taoci u koncentracionim logorima kakvi su bili Arad, Doboj i mnogi drugi. Najteži i najmasovniji zločin genocida nad Srbima kao pravoslavnim narodom izvršen je u Drugom svetskom ratu 1941-45, godine, kada su papini, Stepinčevi i Pavelićevi bojevnici zajedno sa katoličkim klerom u Hrvatskoj ubili više od milion Srba. To isto i slično nastavilo se i 1991. godine pa nadalje. Uzroci za zločin genocida su, dakle, i vekovna nastojanja Vatikana da likvidira pravoslavlje na ovim prostorima.

Razlozi za takvu genocidnu politiku Vatikana su mnogobrojni, počev od ekonomskih, političkih, vjersko-dogmatskih, međunarodnih i drugih, koji su bili različitog intenziteta i poprimili različite oblike i načine prošlosti.

Uvlačenje mase za vršenje genocida u Drugom svetskom ratu i pored navedenih bio naročito pojačan ekonomski činilac, jer je ustaška vlast obećala fanatizovanim masama katolika da će dobili celokupnu imovinu onih Srba koje ubiju. Srpska imovina je čak deljena prema „zaslugama“ u ubijanju i to odmah po likvidaciji srpskog življa. Taj ekonomski činilac bio je veoma značajan motiv siromašnih seljaka i radnika, na primjer u Hercegovini, ali i na drugim delovima zloglasne NDH, a o Liki da se i ne govori, da se priključe koljačima i poslušaju svoje popove koji su sa crkvenih oltara za vreme bogosluženja pozivali na masovno ubijanje svojih komšija Srba i odmah im obećali njihovu imovinu.

Prema tome, katolička crkva je bila ona duhovna i ideološka snaga koja je te zločince podsticala na zločin, a ujedno im obećala oslobođenja od greha ubijanja. Mogli su, a to su i radili, da posle pokolja Srba dolaze u crkvu krvavih ruku i budu oslobađani od svakog greha, a ubijanje koje su izvršili bilo je blagosloveno, kao bogougodno djelo, jer su govorili da je od boga praštano.

Koristeći državu i državnost u Hrvata, koje se pokazalo kao najpogodnije sredstvo za vršenje genocida i uništenje srpskog pravoslavnog naroda, predstavnici tog sredstva – države su podstrekavali i isticali:

Ante Starčević: „Srbi su divlji nakot kojeg treba istrebiti“

Ante Pavelić: „Ja sam srušio stablo, a vi sjecite grane…“

Mile Budak: „Jedan dio Srba ćemo pobiti, drugi dio iseliti, a ostale ćemo prevesti na katoličku vjeru“

Alojzije Stepinac (1942): „Ni u moru vjere, ni u vlaha vjere…“

Milovan Žanić (1941): „Ovo ima biti zemlja Hrvata i nikog drugog i nema te metode koju mi nećemo kao ustaše upotrebiti, da učinimo ovu zemlju zbilja hrvatskom i da je očistimo od Srba. Mi to ne tajimo, to je politika ove države…“

Župnik Franjo Matić, koji poziva Srbe na pokrst kazao je: „Bog na nebu, ustaše na zemlji, a Jasenovac po srijedi, a sad hoćete ili nećete…“

Najbahar, izaslanik  Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha je pisao: „Srbi su postali najobičnija divljač za odstrel. Lista pobijenih nedužnih ljudi je skoro beskrajna. Svaki i najmanji ustaški oružnik odlazio je u tzv. redovni lov na ljude, kao što se išlo na srne i na jarebice.“

Franjo Tuđman, početkom rata 1941. godine, istaknuti pristalica „NDH“, a od 1942. god. pripovedač među srpskim narodom na Baniji o „Bratstvu i jedinstvu“, te na osnovu TOG postaje general, a da bi postao šef države Hrvatske znade šta će kazati i šta će ga dovesti na taj položaj, pa 24.2.1990. god, izjavi i kaza: „NDH nije bila samo puka kvinslinška tvorba, već izraz povjesnih težnji hrvatskog naroda“. Ne samo ovo, Tuđman još jednom nadoda: „Genocid je prirodni fenomen, u skladu sa društvenom mitološki božanskom prirodom. Genocid je ne samo dozvoljen, već je preporučen, čak i zahtevan rečju svemoćnog Jehova, gde god to bilo korisno za opstanak i restauraciju carstva izabrane nacije, ili očuvanje i širenje jedne i jedino ispravne vjere…“[1]

