arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
(Foto: Kurir)

Stadion Partizana izgrađen na masovnoj grobnici?!

Dušan Kovačević, dramski pisac i akademik na promociji knjige „Ravna gora“ Radoša Bajića pokrenuo je pravu lavinu izjavom da pojedini fudbalski stadioni leže na masovnim grobnicama. „Dokle god naša deca budu igralaa fudbal na masovnim grobnicama, Srbiji neće ići dobro. Za stadion Obilića znamo, a priča se i da je betoniran deo grobnice oko Partizanovog stadiona“, rekao je tom prilikom Kovačević. Čuveni dramski pisac, autor ostvarenja „Maratonci trče počasni krug“, „Ko to tamo peva“, „Radovan treći“, „Balkanski špijun“, „Sveti Georgije ubiva aždahu“, „Profesionalac“ i mnogih drugih, rekao je i da mnogi drugi objekti, poput fabrike automobila u Kragujevcu leže na masovnim grobnicama. Kovačević je za beogradske medije kasnije obrazložio da

Identifikacija - ilustracija

Zagreb: Identifikovani posmrtni ostaci 20 srpskih žrtava

U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. U Zagrebu je danas, uz prisustvo članova porodica, obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 20 žrtava srpske nacionalnosti, stradalih tokom oružanih sukoba 1991/95. na teritoriji Hrvatske. Kako je Saopštenje Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, posmrtni ostaci ekshumirani su u Gornjem Selištu (13), Korenici (1), Daruvaru (2), Benkovcu (1), Zrmanji Vrelo (1) i Mašićkoj Šagovini (2). Posmrtni ostaci su identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta, metodom analize DNK, i njihova sahrana biće obavljena u skladu sa izraženim željama porodica. Iz registrovanih, masovnih

Kralj Petar na frontu

Golgota Velikog rata

U Istorijskom muzeju Srbije u četvrtak veče će biti otvorene dve multimedijalne izložbe Dve postavke posvećene Velikom ratu biće svečano otvorene u četvrtak od 18 časova u Istorijskom muzeju Srbije: gostujuća izložba solunskog Muzeja vizantijske kulture „Francusko-srpska bolnica u Sedesu, Solun“ i domaća „Srbija 1915-1916“ . Autori postavke koja dolazi iz Grčke su arheolog dr Anastasios Antonaras i dr Joanis Mocijanos, koji su uz pomoć bogatog fotografskog i video materijala, ali i uz originalne eksponate Istorijskog muzeja Srbije, prikazali Veliki rat na Solunskom frontu iz ugla običnog čoveka. Za ovaj projekat potaklo ih je novo otkriće izvesnog broja predmeta u nekadašnjem Sedesu (danas Termi), nadomak Soluna, gde se nalazila francuska

Pred zgradom Odeljenja za ratne zločine u Beogradu: advokati Borut Škerlj i Svetozar Ž. Pavlović sa Dragomirom Grujovićem (Foto: G. Otašević)

Bio sam spreman da poginem za otadžbinu

Kapetan VS Dragomir Grujović, kao okrivljeni za navodni ratni zločin u Sloveniji, saslušan u Odeljenju za RZ Višeg suda u Beogradu: Ja sam njima predao poruku da nećemo nikoga dirati, ako i oni nas ne diraju. Budu li nas napali mi ćemo biti prinuđeni svi da izginemo. Otvorio sam vrata skladišta i pustio da izađe svaki vojnik koji želi a ja da ostanem sam, i sam poginem. Rekli smo da nikoga nećemo pipnuti, ali nemoj niko da nas dira. Mi smo bili zatvoreni. Ovako je u odbrani, u Odeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, Dragomir Grujović (56) opisao svoj sukob sa Teritorijalnom odbranom Slovenije, na početku otcepljenja te

Hrastov pušten iz zatvora 14 mjeseci prije isteka kazne

Mihajlo Hrastov tri je puta oslobođen na Županijskom sudu za ubistvo 13 srpskih rezervista. Vrhovni je sud također odlučivao tri puta Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. decembra iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uslovni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubistva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uslovni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu. Presude za 23. poglavlje Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u februaru,

