arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

HAMZIĆ SE KRIJE U NjEMAČKOJ

Derventa_spomenik.jpgDERVENTA, 16. JULA (SRNA) – Bivši pripadnik HVO-a Nihad Hamzić zvani Fric, protiv koga je potvrđena optužnica zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u logorima na području Dervente i Broda, krije u Njemačkoj od kada je saznao da je na spisku optuženih, javlja dopisnik Srne.

 

Hamzić, koji je jedno vrijeme nakon rata živio u Bosanskom Petrovcu, bio je nemilosrdan prema zarobljenim srpskim civilima, a njegovu torturu osjetili su čak i oni s kojima se prije rata družio i radio.

Čedo Marić kaže da je sa Hamzićem radio u Fabrici obuće u Derventi i da su bili nerazdvojni.

„Kada sam doveden u logor Hamzić me nije poznavao već me je tukao. Bio je obučen u uniformu sa ustaškim oznakama. Kada je ulazio u prostoriju u kojoj smo bili zahtijevao je da obavezno ustanemo i da mu se obraćamo sa `gospodine ustašo`. Često je pitao `ima li ovdje čeda`, a ja sam se odazivo na poziv i zbog toga sam često od njega dobijao batine“, rekao je Srni Marić.

Okružni sud Doboj potvrdio je optužnicu protiv Hamzića zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u logorima na području Dervente i Broda od aprila do avgusta 1992. godine.

Hamzić je, kao pripadnik vojne policije Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), bio na dužnosti komandira čuvara – stražara u logorima „Rabić“ i „Polje“ na području Dervente i u logoru „Tulek“ na području opštine Brod i optužnica ga tereti za zlostavljanje zarobljenika.

Optužen je i da je drugima omogućavao da zlostavljaju zarobljene civile, te da je zarobljene odvodio na prisilno kopanje rovova.

Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Dervente Drago Knežević pozdravlja potvrđivanje optužnice protiv Hamzića i očekuje da budu podignute i optužnice protiv onih koji su naredili formiranje logora i organizovali hapšenja i mučenja Srba.

„To su ratni predsjednik Skupštine opštine Vinko Begić zvani Šiljo, načelnik policije Ivan Duspara, predsjednik Kriznog štaba HDZ-a Ivan Čuljak, komandir policije Željka Pudića, komandir Vojne policije Stipo Nujić, te predsjednici HDZ-a i SDA iz Dervente Iko Stanić i Sulejman Alijagić“, kaže Knežević.

Kroz četiri logora u Derventi prošlo je oko 400 srpskih civila. Nad njima su primjenjivane najmonstruoznije metode iživljavanja. Zarobljenici su mučeni, premlaćivani, silovani…

„Logoraši su ubijani pred drugim logorašima. Tjerali su nas pasemo travu, a najteže je bilo kada su nam davali so da jedemo a onda danima nismo dobijali vodu“, prisjeća se Knežević.

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​