arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
oluja-izbjeglice-3.jpg

ŠESNAEST GODINA OD EGZODUSA SRBA IZ HRVATSKE

2. avgust 2011.

  Četvrtog avgusta navršiće se šesnaest godina od kada su hrvatske oružane snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Armije BiH, izvršile agresiju na Republiku Srpsku Krajinu /RSK/. Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je RSK bila pod zaštitom UN i da su njene delegacije samo dan ranije u Ženevi, na sastanku sa hrvatskom delegacijom, pred predstavnicima UN i u Beogradu pred predstavnikom SAD kao vodećom članicom NATO-a, prihvatile prijedlog međunarodne zajednice da se pregovori u vezi sa završnim političkim sporazumom o pitanju statusa Krajine vode na bazi Plana Ze 4, a s ciljem zaustavljanja vojnih akcija i zauzvrat dobile čvrste garancije

The forgotten concentration camp

1. avgust 2011.

Ruski | Srpski The majority of our citizens (in any case, the older generations) certainly know something about the death camps Oswiecim and Treblinka, but few have heard of such a large „death factory“ as Jasenovac was. However, according to German sources, in this Ustasha concentration camp, which operated on the territory of today’s Croatia, about 700 thousand Serbs were killed, and based on the data of some Serbian historians, the number of victims reached one million. But only rare individuals know about Jadovno –the first Ustasha death camp. This summer, at the same time when Croatia celebrated its Independence day (actually the day of its bloody-violent secession from Yugoslavia),

Spomenik u Srbu

Ratovanje na pravoj strani, s izrazitim antifašističkim karakterom

28. jul 2011.

Za čovjeka koji želi znati istinu ništa oko 27. srpnja 1941. nije sporno. Sve je temeljito istraženo i svakom je istinoljubivom čovjeku istina dostupna. Ustanak u Srbu nisu organizirali niti vodili četnici, iako su neki njihovi pristaše u njemu marginalno sudjelovali Držim da i ovom prilikom vrijedi podsjetiti na poznatu Goebbelsovu maksimu kako sto puta ponovljena laž postaje istinom. To se upravo dešava u dijelu hrvatske javnosti, koja prihvaća obezvređivanje hrvatskog antifašizma, umjesto da njime bude ponosna kao svojim vrijednim doprinosom temeljima današnje civilizirane Europe. Najnovija faza te harange započela je pismom koje je 4. studenoga 2009. s potpisom „Željko Tomašević, dipl. iur.“ bilo upućeno Vladi Republike Hrvatske, a 8.

banski_grabovac.jpg

Gaćešino ime stidljivo spomenuto

28. jul 2011.

Prohladnog 23. jula, pod kišobranima, obilježena je u Banskom Grabovcu 70. godišnjica prvog ustanka naroda Hrvatske koji su izveli srpski ustanci na Baniji. Održani su i parastos i komemoracija za 1.285 srpskih žrtava ustaškog terora, koji je uslijedio kao odmazda za napad na ustašku stanicu u noći 23/24. jula 1941. Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istakao je da je to mjesto prejako i kao opomena i kao iskustvo Ovogodišnja je komemoracija, u organizaciji Saveza boraca i antifašista RH i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Petrinje, a u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i uz pokroviteljstvo Sisačko-moslavačke županije i Grada Petrinje, protekla prihvatljivije od prethodnih, kada su se sa govornice više mogle

Zabыtый konclagerь

28. jul 2011.

Srpski | English Prosveщёnnaя Evropa, slovno koška na mыšь, brosaetsя na očerednogo «serbskogo эkstremista» i taщit ego v Gaagu, no otčego-to s lёgkostью proщaet genocid serbov… Bolьšinstvo naših sograždan (vo vsяkom slučae – lюdi staršego pokoleniя) navernяka čto-to znaюt o lagerяh smerti Osvencim, Treblinka, no malo kto slыšal o takoй gigantskoй «fabrike smerti», kak Яsenovac. Meždu tem, po svedeniяm nemeckih istočnikov, v эtom ustašskom konclagere, raspoložennom na territorii nыnešneй Horvatii, pogibli 700 tыsяč serbov, a po dannыm serbskih istorikov, čislo žertv dostigaet milliona. I už sovsem edinicы znaюt o Яdovno – pervom iz ustašskih lagereй smerti. Nыnešnim letom, v to samoe vremя, kogda Horvatiя prazdnovala denь nezavisimosti (na samom dele,

Episkop Gerasim

Dijalog i molitva potrebni radi istine

27. jul 2011.

