arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Gutembergovo „čudo” na Obodu

Rijeka Crnojevića

Rijeka Crnojevića



U štampariji Crnojevića je 1494, samo 38 godina pošto je Gutemberg pronašao ovo čudo civilizacije, štampan Oktoih, prva ćirilična knjiga na slovenskom jugu.

 Go­di­ne 1485. sje­di­šte Zet­ske mi­tro­po­li­je je iz­mje­šte­no iz ma­na­sti­ra Sve­ti Ni­ko­la sa Riječkog gra­da, od­no­sno sa Obo­da iz­nad Ri­je­ke Cr­no­je­vi­ća, u no­vi Ce­tinj­ski ma­na­stir. Ta­ko se, od 1485. go­di­ne sje­di­šte Zet­ske, a od 1500. Cr­no­gor­ske mi­tro­po­li­je traj­no i ne­pre­kid­no nalazi u Ce­tinj­skom ma­na­sti­ru, is­ti­če isto­ri­čar Pre­drag Vu­kić.

– Za­ni­mlji­vo je da je Ivan Cr­no­je­vić osni­vač­kom po­ve­ljom Ce­tinj­skom ma­na­sti­ru na­mi­je­nio i od­re­đe­ne po­sje­de: oko dvi­je tre­ći­ne Ce­tinj­skog po­lja, so­la­ne u Gr­blju, mli­no­ve na Ri­je­ci Crno­je­vi­ća, kao i ne­ka ima­nja u Do­br­skom Se­lu i Ce­kli­nu. Uz to, Ce­tinj­ski ma­na­stir je do­bio i Lov­ćen, od­no­sno ka­tu­ne i pa­šnja­ke na ovoj pla­ni­ni.

Ivan Cr­no­je­vić je umro 3. ju­la 1490. go­di­ne i sa­hra­njen je u pr­vo­bit­nom Ce­tinj­skom ma­na­sti­ru na Ći­pu­ru (na­ziv je grč­kog po­ri­je­kla, a ima zna­če­nje: vrt, ba­šta, pa se za­to jed­na li­va­da, nekada­šnja nji­va is­pred Ce­tinj­skog ma­na­sti­ra i da­nas zo­ve Vla­di­či­na ba­šta). Po ne­kim podaci­ma, i sam Ivan Cr­no­je­vić se pred smrt za­mo­na­šio i upo­ko­jio se kao mo­nah Jov, ma­da to ni­je sa­svim si­gur­no i do­ka­za­no – ka­že Vu­kić.

Iva­na Cr­no­je­vi­ća je na pre­sto­lu na­sli­je­dio naj­sta­ri­ji sin Đu­rađ, ko­ji je upra­vljao Gor­njom Ze­tom šest go­di­na, do 1496. Pro­čuo se i naj­za­slu­žni­ji je po to­me što je 1493. go­di­ne iz Veneci­je do­ba­vio štam­pa­ri­ju, u ko­joj će go­di­nu da­na ka­sni­je, od­no­sno sa­mo 38 go­di­na po­što je Gu­tem­berg pro­na­šao ovo ču­do ci­vi­li­za­ci­je, bi­ti štam­pan Ok­to­ih, pr­va ći­ri­lič­na knji­ga na slo­ven­skom ju­gu.

Pr­vo je smje­stio na Obod, od­no­sno na Ri­ječ­ki grad, a ka­sni­je će je pre­mje­sti­ti na Ce­ti­nje. Oko to­ga, ina­če, tra­ju ne­do­u­mi­ce: jed­ni sma­tra­ju da je štam­pa­ri­ja pre­mje­šte­na na Ce­ti­nje 1494, ali ima i onih ko­ji do­ka­zu­ju da je ona od pr­vog da­na ra­di­la na Ce­ti­nju, upr­kos či­nje­ni­ci da su se na Ri­je­ci Cr­no­je­vi­ća, u zi­di­ni na pa­di­ni po­red ma­na­sti­ra Sve­tog Ni­ko­le na Obo­du, sve do Dru­gog svjet­skog ra­ta mo­gla na­ći olov­na slo­va ove štam­pa­ri­je, ko­ja su po­je­di­ni mje­šta­ni čuvali kao ve­li­ku re­li­kvi­ju. Bi­lo ka­ko bi­lo, tek u toj štam­pa­ri­ji ko­jom je ru­ko­vo­dio je­ro­mo­nah Ma­ka­ri­je – imao je i se­dam po­moć­ni­ka – štam­pa­no je pet bo­go­slu­žbe­nih knji­ga: Ok­to­ih prvoglasnik, Ok­to­ih pe­to­gla­snik, Mo­li­tve­nik ili Treb­nik, Psal­tir i Če­tvo­ro­je­van­đe­lje (sa­mo je na Psal­ti­ru na­gla­še­no da je štam­pan na Ce­ti­nju 1495. go­di­ne, a na dru­gim knji­ga­ma ne­ma tog po­da­tka).

– Go­di­ne 1496. tur­ski sul­tan je po­sta­vio ul­ti­ma­tum kne­zu Đu­ra­đu da mu se pre­da i po­ko­ri ili da u ro­ku od tri da­na na­pu­sti ze­mlju – pri­ča da­lje isto­ri­čar Vu­kić. – On je iza­brao ovo dru­go, iz­bje­gao je i oti­šao u Ve­ne­ci­ju. Po­ku­ša­vao je ta­mo bez­u­spje­šno da na­go­vo­ri Ve­ne­ci­jan­ce da po­ve­du sve­ti rat pro­ti­vu Tu­ra­ka; u Mi­la­nu se, ko­li­ko se zna, sreo i sa ta­da­šnjim fran­cu­skim kra­ljem Kar­lom Osmim, po­ku­šao je i nje­ga na­go­vo­ri­ti da za­pad­no­e­vrop­ske si­le po­ve­du rat proti­v tur­skih osva­ja­ča ko­ji su za­po­sje­li Bal­kan, kon­tak­ti­rao je i na­pulj­skog kra­lja sa istim ci­ljem, ali je sve bi­lo uza­lud­no – za­pad­nim su­ve­re­ni­ma se ni­je ra­to­va­lo i išlo u pot­pu­no neiz­vje­sne su­ko­be sa moć­nim Oto­man­skim car­stvom.

Oči­gled­no raz­o­ča­ran ta­kvim od­no­som za­pad­no­e­vrop­skih kru­ni­sa­nih gla­va, Đu­rađ se spa­ko­vao i oti­šao pra­vo na no­ge tur­skom sul­ta­nu. On ga je li­je­po do­če­kao, dao mu i je­dan po­sjed, ti­mar, ne­gdje u Ana­do­li­ji, od­no­sno u azij­skom di­je­lu Tur­ske, gdje se on po­sljed­nji put spo­mi­nje 1503. go­di­ne – ne zna se ni kad je umro ni gdje je sa­hra­njen…

Ma­ka­ri­je

Što se ti­če štam­pa­ra, je­ro­mo­na­ha Ma­ka­ri­ja, on je, ka­ko ka­že Pre­drag Vu­kić, po­u­zda­no se zna, na­pu­stio Ce­ti­nje 1496. go­di­ne i sta­nio se u kne­že­vi­ni Vla­škoj u za­pad­nom di­je­lu da­na­šnje Ru­mu­ni­je. Tu je u ma­na­sti­ru De­a­lo bli­zu Tr­go­vi­šta, ta­da­šnje vla­ške pre­sto­ni­ce, for­mi­rao no­vu štam­pa­ri­ju. Bi­la je to pr­va ru­mun­ska štam­pa­ri­ja ko­ja je na ći­ri­lič­nom pi­smu štam­pa­la pr­ve bo­go­slu­žbe­ne knji­ge, opet Ok­to­ih i još ne­ke. Ra­di­la je pet go­di­na, od 1507–1512. Makarije oda­tle od­la­zi na Sve­tu Go­ru, u ma­na­stir Hi­lan­dar, i on će vre­me­nom po­sta­ti i iguman tog ma­na­sti­ra. Po­sled­nji put on se, kao igu­man Hi­lan­da­ra, spo­mi­nje 1526. go­di­ne.

Sjutra: PO­VEO VOJ­SKU NA BRA­TA

 

Izvor: Dan

 

Vezane vijesti:

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju I

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju II

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju III

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju V

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IX

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju X

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

NAJNOVIJE VIJESTI

Privacy policy

Association of Descendants and Supporters of Victims of Ustashian Concentration Camps in Jadovno

Izdavačka djelatnost

  Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.030-053-162-5/10 od 22.02.2010. god.

Kad se nebo srušilo

Zdenka Novak | Kad se nebo srušilo Zdenka Novak | When Heaven’s Vault Cracked Autorica

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji, istinitu

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo jedan

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i neku

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika. Iako

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​