U momentu slaganja podataka o Konc. logoru Gospić, u onom ratu 1941, a šta kazati za ovaj rat 1991? Potrebno je uputiti znatiželjnike da odu na Debelu Glavicu ili Divoselo, ili na Dinaru, Velebit, Pješevicu, Petrovu Goru i sličnu visinu, te da uzmu, ali dugački i širok dvogled, da osmotre mesta gde je živeo srpski narod i njegova dobra, pa nek donese zaključak, kolika je Mile Budaka izreka u samo polovini planiranog vremena danas 2010. godine ispunjena i izvršena.[2]

Ova knjiga koja predstavlja genocid izvršen nad srpskim i jevrejskim narodom u logorima oko Gospića, govori za do sada prikupljene i objedinjene podatke o logorima i gubilištima na kojima su zločini rađeni, o čemu su neki od autora do sada dali svoje priloge, budući da su o tom prikupljali podatke i objavljivali.

Kod ovih opisa dužnost je istaći i sledeću istinu: žrtve su u logore oko Gospića dovožene i vozovima, a kada su na žel. Stanici u Gospiću istovarene, možda nije bilo žrtve koja nije bila popisana sa prezimenom, imenom, zatum datum rođenja i odakle se doprema. Ovi popisi i evidencija čuvani su u upravama logora. Isto tako dželati su se mnogo slikali kod činjenja zločina, pa je postojalo i mnogo slika. Mnoge od tih evidencija i slika o zločinima spašene su iz II svetskog rata. Posle rata sve je to brižljivo čuvano u UDB-i, ili kako se to kasnije zvala „Državnoj sigurnosti“ u Gospiću, ali 1966. godine kada je ova služba prelazila u ruke onih koji su kasnije došli na vlast i proglasili novu „NDH“ sa imenom „Republika Hrvatska“ sva je ta evidencija spaljena i uništena iste godine, a kako su spaljivači izjavili „po naređenju iz CK-a“. Tad se već moglo znati i zaključiti, a i po nekim indicijama i od 1962. godine da je genocid nad srpskim narodom u kontinuitetu, te da ne prestaje, već se stalno odvija što je očit primer ponavljanja 1991. godine kada su se stare rane po Velebitu otpočele pozleđivati, a nove otvarati. Vekovima Hrvati vrše genocid nad srpskim narodom, taj genocid traje jedno vreme, a kada usled raznih prilika prestane, opet se smišljeno i užurbano vrše pripreme za njegov nastavak.

Knjigu o logorima oko Gospića pripremao sam i slagao ovako kako i predstavljam i sa ovoliko opisa i podataka, osećajući se za ovo dužnim samo prema žrtvama, koje su se u teškim mukama rastajale sa svojim životima u ovim bespućima Velebita. Ovaj večito otpočeti rat 1991. godine onemogućio mi je objavljivanje knjige I podataka za koje ne žalim truda ni sredstava uloženih. Ovakvu jednu knjigu, na istu temu, a možda sa još više podataka i dokumentacije, predao sam u Historijski arhiv Karlovac. Pretpostavljam da je ili će biti uništena, jer se u Hrvatskoj tako nešto uništava, spaljuje i nestaje, da bi se lakše, a možda i brže, mogli zločinci-koljači pretvoriti u žrtve, a žrtve proglašavati zločincima-koljačima, kako je to već počelo.

