Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Zločin koji se ne može i ne smije zaboraviti

Datum objave: petak, 13 maja, 2016
Objavljeno u Ostalo, Otadžbinski rat
Veličina slova: A- A+

Prošle su 24 godine od zločina muslimanskih paravojnih formacija nad pripadnicima JNA, koji su 15. maja 1992. godine u koloni, prema ranije postignutom dogovoru, napuštali Tuzlu.

Tuzlanska kolona (foto: Printskrin Jutjub/TV FS-3)
Tuzlanska kolona (foto: Printskrin Jutjub/TV FS-3)

Vojnici su se povlačili iz kasarne “Husinska buna” i trebalo je da iz BiH, preko Bijeljine, krenu za Srbiju.

Za ovaj zločin, u kojem je ubijeno najmanje 59 vojnika, a 44 ranjeno, do danas niko nije odgovarao.

Preživjeli učesnici kolone, koja je napadnuta i zapaljena, i danas teško o tome pričaju jer ih boli sjećanje na poginule i ranjene drugove – na dan kada je “i krv gorjela”.

Slavko Novaković, preživjeli učesnik kolone, teški ratni vojni invalid, kaže za Srnu da je komanda JNA postigla sporazum sa opštinskim vlastima u Tuzli o mirnom i bezbjednom napuštanju grada u pravcu Bijeljine.

Međutim, kolonu, koja je u mirnodopskoj formaciji napuštala grad, iz zasjede su napale paravojne formacije “Patriotske lige”, “Zelenih beretki” i jedinica Teritorijalne odbrane /TO/ BiH.

“Odgovornost za ovaj napad snose tadašnje vlasti opštine Tuzla, koje su garantovale bezbjedan izlazak JNA iz grada”, ističe Novaković.

Kada je riječ o ovom zločinu, ističe on, sudovi i tužilaštva u BiH ne postoje 24 godine.

“Tamo ne postoji niko ko bi mogao ili želio da procesuira zločin nad nedužnim vojnicima”, konstatuje Novaković i napominje da je veoma teško poslije ovoliko godina govoriti o onome šta se desilo tog kobnog dana.

On se nada da će sve institucije, počevši od podnosioca tužbenog zahtjeva do pravosuđa BiH jednom “urediti ovu materiju i dovesti je u proces odlučivanja, odnosno do počinioca ovog zlođela”.

Novaković je ogorčen /ne/radom sudova i tužilaštava u BiH, kada je riječ o ovom, ali i svim drugim zločinima počinjenim nad Srbima.

Najbolja potvrda činjenice da je napad na kolonu JNA bio organizovan jeste podatak da je tuzlanska regija, odmah poslije ovog napada, “očišćena” od Srba i da ih je više od 120.000 napustilo to područje da bi spasili svoje živote.

Preživjeli učesnici kolone i porodice stradalih vojnika imaju ogromno povjerenje u Vladu Srpske jer, navodi Novaković, zahvaljujući njoj imaju priliku da već nekoliko godina na Brčanskoj malti, na mjestu stradanja, odaju poštu poginulim drugovima.

Porodice pobijenih vojnika, kao i preživjeli učesnici kolone, vjerovali su da će Apelacioni sud u Beogradu za Iliju Jurišića donijeti odluku kojom potvrđuju ranije izrečenu kaznu od 12 godina zatvora.

Ipak, njihova očekivanja su iznevjerena jer je Apelacioni sud u martu donio pravosnažnu presudu kojom je visoki funkcioner tadašnjeg MUP-a BiH Ilija Jurišić oslobođen optužbi za ratni zločin nad kolonom vojnika JNA u Tuzli 1992. godine, jer nije bilo dokaza da je naredio napad.

Preživjeli učesnici kolone, podsjećaju da je napad na njih, na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne “Husinska buna” sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveden neočekivano, iz zasjede.

Izveli su ga pripadnici muslimanskog MUP-a BiH, muslimanske TO BiH i “Zelenih beretki”.

Prema izjavama preživjelih učesnika, kolona je napadnuta na Brčanskoj malti sa okolnih zgrada, pa čak i sa zgrade bolnice, a duž cijelog puta bile su postavljene mine i druga eksplozivna sredstva.

Napad je prenosila Tuzlanska televizija uz pogrdne i antisrpske povike i pokliče.

Vozila JNA su gorjela, a eksplozije su ođekivale na sve strane. Taj prvi napad je trajao pola sata, a zatim je uslijedilo pojedinačno ubijanje ranjenih i preživelih vojnika JNA.

Na Brčanskoj malti u Tuzli i na gradskom groblju Pučile u Bijeljini u neđelju, 15. maja, biće obilježene 24 godine od stradanja pripadnika JNA.

Na sastanku pododbora Vlade Republike Srpske za obilježanje značajnih istorijskih događaja predsjednik Velimir Dunjić rekao je da je na mjestu zločina u Tuzli, kao i u Sarajevu, promijenjen i naziv ulice, pa je nekadašnja Brčanska malta sada Ulica Armije BiH.

“Naziv ulice se može izbrisati, ali zločin ne može i mi ćemo svake godine obilježavati stradnje u ‘Tuzlanskoj koloni’, da se ne zaboravi, da se ne bi ponovilo”, napominje Dunjić.

On je kritikovao necivilizacijski čin bacanja ruža u Sarajevu nakon odavanja pošte žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici.

Dunjić je podsjetio da je slično kao u Sarajevu i na mjestu zločina u Tuzli postavljena spomen-ploča braniocima Tuzle, a nije dozvoljeno postavljanje spome-ploče žrtvama zločina na Brčanskoj malti.

(SRNA)

Izvor: Radio Televizija BN

 

Vezane vijesti:

Obilježavanje stradanje pripadnika JNA 15. maja na Brčanskoj malti

MUP TK preduzima mjere bezbjednosti za skup na Brčanskoj malti

I krv je gorela u tuzlanskoj koloni | Jadovno 1941.

Jurišić odgovoran za stradanje vojnika JNA u Tuzlanskoj koloni, kategorični preživjeli (VIDEO)

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top