Dragan Čović

„EuroBlic”: Vatikanu smeta saradnja Srba i Hrvata

Beograd/Banjaluka – Katolička crkva traži od lidera HDZ BiH Dragana Čovića da prekine bliske odnose sa predsednikom Srpske Miloradom Dodikom, piše „EuroBlic”, pozivajući se na svoje izvore. Prema izvrorima tog lista iz HDZ, Čović će teško moci da se odupre uticaju koji Vatikan ima na celokupnu hrvatsku politiku, pa tako i na postupke politickih predstavnika Hrvata u BiH. Da je vrh Katoličke crkve u BiH nezadovoljan bliskim, pa čak i prijateljskim odnosima celnika HDZ BiH sa politickim rukovodstvom RS najbolje pokazuju poslednje izjave kardinala Vinka Puljića i generalnog sekretara Biskupske konferencije u BiH Ive Tomaševica, koji Čoviću zameraju „snishodljivost” prema vlastima u Banjaluci, navodi „EuroBlic”. Tomašević u autorskom tekstu za

Foto Filmski arhiv Austrije

Austrijski nemi film iz 1924. godine anticipira holokaust

Sekvence iz najznačajnijeg austrijskog nemog filma „Grad bez Jevreja“, za koje se verovalo da su nepovratno izgubljene, zloslutno nagoveštavaju društvo osiromašeno zbog izgona jevrejske populacije Sekvence iz najznačajnijeg austrijskog nemog filma „Grad bez Jevreja“, za koje se verovalo da su nepovratno izgubljene, slučajno su pronađene prošle godine na pariskoj buvljoj pijaci, a potom ih je preuzela Austrijska kinoteka. Film zasnovan na romanu jevrejskog pisca i novinara Huga Betauera, snimljen u Beču 1924. godine, zloslutno nagoveštava društvo intelektualno i ekonomski osiromašeno zbog izgona njegove jevrejske populacije. Novootkrivene sekvence omogućavaju ne samo da prvi put gledamo film u celini, već na njega bacaju i novo svetlo. Dosad nepoznate scene prikazuju život Jevreja

© Foto: Ministarstvo odbrane RS

Srbijo, razmisli o vraćanju vojnog roka

Sasvim je uputno da politički i vojni vrh razmisle o predlogu o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka koji smo brzopleto ukinuli, izjavio je Sputnjiku istoričar i vojni analitičar Bojan Dimitrijević koji je i sam pre šest godina učestvovao u donošenju te odluke. Najnovije istraživanje „Demostata“, koje je obuhvatilo reprezentativni uzorak od 1.200 građana Srbije, pokazalo je da čak 75 odsto ispitanih smatra da treba vratiti obavezno služenje vojnog roka. Protiv je bilo 19 odsto, dok je neopredeljeno bilo samo šest odsto. Pri tome je, kako su objavili mediji, čak 80 odsto mladih starosti od 18 do 29 godina, dakle onih stasalih za sivo-maslinastu uniformu, smatralo da treba vratiti služenje vojnog roka. Onih između 30 i 44

Thinkstock

„Za mir na Balkanu – ‘velike’ Srbija, Albanija i Hrvatska“

Ugledni američki časopis Forin afers objavio je analizu političke situacije na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, autora Timotija Lesa. On u analizi zagovara prekrajanje granica, pa čak i stvaranje velike Srbije, Albanije i Hrvatske, a sve zarad mira, prenela je N1TV za BiH. Vreme je, navodi Les, za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost u regionu Balkana. Ako je, kako kaže, Zapad, kao što tvrdi, zaista veran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi pre idealizma i krene ka realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija populacija će moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese. Prvo, zbog podeljenosti Evrope, SAD

Nikola Grmoja

Grmoja: Spriječiti da se „Za dom spremni“ prebaci u negativan kontekst

Zastupnik liste Mosta i jedan od čelnih ljudi te stranke Nikola Grmoja smatra da je ustaški pozdrav „Za dom spremni“ neupitan, ako se upotrebljava u „ispravnom kontekstu“, u kome su ga koristili hosovci tokom rata devedesetih. On je u radio-emisiji poznatog ekstremiste Velimira Bujanca, osuđenog narko-dilera koji je priznao da je prostitutke plaćao kokainom, izjavio da je „uvijek spreman i za dom i za domovinu“. Tokom emisije, snimljene u kafiću u Metkoviću, kako navode hrvatski portali, Grmoja je rekao da je to „legalan pozdrav – ako se gledaju riječi to znači: `neko ko voli svoj dom`“. Prema njegovom mišljenju, drugi konteksti, „igra riječi: za dom, za poglavnika, za domovinu –

