68. godišnjica ZAVNOH-a bez ravnopravnosti Hrvata i Srba

Jedna od značajnih odluka Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine bila je potvrda ravnopravnosti i jednakosti hrvatskog i srpskog naroda, no 68 godina poslije, na proslavi obljetnice tog događaja, ujedno i proslavi 67. godišnjice pobjede nad fašizmom, o tome nije bilo ni spomena.

Proslava je održana pod pokroviteljstvom i u organizaciji Sabora, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Sisačko-moslavačke županije. Nizali su se govori, od predsjednika Sabora Borisa Šprema do predsjednika Saveza boraca Ratka Maričića, bez ijedne riječi o ustaškim zločinima i stradanju srpskog naroda, o velikom doprinosu Srba antifašističkoj borbi, kao ni o jednakopravnosti dvaju naroda koja je tada proklamirana. Kakvo danas gledište o tome prevladava najbolje se čita iz riječi sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić-Merzel, tamo u svojstvu osobne izaslanice predsjednika Ive Josipovića, koja je ustvrdila da su doprinos antifašizmu dali hrvatski narod i pripadnici nacionalnih manjina.

Za predstavnike Srba, koje se nije spominjalo, nije bilo predviđeno nikakvo obraćanje, pa je njihova delegacija nakon svega demonstrativno napustila proslavu. Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Srpskog privrednog društva „Privrednik“, načelnici općina s područja Korduna i Banije iz redova SDSS-a, predvođeni zamjenikom predsjednika SNV-a Sašom Miloševićem, otišli su s proslave nakon polaganja vijenaca.

„Tradicija antifašizma posebno je živa kod srpskog naroda na području Korduna, na obroncima Petrove gore, gdje je tokom četiri godine postojalo čak osam partizanskih bolnica. Stoga nam je izuzetno teško palo potpuno zanemarivanje Srba u programu proslave. Riječ je, i to ne prvi put, o negiranju doprinosa Srba pobjedi nad fašizmom. Narodu koji je do 1943. bio najsnažnija komponenta Narodnooslobodilačke borbe i kome je status priznat aktima te institucije, danas se osporava i jedno i drugo“, obrazložio je Milošević za „Novosti“ odluku o napuštanja svečanosti obilježavanja godišnjice Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a.

Banija i Kordun, uključujući Topusko, bili su prije posljednjeg rata krajevi većinski naseljeni srpskim stanovništvom, a ono je u Drugom svjetskom ratu na tom prostoru podnijelo najveća stradanja. Osim što za Srbe nije bilo mjesta u zvaničnim govorima, nije ga bilo ni pred govornicom, niti u popratnom kulturno-umjetničkom programu, gdje se nije našlo prostora ni za jednu srpsku pjesmu i ples s Korduna, iako oko Topuskog djeluje nekoliko kulturno-umjetničkih društava Srpskog kulturnog društva „Prosvjete“.

AUTOR: Paulina Arbutina

Izvor: snv