Moju ranije objavljenu knjigu BEZDANE JAME „NDH“ ŽDERNjAČE SRPSKOG NARODA 1941-…? (Beograd, 2008) treba smatrati sastavnim delom ove knjige i Konc. logoru Gospić

Autor

U Novom Sadu, 2011. godine

RECENZIJA

Recenzija rukopisa nove knjige Dane Lastavice „HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ 1941-1945, A SRBIMA I 1991-…?“

Dane Lastavica javnosti je dobro poznat po svojim dosadašnjim istraživanjima o stradanju naroda u „Nezavisnoj državi Hrvatskoj“ od 1941. do 1945. godine, što je zapravo deo ukupnih srpsko-hrvatskih odnosa kroz istoriju. On je danas jedan od retkih živih svedoka tih tragičnih događaja i utoliko su njegova istraživanja posebno dragocjena. Dane je skoro čitavog svog života „veliki mučenik“ i tragičar, jer se nikad nije mogao rešiti užasnih prizora koje je gledao. Rodom je iz opštine Kosinj (Lika), gdje je u navedenom periodu likvidirano oko 50% od ukupne srpske populacije.

PRIKAZ SADRŽAJA KNjIGE

Najnoviji rukopis predstavlja nastavak svih istraživanja, produbljujući ih na konkretne slučajeve koji dublje osvetljavaju razrađenu strategiju hrvatske politike prema „srpskom pitanju“, koja je dovela do konačnog „rešenja“ ovog pitanja u istorijskim težnjama za stvaranje hrvatske, čisto nacionalne, države.

Rad je pripremljen za štampanje na 746 strana gusto kucanog teksta. Od navedenog, na čist tekst istraživanja odnosi se 620 strana, a od toga 38 strana fotografskih dokumenata i na popis izvora i literature četiri strane.

Nova studija se uz Predgovor sastoji od devet delova:

1. Formiranje logora i gubilišta,
2. Organizaciona struktura konc. logora „NDH“ sa pomoćnim logorima i gubilištima u Gospiću i okolini,

III.        Svedočanstva – kazivanja o zločinima u konc. logoru Gospić,

1. Jevrejski narod, žrtve hrvatskog genocida 1941-1945,
2. Zločinačka država i zločini na delu,
3. Žrtve koncentracionog logora Gospić,

VII.      Rasformiranje koncentracionog logora Gospić i preseljenje u Jasenovac,

VIII.     Rat i nastavak genocida nad srpskim narodom 1991 godine,

1989. Oštre rasprave po Gospiću 1989. godine, da li zatvor u Gospiću pretvoriti u kazneno – popravni dom, ili spomen područje.

