arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

GUSKOVA: ZA AVGUST PLANIRANI NAPADI U SRBIJI, BiH i MAKEDONIJI

Najteže bi moglo biti u Republici Srpskoj – tamo bi, pod izgovorom „regulisanja konflikta“, mogli pokušati da dođu NATO ili novi odredi islamista, navodi ruski akademik Jelena Guskova.

Jelena Guskova

Jelena Guskova

Priredila: Vesna ŠURBAT

Ruski akademik i istoričar Jelena Guskova upozorava da je realizacija „zelene transferzale“ ušla u završnu fazu, te da bi u avgustu moglo doći do oružanih napada u Srbiji, BiH i Makedoniji.

U tekstu dostavljenom Srni, Guskova navodi da će se, istovremeno, „dići na oružje Albanci u Makedoniji i na jugu Srbije u takozvanoj Preševskoj dolini, kao i u Sandžaku (Raškoj)“.

Pokušaće da zauzmu regione gdje je srpsko stanovništvo, a u centralnoj Srbiji i BiH biće izvršeno nekoliko terorističkih napada radi odvlačenja pažnje.

Guskova ukazuje na stari scenario u takvim situacijama – policija u Srbiji i Makedoniji počeće operaciju protiv naoružanih odreda terorista.

Kao posljedica provokacija, u sukobima će poginuti albanski civili, a onda će islamisti u Srbiji, Makedoniji i BiH uzeti oružje da pomognu „ugroženoj braći“.

Ti sukobi mogli bi da dobiju široki zamah i u njima bi, ratnim dejstvima različitog intenziteta, mogli biti obuhvaćeni Srbija, BiH, Makedonija i Crna Gora – navodi ruski akademik Jelena Guskova.

Ona upozorava da bi najteže moglo biti u Republici Srpskoj i da bi tamo, pod izgovorom „regulisanja konflikta“, mogli pokušati da dođu NATO ili novi odredi islamista.

Guskova se bavi postojanjem takozvane „islamske države“ na Balkanu i ističe da je „priliv“ muslimanskih izbjeglica sa Bliskog istoka na Balkan pojačan.

Amerikanci hoće da riješe „problem“ sa nepokorenim balkanskim Slovenima, smatra Guskova i napominje da, i pored gušenja suvereniteta i upravljanja spolja, Vašington nije postigao potpuni uspjeh.

Ona ukazuje da Republika Srpska jača svoju poziciju, da Makedonija pokušava da odbrani svoju nezavisnost, a da Srbija ne priznaje Kosovo.

Očigledan je rast islamskog radikalizma na Balkanu. Na jugu Srbije i u Crnoj Gori djeluju islamističke organizacije – „Vehabija“ i „Crvena ruža“, u Makedoniji je „Tarikat“, na Kosovu i sjeveru Albanije su ćelije Al Kaide.

U BiH islamisti istupaju kao zagovornici unitarne muslimanske Bosne i kao organizatori i izvršioci terorističkih akata, a cilj im je stvaranje „zelene transferzale“.

Guskova procjenjuje da će mađarski zid i zatvaranje granice prema Srbiji povećati broj muslimanskih izbjeglica koje ostaju u Srbiji i Makedoniji.

Ona upozorava da te izbjeglice dolaze bez dokumenata i da u Srbiji dobijaju dokumente „na riječ“, te iznosi podatak da je za pola godine granicu Srbije prešlo već 60.000 emigranata.

Većina „izbjeglica“ koje su se pojavile u Srbiji jesu muškarci, ne stariji od 27 godina – 94 odsto njih su islamske vjeroispovjesti, 56 odsto ih je bez porodice. Ne vole da se slikaju i ne oskudijevaju u novcu.

Prema nekim podacima, zaključuje Guskova, u Srbiji se nalazi hiljadu džihadista, od čega oko 200 u Beogradu, a ostali su u naseljima Ledinci, Zemunu, Paliluli i Medakovcu. Među njima je mnogo „Kosovara“, a novac dobijaju iz Beča.

Jelena Guskova podsjeća na izjavu predsjednika Srpske Milorada Dodika o opasnosti od islamskog radikalizma i da se u Sarajevu gradi 34.000 stanova za Arape, kao i da ima 3.400 potencijalno opasnih subjekata sposobnih da vrše terorističke napade.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Zvornik: Teroristički napad – islamski terorista ubio …

ALBANSKI TERORISTI IZVRŠILI 1.160 NAPADA – Jadovno …

BOŠNjACI NISU ODUSTALI OD RATNIH CILjEVA – Jadovno …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Privacy policy

Association of Descendants and Supporters of Victims of Ustashian Concentration Camps in Jadovno

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​