U PRAVNU PRAKSU UVEDEN “ERDEMOVIĆEV IZUZETAK”!

Datum objave: petak, 25 maja, 2012
Objavljeno u Ostalo
Veličina slova: A- A+

sud-bih.jpgHAG, 25. MAJA (SRNA) – Sud BiH “otišao” je još dalje u kršenju pravnih procedura od Međunarodnog tribuinala u Hagu,a najsvježiji primjer je uvođenje u pravnu praksu principa koji se može nazvati “Erdemovićev izuzetak” – upozorava nevladina organizacija “Istorijski projekat Srebrenica.

Nepozivanje srebreničkog “krunskog svjedoka” Dražena Erdemovića da pred Sudom BiH u Sarajevu svjedoči “viva voce” na procesima koji se odnose na Srebrenicu predstavlja upečatljiv primjer šta se događa onda kada balkanska kopija ode još dalje od svoga uzora u Hagu.

 

Konsenzusom nekoliko vijeća Suda BiH Dražen Erdemović je izuzet od obaveze da pred tim sudom lično svjedoči i da bude podvrgnut unakrsnom ispitivanju?!

 

Opšte načelo da optuženi u krivičnom predmetu ima pravo da se suoči sa svjedocima protiv sebe modifikovano je stvaranjem nečega što će od sada po svemu sudeći biti poznato kao “Erdemovićev izuzetak”.

 

Umjesto ličnog pojavljivanja u sudnici i podvrgavanja unakrsnom ispitivanju, Erdemoviću je izuzetno dozvoljeno da odbije poziv da svjedoči.

 

I to nije sve – tužilaštvo ima mogućnost da uvrsti u spise transkript njegovih ranijih svjedočenja u raznim predmetima?! Ovo je nešto što još nije zavrijedilo dužnu pažnju u pravnim krugovima, ali to je presedan koji je od suštinskog značaja kada je u pitanju ostvarivanje pravde u krivičnim predmetima – navodi se u saopštenju “Istorijskog projekta Srebrenica”.

 

Da bi pokazali način kako se “Erdemovićev izuzetak” primjenjuje na djelu u tekstu se navodi ilustrativan primjer rješenja Vijeća sarajevskog suda u predmetu Jević i drugi od 7. septembra 2011.

 

Treba obratiti pažnju na to da Vijeće u obrazloženju navodi da su mu poznate pravne obaveze koje proističu iz sporazuma o prihvatanju krivice koji je Erdemović potpisao sa Tužilaštvom Haškog tribunala 1996. godine.

 

Prema odredbama tog sporazuma, Erdemović nema izbor već obavezu da se odazove na poziv i da svjedoči lično u svim predmetima vezanim za Srebrenicu, bilo to u Hagu ili pred domaćim sudom.

 

U slučaju da odbije da sarađuje u skladu sa svojim obavezama i da se ne odazove sudskom nalogu – sudsko vijeće kojim je predsjedavala Mire Smajlović imalo je nesporna ovlašćenja da ga na to prinudi.

 

Podjednako kao i nesklonost Vijeća da pribjegne svojim nesumnjivim prerogativama, zanimljivo je i obrazloženje odluke Vijeća da prihvati prijedlog Tužilaštva da Erdemovića poštedi neugodnosti javnog svjedočenja i izlaganja neprijatnostima unakrsnog ispitivanja.

 

Objašnjavajući ovaj stav, Vijeće ne poriče da mu je poznat član Evropske konvencije o ljudskim pravima koji nalaže da se krivično optuženom mora pružiti mogućnost “da se suoči i da izvede unaksno ispitivanje” protivničkog svjedoka.

 

Uprkos tome, Vijeće donosi odluku po kojoj se prijedlog Tužilaštva usvaja – da se umjesto dovođenja svjedoka uvrste transkripti, uz “umirujući” komentar da “i pored prihvatanja navedenih izjava, odbrana zadržava pravo da podnese obrazloženi pismeni zahtjev za pozivanje svjedoka radi unakrsnog ispitivanja”.

 

U tom pismenom podnesku, “odbrana je dužna da navede konkretne dijelove iskaza svjedoka koji će biti predmetom unakrsnog ispitivanja, o čemu Sud donosi konačnu odluku”.

 

Sudiji Smajlović i njenom veću ili nije poznata, ili oni svjesno ignorišu, opšte prihvaćeno određenje pojma “suočavanje i unakrsno ispitivanje svjedoka” – upozorava se u saopštenju “Istorijskog projekta Srebrenica”.

 

U predmetnom postupku branioci optuženih su pozvani da se pismeno oglase o pitanjima koja bi postavili ovom svjedoku u unakrsnom ispitivanju – odnosno koja pitanja će uz odobrenje Vijeća, biti prosljeđena u državu relokacije u kojoj Dražen Erdemović trenutno boravi.

 

Ova odluka odražava razumljivu strepnju Tužilaštva, koje je svjesno krhkosti svog krunskog svjedoka Erdemovića, pogotovo nakon objavljivanja razorne analize Žerminala Čivikova, i notornih netačnosti i nedosljednosti u Erdemovićevim ranijim svjedočenjima – ističe “Istorijski projekat Srebrenica” i zaključuje:

 

“To je istovremeno i zabrinjavajuće upozorenje o tome koliko je Sud BiH uslužan u svojoj spremnosti da prekrši osnovne procesne norme da bi izišao u susret Tužilaštvu kada je potrebno zaštititi srebreničkog “krunskog svjedoka” i njegovu nevjerovatnu priču od raskrinkavanja u javnoj sudnici”.

 

 

 

Izvor: srna




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top