POGOVOR II OCENA AKTUELNOSTI, KVALITETA I DOPRINOSA STUDIJE

1.         Dane Lastavica se u svom istraživanju usmerio na vrlo složene, a javnosti nedovoljno poznate činjenice u politici „NDH“ prema srpskom narodu. Osvetljavajući dramatične probleme položaja u „NDH“ Lastavica skida, rekao bih, sve zavese koje su od samog postanka Hrvatske (u bilo kom političkom pogledu) bile osmišljene, razgrađene i realizovane u zatiranju i nestanku srpskog naroda kao političkog bića na tom prostoru.
2.         Lastavica ovim radom ispravlja, po prvi put, veliku istorijsku neistinu učinjenu na štetu  srpskog naroda. Obznanjuje potisnutu istinu da ne postoji „koncentracioni logor Jadovno“, nego je postojao koncentracioni logor Gospić, što je sračunato prikrivano. Jadovno je samo segment ovog logora. On obznanjuje kompletnu šemu koncentracionog logora Gospića s kojom javnost nije upoznata. Volumen učinjenih zločina u Gospiću je decenijama potiskivan i umanjivan, a o njemu se nije adekvatno raspravljalo u SFRJ.
3. Studija predstavlja izuzetno štivo, koje obiluje javnosti malo poznatih ili nepoznatih izjava, o priznanju zločinaca o učinjenim zločinima, na posleratnim suđenjima.
4. Dane prvi put iznosi podatke, i o stradanju Jevreja u gospićkom logoru, o čemu šira javnost, takođe, nije bila dovoljno upoznata.
5. On u istorijskom istraživanju koristi vrlo bogatu građu, izvore o stradanju Srba i ostalih. Pri tome, bez predrasuda, traga za dokumentima, podacima, istorijskom građom koja uvlači u dubinu ovih odnosa. Koristi ih u jednoj objektivnoj analizi na vrlo bogatom i autentičnom (izvornom) dokumentacijskom odnosu.
6.         Studija Dane Lastavice je izuzetno aktuelan tekst, razobličuje prirodu Hrvatske prema Srbima, koja je očekivano završila u „Bljesku“ i „Oluji“, kojima je srpski narod nateran na egzodus i višegodišnju izbegličku sudbinu sa ogromnim materijalnim, finansijskim, duhovnim gubitkom, koji je nenadoknadiv.
7. Rad će, kada ugleda svetlo dana i postane dostupan široj javnosti, izazvati izuzetno veliki interes, ali će mnogima skinuti nametnutu mrenu u shvatanju i razumevanju ove genocidne politike Hrvatske prema srpskom narodu.
8. Dane Lastavica, premda u poznim godinama, smogao je dovoljno hrabrosti, uz ogroman napor u traganju za istorijskim izvorima iz ovog područja, da bi dao jedno vrlo vredno delo, koje će mnoge naterati da sebi postave više pitanja. Pri tome će ostati duboka praznina zbog prikrivanja istine o Tragediji srpskog naroda i višedecenijskom periodu zajedničke države i „bratstva i jedinstva“. Vreme je da imamo potpuniji uvid u ove događaje bez čega će biti teško uspostaviti normalne odnose između ova dva naroda. I ova studija je prikaz hrvatske politike u kontinuitetu.

Zbog navedenih priloga, kvaliteta, raznovrsne analize dokumenata o tragediji srpskog naroda i ostalih u Koncentracionom logoru Gospić, smatram da rukopis treba objaviti što pre i time ga učiniti dostupnim široj javnosti.

III PRIMEDBE I SUGESTIJE

Sve primedbe i sugestije su tehničke prirode, zbog toga ih neću navoditi.

U Beogradu, 23. januar
2011.

RECEZENT

dr Momčilo Diklić

[1] Politika ekspres od 20. XI 1991.

[2] Plan za ispunjenje teze koju je izrekao Mile Budak je od 1941. do 2041. godine.

Izdvajamo iz sadržaja:

KONCENTRACIONI LOGOR „NDH“,

U GOPIĆU I OKOLINI

SA POMOĆNIM LOGORIMA – SABIRALIŠTIMA

KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ – 1941.

I   LOGOR – ZATVOR (Gericht), GOSPIĆ

II  SABIRNI LOGOR NA ŽELjEZNIČKO STANICI, GOSPIĆ

III LOGOR OVČARA – ŠTALE MAKSIMOVIĆ, GOSPIĆ

IV LOGOR U ČAČIĆ DOLCU NA JADOVNOM, VELEBIT

V  LOGOR NA BAŠKIM OŠTARIJAMA, VELEBIT

LOGORI NA OTOKU PAGU

VI LOGOR ZA SRBE U SLANOM

VII LOGOR ZA JEVREJE U SLANOM

VIII LOGOR ZA ŽENE I DJECU U METAJNI

IX SABIRALIŠTE U LUKOVU ŠUGARIJU, DEVČIĆ DRAGA

X SABIRNI LOGOR U BUŽIMU, SMILjAN

XI SABIRALIŠTE NA LIČKOM OSJEKU

XII SABIRNI LOGOR KOD ŽELjEZNIČKE STANICE NA LIČKOM LEŠĆU

KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ, SA POMOĆNIM LOGORIMA,

SABIRALIŠTIMA I GUBILIŠTIMA

I LOGOR – ZATVOR (Gericht) GOSPIĆ

U ovaj logor žrtve su dopremane iz bliže okoline pješice, kamionima, a iz drugih terena iz cijele NDH vozovima, zatim odatle otpremane u druge logore, sabirališta, ili izravna gubilišta od Ličkog Lešća do otoka Paga.

Izravna gubilišta logora „Gericht“, Gospić su bila.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. ŠARANOVA JAMA NA JADOVNOM,
2. KATINE JAME, U BRUŠANIMA,
3. JAMA-BEZDAN U TRNOVCU-VELEBIT,
4. JARČIJA JAMA NA VELEBITU,
5. JAMA NA ALANKU-VELEBIT,
6. JAMA RUNjEVAC, KOD GOSPIĆA,
7. JAMA JASIKOVAC, KOD GOSPIĆA,
8. ŠEVIĆ JAMA, U PAZARIŠTIMA,
9. TAŠINA JAMA, U PAZARIŠTIMA,
10. LEVAROV PONOR, DONjE PAZARIŠTE,
11. JAMA COTINKA U KONjSKOM BRDU,
12. JAMA NA KULAŠEVOJ STRANI,
13. JAMA NA BRDU KRIŽANOVU,
14. JAMA PLANA-BUDžAK, U PAZARIŠTIMA,
15. VLATKOVIĆA PONOR, U DONjEM PAZARIŠTU,
16. MRAČNA PEĆINA KOD OTEŠA,
17. JAME KOD LIČKOG LEŠĆA.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. GUBILIŠTE IZA OTEŠA,
2. GUBILIŠTE GUŠTE, PREMA BRUŠANIMA,
3. GUBILIŠTE RIZVANUŠA-ŠEDRVAN,
4. GUBILIŠTE U BRUŠANIMA,
5. GUBILIŠTE PALjEŽ-BRUŠANI,
6. GUBILIŠTE-PROVALIJE U TAKALICAMA,
7. GUBILIŠTE KOD KALINOVAČE-PAZARIŠTE,
8. GUBILIŠTE U VELIKOM ŽITNIKU, TOK RIJEKE LIKE,
9. GUBILIŠTE NA MOSTU PREKO RIJEKE OTEŠICE,
10. GUBILIŠTE U OTEŠKOM POLjU, IZA OTEŠA,
11. GUBILIŠTE IZA OŠTRE,
12. PROVALIJA KOD BRDA KRIŽANOVA,
13. GUBILIŠTE U KONjSKOM NA OŠTARIJAMA

c/ NEISTRAŽENA I NEEVIDENTIRANA GUBILIŠTA NA TERENU VELEBITA:

1. OD RIZVANUŠE PREMA ALANKU I PREMA: Samar, Paljež, Zeleni vrh, Panos i drugi tereni neistraženi.

 1/ Ove jame su evidentirane kod opisa logora kod željezničke stanice na Ličkom Lešću.

II SABIRNI LOGOR NA ŽELjEZNIČKOJ STANICI GOSPIĆ

 Na željezničkoj stanici Gospić, gde se vršio utovar stoke, ustaše su ogradile prostor drvenim plotom u visini 2 metra i tu su istovarali transportirane. Na ovom prostoru vršio se popis prispjelih samo za prvo vrijeme. Nakon popisa tj. prihvata odvoženi su kamionima ili pješice prema zatvoru (Gericht), „Ovčarska stanica“ ili neki drugi prihvatni centar, tako da su vezani žicom, dva po dva ili četiri po četiri u koloni, koja je još i uzdužno bila povezana lancem. Odvođeni su pješice. Kolone povezanih brojile su 100, 200 pa i više uhapšenih.

Prema kazivanju nekih očevidaca, sa željezničke stanice Gospić u dvorište okružnog zatvora bilo je dnevno dopremano i do 5.000 osoba koje su iz ovog zatvora otpremane na neka od gubilišta.

IZRAVNA GUBILIŠTA SABIRNOG LOGORA NA ŽELjEZNIČKOJ STANICI GOSPIĆ:

 a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA DUPČAN-RIBNIK,
2. JAMA KOD SELA MEDAK,
3. JAMA JASIKOVAC.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

Žrtve koje su mrtve istovarane iz vagona, ili su neke bile ubijene u tom logoru,  bacane su u neke provalije od željezničke stanice do rijeke Like i u bližoj okolini.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO ŽELjEZNIČKE STANICE GOSPIĆ

Ostala gubilišta su navedena kod drugih sabirališta koja se navode u ovim popisima.

III LOGOR OVČARA – ŠTALE MAKSIMOVIĆ U GOSPIĆU

 U Junu mjesecu 1941 godine formiran je u neposrednoj blizini Gospića sabirni logor kojeg su ustaše nazvale „Zbirni logor Ovčara“. Smještaj tog logora bio je u tri velike gospodarske zgrade (štale) opasane žicom visine 2.5 metara. Ove objekte sagradio je vlasnik, Maksimović i to je mjesto prevoreno u sabirni logor.

IZRAVNA GUBILIŠTA LOGORA OVČARA, ŠTALE MAKSIMOVIĆ

Gubilišta kod logora Ovčara su bunari za vodu koji su postojali kod tih zgrada, zatim prostori od Ovčare do toka rijeke Like i sama rijeka Lika. Ostala gubilišta su se koristila iz ovog logora od logora na Ličkom Lešću do otoka Paga.

IV LOGOR U ČAČIĆ DOLCU NA JADOVNOM-VELEBIT

Ovaj logor se ubraja među logore sa najvećim brojem ubijenih žrtava konc. logora Gospić, kao što je i logor-sabiralište na Baškim Oštarijama.

IZRAVNA GUBILIŠTA LOGORA NA JADOVNOM:

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. ŠARANOVA JAMA NA JADOVNOM,
2. JAMA NA GRGINOM BREGU, VELEBIT,
3. JAMA POD GRGINIM BRIJEGOM, VELEBIT,
4. KRŠKA VRTAČA-PONOR U ČAČIĆ DOLCU, JADOVNO,
5. JAMA-BEZDAN U TRNOVCU.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. GUBILIŠTA OKO ČAČIĆ DOLCA.
2. GUBILIŠTA OD SELA JADOVNOG DO ŠARANOVE JAME

C/ GUBILIŠTA U PRAVCU JUGO-ZAPADA OD LOGORA JADOVNO

V LOGOR NA BAŠKIM OŠTARIJAMA-VELEBIT

Ovaj logor-sabiralište se nalazi na Stupačinovu u Baškim Oštarijama na Velebitu, a bliže prometnog puta Gospić-Karlobag. Ovaj logor po broju ubijenih žrtava može se negdje izjednačiti sa logorom na Jadovnom.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA BADANj NA POPRATNjAKU, OŠTARIJE,
2. VRZINA JAMA NA STUPAČINOVU, OŠTARIJE,
3. JAMA SADIKOVAC, OŠTARIJE-VELEBIT
4. DULIBA JAMA NA OŠTARIJAMA
5. JAMA BUNOVAC, VELEBIT,
6. JAMA GLUVAJA NA VELEBITU,
7. JAMA NA KIZI, OŠTARIJE-VELEBIT,
8. JAMA NA PLOČAMA, STUPAČINOVO-VELEBIT,
9. SLADOVAČKA JAMA KOD SLADILOVCA VELEBIT,
10. JAMA IZNAD ZALjEVA, VIŠE KARLOBAGA,
11. JAMA KIJAVAC, IZNAD KARLOBAGA,
12. JAMA BLIZNICA (Jama Križac), VIŠE KARLOBAGA.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. GUBILIŠTE NA TAKALICAMA,
2. GUBILIŠTE ISPOD KOTE 505,
3. GUBILIŠTE IZA BRDA BADANj,
4. GUBILIŠTE IZA BRDA BASAČA,
5. GUBILIŠTE PREMA KONjSKOM.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO OŠTARIJA:

1. GUBILIŠTA PREMA CRNIM DABRU,
2. GUBILIŠTA PREMA RAVNOM DABRU.

LOGORI NA OTOKU PAGU

VI LOGOR ZA SRBE U SLANOM

VII LOGOR ZA JEVREJE U SLANOM

VIII LOGOR ZA ŽENE I DJECU U METAJNI

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA KOD LUKOVA ŠUGARIJA,
2. JAMA FURNAŽA, NA OTOKU PAGU,
3. JAMA KOD KISTANjA,
4. JAMA TAKALICA NA OTOKU PAGU.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. JADRANSKO MORE OD KARLOBAGA DO PAGA,
2. JADRANSKO MORE OKO OTOKA PAGA,
3. JADRANSKO MORE OD PAGA DO DEVČIĆ DRAGE I LUKOVA ŠUGARIJA

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO OTOKA PAGA:

IX SABIRALIŠTE U LUKOVU ŠUGARIJU-DEVČIĆ DRAGA

U ovo sabiralište žrtve su dovođene iz logora na otoku Pagu ili direktno iz Karlobaga i ubijane po Jadranskom moru i u Devčić Dragi i u Velebitu.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA U BARIĆ DRAGI,
2. JAMA IZNAD DEVČIĆ DRAGE.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. JADRANSKO MORE OD KARLOBAGA DO OTOKA PAGA,
2. JADRANSKO MORE OD OTOKA PAGA DO DEVČIĆ DRAGE I LUKOVA ŠUGARIJA,
3. GUBILIŠTA NA OBALI MORA U DEVČIĆ DRAGI.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA:

1. GUBILIŠTA U LUKOVU ŠUGARJU I BEZDANIM JAMAMA U JUGOZAPADNOM DIJELU VELEBITA.

 X SABIRNI LOGOR U BUŽIMU, SMILjAN

Ovo sabiralište-logor nalazi se u Bužimu kod Smiljana ispod Jadovnog. U ovo sabiralište-logor žrtve su dopremane iz sabirališta u Gospiću, a i žrtve srpskog naroda iz općine Smiljan.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA U BUŽIMU-SMILjAN,
2. PONOR JARAK, RAŠIN PONOR U SMILjANU,
3. JAMA NA MIŠKULIN BRDU, KOD SIMLjANA (Miškulinova jama),

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. PO SMILjANU I SJEVERO-ISTOČNOM DIJELU VELEBITA OD TRNOVCA PREMA ZAPADU ISPOD JADOVNOG.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA:

1. U ZAPADNOM DIJELU VELEBITA I OKO BUŽIMA.

XI SABIRALIŠTE NA LIČKOM OSJEKU

Ovo sabiralište-logor nalazilo se u mjestu Borik iza kuće Đima Pavičića… Kratko je trajalo, samo za vijeme funkcionisanja logora u Gospiću. Žrtve su dovođene iz bliže okoline, a i žrtve koje su upućivane u logor Gospić. Poznat je samo ovaj primjer:

Jedan čovjek sa konjima i kolima vozio je grupu ljudi, Srba. Rekao je da je rodom iz Dvora na Uni, a pitao je kad je prolazio kroz Ljubovo: „Gde je taj grad Gospić…“ Kad je upitan što mu treba, kazao je: „Upućen sam sa ovim ljudima da ih odvezem i da se javim u grad Gospić…“ Otišao je, a kasnije se saznalo da su mu na Ličkom Osiku kola i konji oduzeti, a oni odvedeni u neko od gubilišta na ovom prostoru.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA U ŠUPLjOJ GLAVICI,
2. PEĆINA U MUŠALUKU-KALAURA,
3. TORINA PEĆINA U MUŠALUKU,

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. ŠUMA BORIK NA LIČKOM OSIJEKU, IZA LOGORA,
2. GUBILIŠTA U MUŠALUKU, PREMA RIJECI LIKI,
3. GUBILIŠTE U RIJECI LIKI U SELU MUŠALUKU.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA, ZAPADNO OD MUŠALUKA.

XII SABIRNI LOGOR KOD ŽELjEZNIČKE STANICE NA LIČKOM LEŠĆU

U jame kod Ličkog Lešća, žrtve su masovno dopremane iz Gospića dok nije počeo funkcionisati logor u Gospiću. U ovaj sabirni logor žrtve su dopremane iz bliže okoline i srezova: Otočac, Brinje, Perušić, Korenica i Gospić. Kada je otpočeo funkcionisati logor Gospić i ovaj logor je formiran, a žrtve su istovarane iz vozova koju su putovali prema Gospiću.