Nacional: Sećanje na ustaše na dečjem vrtiću je provokacija

Zagreb – Spomen ploča poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, sa ustaškim pokličem „Za dom spremni“, koja se od 5. novembra nalazi na zgradi dečjeg vrtića, na mestu kojem je u Drugom svetskom ratu bila smeštena komanda ustaškog logora, tu nije slučajno postavljena, već je reč o smišljenoj provokaciji, piše zagrebački nedeljnik Nacional. Uz fotografiju tog objekta, Nacional piše da je tu nekada bilo i sedište Vjekoslava Luburića, dok je komandovao logorom. Prilikom povlačenja iz Jasenovca, piše nedeljnik, ustaše su srušile tu zgradu, a danas se na tom mestu nalazi vrtić sa pomenutom pločom poginulim pripadnicima HOS. Ivan Friščić, predsednik udruženja HOS, koje je ploču postavilo, međutim, negira da je znao

SUBNOR - polaganje vijenaca Foto: RTRS

Banjaluka- sjećanje na formiranje Prve proleterske brigade (FOTO)

Predstavnici Gradskog odbora SUBNOR-a, danas su, povodom Dana formiranja Prve proleterske brigade položili vijence i cvijeće na spomenik Palim borcima u Banjaluci. Oni su nakon toga posjetili nosioca partizanske spomenice stotrogodišnjeg Milana Puzića. Puziću, koji je u Drugom svjetskom ratu više puta ranjavan, uručen je prigodan poklon. Predsjednik banjalučke organizacije SUBNOR-a Rade Džajić rekao je da je Puzić najstariji živi učesnik NOR-a u Republici Srpskoj. „Nastojimo da nosioce spomenice ne zaboravimo. To je naša obaveza“, kaže Džajić. On je naveo da je prije 30 godina bilo 4.800 živih boraca NOR-a, a sada oko 200. „Bilo je 420 nosilaca partizanske spomenice, a sada ih je devet“, dodao je Džajić. Koordinator banjalučkog

Đovani Sponza

Sponza pozvao Petrova da podstakne uklanjanje ploče iz Jasenovca

Predsednik saborskog poslaničkog kluba IDS-PGS-RI Đovani Sponza pozvao je predsednika hrvatskog parlamenta Božu Petrova da svojim autoritetom podstakne nadležne institucije na uklanjanje sporne spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu, ističući da natpis sa ustaškim pozdravom „za dom spremni“ nije samo provokacija, nego i sramota za Hrvatsku te opasnost za društvo. „Postavljanje ploče s ustaškim pokličem nije niti može biti samo provokacija, posebno na mestu koje ima izuzetno snažnu simboliku za građane Hrvatske, već je to velika sramota za Hrvatsku i vrlo opasno za društvo u celini“, navodi Sponza, prenela je Hina. Reagujući na prekjučerašnju izjavu Petrova da ne vidi razlog zašto bi spomen ploču u Jasenovcu trebalo ukloniti osim, kako je rekao,

Biskup Komarica „blagoslovio“ sliku sveca koju je naslikao Ante Gotovina

Banjalučki biskup Franjo Komarica blagoslovio je sinoć u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu sliku Blaženog Ivana Merca, koju je hrvatski general Ante Gotovina naslikao prije sedam godina u haškom zatvoru. Kako navode hrvatski portali, slika je „blagosiljana“ u sklopu obilježavanja 120. godina rođenja Merca. Riječ je o dvije slike sveca, koje je naslikao Gotovina, jednoj u uniformi i drugoj u civilnoj odjeći. Tom prilikom banjalučki biskup je za hrvatske medije naglasio „kako je hrvatski general u blaženom Mercu očito pronašao svoj uzor, ali na jedan način pokazao i koliko je snažna njegova vjera“. Ante Gotovina pred Haškim tribunalom prvostepenom presudom bio je osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina nad

Parastos žrtvama sela Slabinja.

Ne zaboravljamo nevine žrtve iz Slabinje

Posljednjih nekoliko godina, polovinom decembra, okupi se nas nekoliko desetaka u Slabinji na parastosu za 96 stanovnika toga sela. Prije 73 godine, 17. decembra 1943, odvedeni su iz crkve Svete Petke gdje su bili zatvoreni predhodni dan i ubijeni ni stotinu metara dalje. Najmlađi je imao 4 a najstariji 73 godine. Spomenik sa imenima žrtava uništen je 1996. godine. Okvir grobnice je propao a pristup grobnici otežan. VSNM Hrv. Dubica je više puta skretalo pažnju nadležnima u opštini da se nešto poduzme. Bez rezultata. Iz Slabinje je tokom Drugog svjetskog rata stradalo 55o njenih mještana. U ovo vrijeme, jedino je što možemo ne zaboraviti ove nevine žrtve. Mrtvi nisu mrtvi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.