RAZGOVOR SA NjEGOVIM PREOSVEŠTENSTVOM EPISKOPOM GORNjOKARLOVAČKIM G. GERASIMOM Razgovarala Slavica Lazić Bilo bi neophodno radi boljitka dva naroda, radi istine, sesti za sto i otpočeti dijalog i utvrditi svu istinu – da se prestane sa manipulacijama istorijskih događaja i brojem pobijenih. U takav jedan dijalog svakako bi trebalo uključiti i predstavnike crkve. Episkop Gerasim je završio Bogosloviju u Manastiru Krka i Moskovsku Duhovnu akademiju. Zamonašio se u trećem razredu Bogoslovije, a 1998. godine postaje iguman Manastira Krke, gde je uspeo da okupi mlado bratstvo. Za Episkopa je hirotonisan 2004. godine i tokom ovih teških godina za naš narod i Crkvu, zalagao se za obnovu manastira, Bogoslovije u kojoj je predavao,

Plaža Zrće

Plaža Zrće u blizini logora iz 1941.: Hrvatsku Ibicu podigli kod mjesta zločina

27. jul 2011.

English Nikola Salapura BANjALUKA – Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, ogorčen je odnosom vlasti Hrvatske prema stratištima iz Drugog svjetskog rata i upozorava da se plaža Zrće, na ostrvu Pagu, koju zovu „hrvatska Ibica“ i mjestom zabave, nalazi nedaleko od nekadašnjih logora. Zrće godišnje posjećuje hiljade turista iz Hrvatske, Srbije, BiH, te zemalja Evrope i svijeta, međutim, većina njih ne zna da su upravo na tom ostrvu, u blizini plaže, bili koncentracioni logori u Drugom svjetskom ratu. „Ono što se ne zna je da je Zrće na oko osam kilometara od sela Metajna, gdje je u junu 1941. godine otvoren prvi logor za srpske i jevrejske

divoselo.jpg

Fond: Gojko Matić – Divoselo, Čitluk i Ornice

27. jul 2011.

Arhiv Srba u Hrvatskoj Arhiv Srba u RH svojim radom, a kroz arhivsko gradivo kao izvor povijesti, želi prikazati položaja Srba na ovim prostorima, kako bi to ostalo na uvid i budućim generacijama. Zahvaljujući  dobroti pojedinaca Arhiv posjeduje lijepe zbirke gradiva koje se stalno popunjavaju. Gojko Matić uputio nam je jedan apel i ustupio je Arhivu sve svoje zapise i memoarsko gradivo o selima Divoselu, Čitluku i Ornicama. Dobiveno gradivo nije samo lokalna povijest, već iz njega dobivamo prikaz srpskog postojanja i tragedije na ovim prostorima. Željeli bismo mu zahvaliti, ponovivši njegov apel. Prije II svjetskog rata, Divoselo, Čitluk i Ornice bila su sela u kojima su Srbi na ovim

Jadovno 2011

Salamon Jazbec: FIRST INTERNATIONAL CONFERENCE ON JADOVNO

25. jul 2011.

Ćirilica In organisation of the Association of Descendants and Supporters of the Victims of the Complex of Ustasha Camps Gospić-Jadovno 1941, and in co-organisation of the Institute for Contemporary History from Belgrade and the Academy of Arts and Sciences of Republika Srpska, the First International Conference on the Complex of Ustasha Camps Gospić-Jadovno 1941 was held on 23 and 24 June, 2011 at the Conference Hall of the Banski Dvor in Banja Luka. With around fifty participants in this important event from Bosnia and Herzegovina, Serbia, Croatia, Israel, United States of America, Italy, Germany, Russia, Austria and other countries, I participated in the Conference as a representative of the Mergel

Rafael Izraeli

Raphael Israeli: Yugoslavian Jewry, Ron Arad and the Holocaust in Bosnia

25. jul 2011.

Ćirilica The first international conference commemorating the 70th anniversary of the Jadovno concentration camp signals the advent of a new field of research into the history of the Holocaust in Bosnia. The first international conference commemorating the 70th anniversary of the suffering of Serbs, Jews and Roma in Jadovno concentration camp was held in Bosnia this past June. The ceremony was attended by Serbian President Boris Tadic and representatives of the Republika Srpska’s and of Croatia, in addition to thousands of descendents and supporters of those exterminated by the Ustashe Nazi collaborators in 1941. The conference itself, which was held in Srpska’s capital of Banja Luka, delved into the various

Rafael Izraeli

Rafael Izraeli: Jugoslovenski Jevreji, Ron Arad i Holokaust u Bosni

25. jul 2011.

