arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Zahvaljujući Rajačiću Beč je priznao Srpsku Vojvodinu 1849.

U mantiji jurišao na topovske cevi

Navršilo se 230 godina od rođenja Josifa Rajačića, jednog od najvećih arhijereja naše crkve. U Krajini zaustavio katoličenje, osnovao i vodio Srpsku Vojvodinu Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. novembra  2015. godine. NAVRŠILO se 97 godina od kako su se Bačka, Srem, Banat i Baranja, oblasti koje su u burnim danima 1848. činile Srpsku Vojvodinu, prisajedinile Kraljevini Srbiji. Tako je, zapravo, ostvaren i narodni i san tvorca Srpske Vojvodine, patrijarha Josifa Rajačića, od čijeg rođenja se ovih dana navršava ravno 230 leta. – On je kao Ilija Rajačić rođen 1785. godine u ličkom selu Lučane, kod Brinja. Zavičaj nikada nije zaboravio pa je, mnogo godina docnije,

Pravoslavna crkva u Kleku

70 godina od kolonizacije Hercegovaca u Klek: Ostao žal za kamenitim selima podno Leotara

Kad u Kleku, u srcu Banata, „zažubori“ ijekavica, sa svim ukrasima govora koji se čuje pod trebinjskim platanima, jasno je da razgovaraju ljudi poreklom sa hercegovačkog krša koje je davna kolonizacija dovela na vojvođansku ravnicu, da tu žive obećani bolji život. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. novembra  2016. godine. Tako, „po hercegovački“, razgovaraju Neđo Vidačić i Branko Kovač, dobrodržeće starine, koji su, pre 70 godina, „vozovima bez voznog reda“, stigli u Klek, gde su i danas, kao penzioneri, komšije. Prvi je zagazio u desetu deceniju života, drugi mu je za petama. Obojica – što je znak dobre gorštačke genetike – i danas voze bicikl i,

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Spisak pobijenih koji su mlađi od 18 godina! (8)

Srbi mlađi od 18 godina pobijeni i poklani u Glini, Prekopi, Banskom Grabovcu i drugim mestima glinskog područja, u glinskoj pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, zatim uhapšeni i stradali u Jasenovcu i drugim logorima, kao i na nepoznatim mestima; sa Srbima je stradao i jedan broj Roma te manji broj Jevreja i Hrvata: Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 14. septembra  2016. godine. NIKOLA: TEK ROĐEN, JOVO: JEDNA GODINA Dragan S. Ajdinović (16), Adam P. Anđelić (17), Vlado Arbutina (15), Vlado L. Arbutina (16), Milan J. Arbutina (12), Branko Babić (17 godina), Milan Babić (16), Milan I. Babić (17), Gojko P. Badrić (17), Dušan J. Badrić (17),

Ulaz u logor Jasenovac

Hrvati su stvorili pakao na zemlji – Jasenovac

Priča o ubijenima u Jasenovcu nije samo priča o smrti – to je priča o najgoroj vrsti okrutnosti, zlu, sadizmu i nehumanosti, ističe izraelski ekspert za Holokaust Gideon Grajf Razgovarala: Zorica SIMEUNOVIĆ Glavni istoričar izraelskog Instituta za obrazovanje, dokumentovanje i istraživanje Holokausta „Šem olam“ Gideon Grajf ističe da je koncentracioni logor Jasenovac bio „pakao na Zemlji koji su stvorili Hrvati“ i upozorava na nastojanja da se izbriše i revidira istorija, što „liči na pokušaje da se ukine Holokaust“. U intervjuu Srni Grajf kaže da se konclogor Jasenovac i druga gubilišta iz njegovog „sistema“ razlikuju od ostalih nacističkih logora zato što su mučenja u Jasenovcu bila mnogo monstruoznija nego u Aušvicu

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (7)

(Iz knjige „Pokolj Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi“ Milke Ljubičić i Milana Bunjca, izdavači: Skupština opštine Glina, Crkvena opština Glina i „Srpski glas“ Topusko, Glina, 1995.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 11. septembra  2016. godine. … Prisilili su nas da ležimo. Bili smo samo u košulji i gaćama. Kao pomamni počeli su po nama gaziti, tući nas kundacima i puščanim cijevima, udarati cokulama gdje stigoše. Nastala je zaglušna kuknjava, plač i zapomaganje. – Gdje je Pero Miljević, pita neki ustaša. Pero se javlja slabim glasom. Bio je već teško isprebijan i molio je da ga ne tuku. Opet su ga ispitivali o četnicima. U ruci ustaše

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Svedočanstvo Ljubana Jednjaka! (6)

(Iz knjige „Pokolj Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi“ Milke Ljubičić i Milana Bunjca, izdavači: Skupština opštine Glina, Crkvena opština Glina i „Srpski glas“ Topusko, Glina, 1995.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 8. septembrabra  2016. godine. MI I DALjE NISMO ZNALI ŠTA NAS ČEKA … U toj smo našoj, Pravoslavnoj crkvi Rođenja Bogorodice, tu u Glini 1846. godine prvi, prije Hrvata zapjevali „Lijepu našu“, za koju je muziku napisao Srbin Josif Runjanin. Nepun vijek docnije, u istom ćemo tom hramu biti poklani, a krvnici naši slaviće svoj zločin uz Runjaninove note, proglasivši ih svojom, hrvatskom himnom… Nismo znali šta nas čeka… Ni uoči, ni nakon proglašenja Nezavisne

Vojvoda Popović, vojvoda Vuk

Bodljikavu žicu kidali su golim rukama

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. oktobra  2015.godine. Potpukovnik Vojin Popović hrabro je poginuo na čelu svojih četa Najteže borbe Dobrovoljački odred je 1916. godine vodio na Kajmakčalanu. Naredba Vrhovne komande da odred krene ka Kajmakčalanu zatekla je dobrovoljce južno od Lerina i Dobrovoljački odred je usiljenim maršem stigao na Kajmakčalan 28. septembra 1916. godine i zamenio u rovovima borce 4. puka Drinske divizije. Tridesetog septembra 1916. godine počeo je napad na Kajmakčalan posle artiljerijske pripreme koja je trajala dva i po časa. „Odmah popodne mogahu se kroz oblake dima primetiti pojedini bugarski vojnici kako se kreću po položaju kao sumanuti… U momentu njihove potpune izbezumljenosti

Evica Rašić i Žarko Vujaklija

Sjena negdašnjeg života

Veliki Šušnjar živio je punim životom i disao punim plućima. Selo je brojalo više od pedeset numera, u svakom domaćinstvu najmanje šest – sedam članova Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. oktobra 2015.godine. Nema tog povratnika koji, kada se odlučio vratiti na rodno ognjište, nije osjećao strah i zebnju. No kako bi netom nakon povratka dani prolazili, zebnja i strahovi vrlo brzo bi zauvijek nestajali, zamijenjeni brigom i svakodnevnom borbom za opstanak, obnovom kuće, ostvarivanjem socijalnih i drugih prava. Tek rijetki, negdje duboko u srcu, još uvijek osjećaju zebnju koja tinja i nikako da se ugasi, premda je krov nad glavom siguran, gladi nema, primanja su

Matija Bećković

Ako Kosovo nije naše, zašto od nas traže da im ga damo?

Ako je njihovo, zašto nam ga otimaju, a ako već mogu da ga otmu, zašto se toliko ustručavaju? Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. oktobar 2015.godine. Emigrantska kriza? Hoće li Srbija ući u Evropsku uniju? Kolika je odgovornost naših političara u odbrani Kosova? Postoji li alternativa? Zašto je problem danas otvoriti pitanje Kosova? Da li je Kosovo srpsko? Pogledajte intervju sa Akademikom Matijom Bećkovićem: Izvor: RTRS Vezane vijesti: Matija Bećković: Nezavisnost Kosova od nas zavisi MATIJA BEĆKOVIĆ Samo ti, dijete, radi svoj posao – najvažnija srpska reč SVE DOK JE SRPSKIH SVETINjA KOSOVO JE SRPSKA ZEMLjA KOSOVO I METOHIJA NIJE PREVAZIĐENA TEMA Zašto branim Kosovo?

Ustaše sprovode narod sa Kozare

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (5)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 6. septembra 2016.godine. … Iz kuće Petra Kukoleče, glinskog trgovca, pored njega odvedeni su njegov otac Nikola i braća Marko, pomorski oficir, i Ilija, službenik. Iz kuće Koste Sunajka, uglednog glinskog pekara, sa njim odvedena su i njegova dva odrasla sina – Nina, student, i Pero. Ipak je najveću tragediju doživjela porodica Ilije Letića, pekara. Osim što su ga ubili odmah na ulici, sina Dušana ranili, masakrirali i potom ubili šegrte Radu i Slavka, isti dan ubijen je i otac Ilije, lugar

