Godišnjica masakra 1.446 Srba u Prkosu Lasinjskom i Dugom Selu Lasinjskom 1941.

U Prkosu Lasinjskom, Dugom Selu Lasinjskom, Stipanu, Kirinu, Sjeničaku i još nekoliko mjesta sjeveroistočnog dijela Korduna, 21. decembra 1941. godine, ustaše su na najmonstruozniji način pobili 1.446 Srba, među kojima bijaše 359-oro djece do 15 godina starosti.

Usmrćivani su ne samo iz vatrenog oružja, već i najzvjerskijim iživljavanjima – noževima, premlaćivanjima, spaljivanjima, zlostavljanjima i na druge monstruozne načine.  Nakon usmrćivanja svih uhvaćenih žitelja, opljačkana su, a zatim i spaljena napadnuta sela. Cilj je bio uništiti bilo kakve uslove za dalji život na ovim prostorima.

Nakon partizanskih akcija u dolini Kupe, Ante Pavelić je naredio svojoj vojsci ofanzivu na sjeveroistočni dio Korduna. Odlučeno je tada da se uništi sve srpsko stanovništvo na cijelom Kordunu uz naredbu da ‘kamen na kamenu ne može ostati’, te je rano ujutro u pet časova na današnji dan prije 74 godine započela ustaško-domobranska ofenziva.

To su bile zloglasne Pavelićeve trupe pod zapovijedanjem poznatih zločinaca Luburića, Moškova, Rukavine i Dide Kvaternika, koje su pogubile samo tog dana 1446 civila. Iz sela Prkos pogubljeno je 478 ljudi, ostali su bili iz Dugog Sela, Stipana, Trepče i jednog romskog naselja. Ubijalo se ne samo mecima iz vatrenog oružja nego i sadistički, nožem, premlaćivanjem, spaljivanjem i na druge načine.

Direktivu za provođenje ofanzive dao je sam Maks Luburić:
„Nikoga se ne smije poštedjeti. Ni jedno selo. Od reda sve klati. Djecu u kolijevci i nemoćne starce i žene“.

Andrija Artuković, tada ministar unutrašnjih poslova NDH, rekao je kasnije na svom suđenju kako je bilo „odlučeno da se u ofanzivi 1941. godine potpuno uništi srpsko stanovništvo, ne samo u Prkosu, nego i na cijelom Kordunu“.

Selo Prkos se do teritorijalne reorganizacije nalazilo u sastavu opštine Karlovac, a od tada se nalazi u sastavu opštine Lasinja.

Prvi put je nazvano imenom Prkos 1890. godine, a od 1910. godine naziva se Prkos Lasinjski. Te godine u selu su živela 435 stanovnika, i broj se vremenom uvećavao sve do strašnog 21. decembra 1941. godine.

Nažalost, posljedice istrebljenja Srba iz ovih sela osjete se do danas, pa tako od nekadašnjih 600 žitelja Prkosa Lasinjskog u ovome trenutku živi tek njih 30-ak. Međutim, ono što preostalom življu predstavlja još veću muku jesu provokacije sa kojima se često susreću. Tako su 1. novembra 2010. godine, na dan kada rimokatolici proslavljaju dan svih svetih, nepoznati počinioci uništili ploču sa imenima postaradalih žitelja ovoga sela.

Iako je jednak zločin oskrnaviti 968 posebnih grobnih mesta ili jedno u kojem se nalazi 968 tela, koliko se nalazi u ovoj grobnici, oskvrnitelji do danas nisu pronađeni.

Sveta dužnost svih hrišćana je da se mole za sve usnule a pogotovo za one iza kojih nije ostao niko ko bi upalio svijeću za pokoj njihovih duša.

Vezane vijesti:

Kordunaški proces „Crna kutija“ krajiških Srba

Život u drvenom okviru

Vladimir Nazor: Majka pravoslavna