English Prva međunarodna konferencija koja je obilježila 70. godišnjicu koncentracionog logora Jadovno najavljuje pojavu nove istraživačke oblasti u istoriji Holokausta u Bosni. Prva međunarodna konferencija koja je obilježila 70. godišnjicu stradanja Srba, Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jadovno održana je u Bosni u junu ove godine.  Ceremoniji je prisustvovao srbijanski predsjednik Boris Tadić i predstavnici Republike Srpska i Hrvatske, uz hiljade potomaka i poštovalaca onih koji su likvidirani od strane Ustaša, nacističkih kolaboracionista iz 1941. godine. Sama konferencija, koja je održana u glavnom gradu Srpske, Banjaluci, istraživala je različite političke, vojne i strateške faktore koji su omogućili ovu malo poznatu granu nacističke mašine za likvidaciju. Predstavnik Izraela iz Svjetske

Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

25. jul 2011.

Povratak u Jadovno Nad Šaranovom jamom na Jadovnu, služena sveta arhijerejska Liturgija Jadovno 26. jun 2011. – Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Konferencija Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Bastašić: U Hrvatskoj na djelu prikrivanje zločina RTRS: Godišnjica stradanja u logoru Jadovno FOTO Tadić: Došao sam u Jadovno da podijelim sjećanja sa Srbima, Židovima, Hrvatima, Romima Tadić: Sjećanje na žrtve zločinačkih logora način je stvaranja bolje budućnosti Tadić u Jadovnom: Rušenjem spomenika prikrivao se zločin – FOTO Jadovno-da se ne zaboravi i ne ponovi ISTORIJA NE SMIJE BITI ZABORAVLjENA Jadovno –

gudovac-2.jpg

NA POPRIŠTU PRVOG MASOVNOG ZLOČINA

21. jul 2011.

Kod oštećenog spomen – obilježja, na obljetnicu pokolja nevinih ljudi – 28. travnja, upriličen komemorativni skup i odana počast stradalnicima Na mjestu prvog masovnog pogubljenja Srba u NDH, u selu Gudovcu je 1955. godine podignuta (1969. dograđena) spomen-kosturnica za 195 žrtava srpske nacionalnosti, koje su ustaše strijeljale 28. travnja 1941. godine. Spomenik »Žrtva« je djelo Vojina Bakića. Tijekom posljednjeg rata spomenik je sravnjen sa zemljom, kosturnica minirana, ploče razbijene. Na tom mjestu, baš na dan pokolja nevinih ljudi, 28. travnja (spomen obilježje je »sanirano« – okoliš uređen) upriličen je komemorativni skup i odana počast stradalnicima te su položeni vijenci i cvijeće. Brojnim poklonicima antifašizma i pripadnicima udruga antifašističkih boraca i antifašista

Spomenik Nikoli Tesli

Gospić ne želi svoga Teslu

20. jul 2011.

Nitko u gospićkoj vlasti nema nikakva saznanja o tome kad bi i bi li uopće spomenik Nikoli Tesli mogao biti ponovno postavljen. Gotov odljev čeka u Ljevaonici umjetnina zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Spomenik Nikoli Tesli, rad kipara Frane Kršinića, još ne krasi centar Gospića, nego u magazinu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu čeka putovanje do odredišta. Odljevi Kršinićeva spomenika, koji neki smatraju najboljim umjetničkim prikazom Tesle, postavljeni su 1963. ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, 1976. na slapovima Nijagare i 1981. na središnjem gospićkom trgu. Spomenik u Gospiću miniran je 16. februara 1992, nakon čega je preostali krš uklonjen. Gospićana niotkuda   Obilježavanje 155. godišnjice rođenja Nikole Tesle

Povratak

Posljednji vlak za povratak

20. jul 2011.

Posljednjih mjeseci uočljiv je porast obima i djelokruga suradnje nadležnih državnih ustanova u zemljama regije na pitanjima omogućavanja povratka izbjeglih ili njihova integriranja u zemlju utočišta. Što se tiče Hrvatske, regionalna suradnja na tom pitanju bila je mjerilo za zatvaranje poglavlja 23. Drugi razlog – zajednički Hrvatskoj, Srbiji, BIH-u i Crnoj Gori – jest priprema za međunarodnu donatorsku konferenciju, koja bi se trebala održati početkom 2012. i na kojoj bi trebalo skupiti novac za zbrinjavanje izbjegličkih obitelji. Time bi se priča o povratku ili integraciji u ovom dijelu Evrope mogla smatrati riješenom, no tu je i još jedan moment – ističu zadnji rokovi da izbjeglice odluče žele li se vratiti.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA