ISTOČNO SARAJEVO, (SRNA) – Događaji koji su se 2. i 3. maja 1992. godine dogodili u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu preobrazili su istoriju u BiH i na nju stavili pečat srama, rekao je predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Petar Đokić.
„Sarajevski zločini izvedeni nad pripadnicima JNA bili su podstrekači i potpaljivači rata u BiH. To je suštinska spoznaja koju odgovorni za te zločine žele da potisnu, svjesni da su njima pokrenuli tešku ratnu mašineriju u BiH, velika stradanja i ubijanja ljudi“, istakao je Đokić na duhovno-poetskoj akademiji u Istočnom Sarajevu kojom je počelo obilježavanja stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
On je naglasio da Republika Srpska ne smije i neće zaboraviti ni ovaj, kao ni mnoge druge zločine nad srpskim narodom počinjene u BiH, iako to neki u Sarajevu žele. „Niti smijemo niti hoćemo da zaboravimo surove zločine koje su počinili nad nedužnim pripadnicima JNA. Taj zločin ima jednu posebnu dimenziju – počinjen je u trenutku kada BiH nije bila u potpunom ratu“, istakao je Đokić.
Đokić je rekao da Srbi moraju ostati uporni u zahtjevima za pravdu koja, nažalost, još nije stigla počinioce zločina.
“Nekih počinilaca zločina i odgovornih više nema, ali oni koji su još živi, koji su ne samo svjedoci zločini nego su ih i naredili, kao što su Ejup Ganić i Jovan Divjak, moraju biti svjesni da će ih ruka pravde stići“, istakao je Đokić.
On je naglasio da je Vlada Republike Srpske u okviru aktivnosti na obilježavanju značajnih događaja iz istorije srpskog naroda iz oslobodilačkih ratova, ove godine planirala drugačiji program obilježavanja stradnja pripadnika JNA u Sarajevu 2. i 3. maja 1992.
„Želimo da u godini kada Srpska obilježava prvih 20 godina postojanja skrenemo pažnju na surov zločin koji se dogodio nad pripadnicima JNA i da se podsjetimo da su u ta dva dana ubijena 42 pripadnika JNA, od kojih je 32 Srba“, istakao je Đokić, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.
On je zaključio da pravda predstavlja potrebu i cilj Republike Srpske.
Šef Tima Vlade Srpske za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Staša Košarac rekao je da je prošlo 20 godina od događaja u Dobrovoljačkoj ulici koji su razbili svaku iluziju da se BiH može oduprijeti ratu.
„Fitilj rata je zapaljen 1. marta ubistvom srpskog svata ispred Stare crkve u Sarajevu. Taj nesrećni događaj pokazao je šta se sprema Srbima u Sarajevu i BiH. Sve kasnije što je uslijedili imalo je namjeru da se Srbi u Sarajevu i BiH svedu na nivo statističke greške“, istakao je Košarac, dodavši da je Sarajevo danas etnički najčistiji grad u BiH.
On je istakoa da predmeti o zločinima nad Srbima leže u ladicima Suda i Tužilaštva BiH, a sudskog epiloga nema.
„Dug i trnovit je put dokazivanja istine, ali Republika Srpska se neće umoriti. Izboriće se za istinu i pravdu, jer odustajanje nam neće biti oprošteno“, poručio je Košarac u obraćanju na duhovno-poetskoj akademiji u Istočnom Sarajevu.
Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić rekao je da su 2. i 3. maj dani kada su oni koji su pucali na nezaštićenu kolonu JNA pokazali pravo lice i razbili iluziju o Sarajevu kao jedinstvenom gradu.
Na večerašnjoj akademiji nastupio je Vokalni ansambl „Ihos“, koji je izveo i pjesme „Tijelo Hristovo“, „Tebe pojem“, „Bogorodice djevo“, a potom su Aleksandra Mitrić-Štifanić i Ilija Mimić izveli poemu „Zadušnica regrutima“, koju je priredila Dara Sekulić.
Za sutra u 9.00 časova planirano okupljanje građana ispred Spomen crkve u Miljevićima, zatim polazak autobusa u Sarajevo. U 10.00 časova najavljena je mirna šetnja sa upaljenim svijećama i cvijećem bivšom Dobrovoljačkom ulicom, zatim povratak u Istočno Sarajevo gdje će u 11.00 časova biti služen parastos u Spomen crkvi u Miljevićima, a u 12.00 časova polaganje cvijeća na Spomen krstu u Vojničkom groblju.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH. Bezbjednost vojnika garantovao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.