MILOŠ KOVIĆ

Narodi duge i slavne prošlosti ne mogu da budu kolonizovani

Istorija srpskog naroda predstavlja naš ogroman oslonac. Ona je naš nacionalni resurs, baš kao ekonomija ili oružane snage Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. decembra 2016.godine. Piše: Miloš Ković Knjiga Srbi 1903-1914. pokušava da ocrta obrise i ponudi tumačenja jedne velike epohe i puta koji su Srbi, kako bi dospeli u tu epohu, prešli u 19. veku. Njeno prvo poglavlje posvećeno je istoriji političkih ideja, dok se u drugom, kroz istorijsko-filozofske portrete najznačajnijih ličnosti pomenutog perioda, daje slika njihovih filozofskih i naučnih misli. Glavni cilj ove knjige je, kako kaže i sam priređivač, „da odgovori na pitanja: ko su bili Srbi na kraju tog kretanja, u

Stojan Tomić

Dvanaest odličja ratnika Stojana

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. decembra 2015.godine. Ovo je priča o jednom od najpoznatijih i, sudeći po broju odlikovanja, jednom od najhrabrijih ratnika sa juga Srbije u Prvom svetskom ratu Stojanu Tomiću (1892–1976) podnaredniku 3. čete, 3. bataljona, 4. prekobrojnog puka Moravske divizije srpske vojske 1914. godine. Ovaj tekst pišem ne kao unuk o dedi po majci, nego kao hroničar života jednog autentičnog patriote, hrabrog borca, pouzdanog ratnog druga i prijatelja koga su njegovi saborci iz milošte prozvali Tatko. Da nisam pristrastan, pokazaće redovi koji slede. Njegova ratnička odiseja počinje 1914. godine. U uniformi koju mu je pripremila porodica i u sedlu njegovog vranca, prvog

Ustaše kolju Srbe

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (4)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 1. septembra 2016.godine. … Janko Košutić, povratnik iz Amerike, imao je veći posjed u Prelošćici kraj Siska i tamo stalno živio. U Glini je imao kuću u kojoj je Marko Vujasinović imao trgovinu u Karlovačkoj ulici. Došao je na par dana u Glinu po najamninu za kuću, i tamo uhapšen. Đorđe Gavrilović, umirovljeni upravitelj Doma maloljetnika u Glini, inače učitelj, bio je poslije umirovljenja jedno vrijeme u Beogradu. Vratio se par dana prije uspostave NDH u svoj stan u Glinu i tu

Dragutin Tomašević

Sahranila ga majka Stana i njegovo junaštvo

Nekada davno u jednom mestu živeo je jedan… Ukoliko vam ovo liči na početak neke bajke možda krajnji utisak i bude baš takav. Sledi priča koja podiže moral, budi nacionalni ponos i pre svega vraća veru u ljude da se velikim radom, hrabrošću i upornošću može sve postići. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. decembra 2015.godine. Malo mesto Bistrica kod Petrovca na Mlavi krajem 19 i početkom 20 veka ponosilo se svojim Dragutinom Tomaševićem, inače viđenim članom Sokolskog društva Dušan Silni. On je poštovanje tadašnje sportske javnosti u zemlji stekao zvanjem desetostrukog šampiona tadašnje Kraljevine Srbije u atletici a ugled u društvu neraskidivim prijateljstvom sa prvim sinom

Kralj Aleksandar I Karađorđević

Kralj Aleksandar I Karađorđević – zablude i činjenice

Od monarhofašističkog diktatora, kako je okarakterisan u posleratnom dobu, prešao je put velikosrpskog hegemona, do veleizdajnika nacionalnih interesa i najvećeg srpskog usuda prošlog veka. Nesreća je vešto manipulisala činjenicama, te od svakog segmenta života jugoslovenskog kralja stvorila enigmu. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. decembra 2015.godine. Kralj Aleksandar je bio fašistički diktator Komunisti su nastojali prikazati kralja Aleksandra Karađorđevića kao sledbenika fašizma, kako bi ga lakše uskladili u šablon ,,narodnog neprijatelja“ – njihovog protivnika. Istina jeste da je zabranjen rad Komunističkoj partiji Jugoslavije, upravo za vreme njegove vladavine. Međutim, takva odluka nije mogla biti doneta iz stavova vladara bliskih fašizmu, pošto je čuvena Obznana doneta decembra

NAJNOVIJE VIJESTI

Izdavačka djelatnost

  Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.030-053-162-5/10 od 22.02.2010.

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji,

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.