U trećem mjesecu 1945 godine u bezdane jame ovog logora – sabirališta dovedeno je iz Gospića i pobijeno 120 žena i djece.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1. JAMA KOD MACOLE,
2. JAMA KOD ORAŠKOVIĆ STANOVA,
3. JAMA U PERATOVIM DRAGAMA,
4. JAMA UGLjENAČA, IZA GOLjAKA,
5. JAMA U DUMANU-LEŠĆE,
6. JAMA ŽUTA, BEZDAN U LEŠĆU,
7. JAMA U JANDRIĆ DRAGI,
8. DELKOVA JAMA KOD LEŠĆA.

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1. PROVALIJA IZMEĐU JAMA: kod Orešković stanova i Peratove Drage.
2. PROVALIJA NA ULAZU U LIČKO LEŠĆE OD JANČA, SA LIJEVE STRANE CESTE.

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO LIČKOG LEŠĆA:

Jugo-zapadno od željezničke stanice Ličko Lešće prema Marković Rudinama, Lisini i Goljaku.

USTAŠKI ZATVORI PRIJE FUNKCIONISANjA KONCENTRACIONOG LOGORA  GOSPIĆA

Uspostavom „NDH“ 10. IV 1941 godine, na terenu na kojem je kasnije formiran i funkcionisao koncentracioni logor Gospić odmah su počeli funkcionisati ustaški zatvori i u srezovima (Kotarima) GOSPIĆ i PERUŠIĆ. To su zatvori:

1/ ZATVORI U SREZU (Kotaru) G O S P I Ć.

1. USTAŠKI ZATVOR U ŠIROKOJ KULI.
2. USTAŠKI ZATVOR U METKU.
3. USTAŠKI ZATVOR U KARLOBAGU.
4. USTAŠKI ZATVOR U DIVOSELU.
5. USTAŠKI ZATVOR U VREPCU.
6. USTAŠKI ZATVOR U SMILjANU.
7. USTAŠKI ZATVOR U BRUŠANIMA.
8. USTAŠKI ZATVOR U OŠTARIJAMA.
9. USTAŠKI ZATVOR U ČITLUKU.
10. USTAŠKI ZATVOR U LIČKOM OSIKU. (Župni stan dr. Binički)

2/ ZATVORI U SREZU (KOTARU)  P E R U Š I Ć

1. USTAŠKI ZATVOR U GORNjEM KOSINjU.
2. USTAŠKI ZATVOR U DONjEM KOSINjU.
3. USTAŠKI ZATVOR NA STAROM JANČU.
4. USTAŠKI ZATVOR U PERUŠIĆU.
5. USTAŠKI ZATVOR U PAZARIŠTIMA.

LOGOR ČAČIĆ DOLAC – JADOVNO, SA GUBILIŠTIMA

POMOĆNI LOGOR – PRIHVATILIŠTE SA GUBILIŠTIMA OKO BAŠKIH OŠTARIJA

LOGOR NA OTOKU PAG

CIP – Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad

344.485 (=16341) (497.5 Gospić)“19“ 341.485 (=411.16) (497.5 Gospić)“1941/1945“
LASTAVICA, Dane Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru Gospić (Lika) 1941-45, a Srbima i

1991-…? / Dane Lastavica. – Novi Sad:

Dane Lastavica, 2011 (Novi Sad: SP print). – XIII, 746 str.: ilustr.; 25 cm

Tiraž 300. – Beleška o piscu: str. 741, – Bibliografija.

ISBN 978-86-911119-1-5

a) Srbi – Genocid – Gospić – 20.v.

b) Jevreji – Genocid – Gospić – 1941-1945

COBISS.SR-ID 261783303

Vezane vijesti:

KORIJENI NETRPELjIVOSTI HRVATA PREMA SRBIMA – U VATIKANU

Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 28. marta 2011. godine.