U Beogradu održana promocija knjige ”Livanjski Srbi – prosvjetno-duhovna zaostavština”

Datum objave: sreda, 18 oktobra, 2017
Veličina slova: A- A+

Knjiga „Livanjski Srbi-prosvjetna i duhovna zaostavština“, autora prof. Branka Dokića i Radovana Jovića, promovisana je 8.oktobra u sali Vaznesenjske crkve u Beogradu.

Promocija knjige ”Livanjski Srbi – prosvjetno-duhovna zaostavština”
Promocija knjige ”Livanjski Srbi – prosvjetno-duhovna zaostavština”

Skup je blagoslovio otac Mirko Jamedžija, nekadašnji paroh lijevanjski, a otac Mihajlo iz bežanijske crkve Svetog Georgija obratio se skupu pozdravnim, uvodnim rečima u ime domaćina, Vaznesenjske crkve.

Prof. Branko Dokić, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci, priznaati stručnjak u međunarodnim krugovima, ogledao se i na terenu politike, sada ambasador Bosne i Hercegovine u Atini, pored svih obaveza ima volju i nalazi vremena da piše i knjige koje osvetljavaju materijalnu i duhovnu zaostavštinu njegovog i našeg naroda u njegovom i našem zavičaju.

Radovan Jović, dugogodišnji novinar i dopisnik Večernjih novosti, Nezavisnih, SRNE, objektivno je bio sprečen da danas učestvuje na promociji knjige čiji je jedan od autora. Svojim novinarskim perom nas je obogatio za fakta i sećanja o srpskoj zaostavštini na području Livna.

Motivisani i duhovno inspirisani na zaostavštini predaka napisali su knjigu Livanjski Srbi-prosvjetna i duhovna zaostavština, vrednu za nas danas, ali i za naše potomke da čitajući je i listajući pamte čitav niz prethodnih generacija koje su stvarale ne samo za aktuelan trenutak nego i za budućnost.

Knjiga hronološki vodi kroz deo istorije livanjskih Srba, govoreći o izgradnji prve srpske škole i pravoslavne crkve u vreme turske vlasti, o stvaralačkoj moći Srba, pre svega trgovačkog sloja, koji ulaže lični napor i sredstva i gradi institucije i objekte koji danas čine vrednu zaostavštinu Srba.

U kratkom umetničkom programu učestvovali su: Stefan i Nikola Radu – studenti Bogoslovskog fakulteta koji su, pored Očenaša i Himne Svetom Savi, izveli i kondak i tropar livanjskim mučenivima, kao prvo izvođenje u iščekivanju formalne potvrde inicijative za kanonizaciju mučenički postradalih Srba na području Livna leta 1941. godine.

Snežana Jolić – student farmacije, izrecitovala je epsku pesmu Starac Vujadin, metaforu borbe srpskog naroda livanjskog područja.

U narodnim nošnjama, da podsete na prošlost i zavičaj, goste su pozdravili Marija, Anđela i Uroš.

O knjizi su, pored autora prof Dokića, govorili:

– Nikola Ramić, profesor Filološkog fakulteta u Kragujevcu, rodom iz Bogdaša,

– Radivoj Radić, profesor Filozofskog fakulteta iz Beograda, rođen u Livnu, kao i

– dr Miloš Damnjanović, poreklom od livanjske porodice Gligić.

Profesor Ramić je govoreći o knjizi podvukao značaj osnovne ideje autora „da se na jednom mestu objavi što veći broj podataka koji svedoče da su Srbi bili faktor prosvetnog razvoja u Livnu i u BiH. Tome svedoče činjenice poput te da je u Livnu 1820.god. otvorena srpska pravoslavna škola, kao prva takva osnovna škola u Bosni, i da je u tadašnjim školama na teritoriji Bosne u upotrebi bio isključivo srpski jezik i ćirilično pismo“. Profesor Ramić se osvrnuo i na davne godine koje je proveo u Livnu, sabirajući današnjim znanjem i iskustvom značaj srpske baštine i zaostavštine. U nameri da srpsku baštinu Livanjskog polja opiše svojim profesionalnim perom, dakle da osvetli leksički aspekt, uvek ga je pomela pomisao na strašno stradanje livanjskih Srba pred kojim je sve bledelo. Ipak, istakao je da je važno ostaviti pisani trag, sabranu bogatu srpsku kulturu zapisanu u knjigama. Po rečima g.Ramića „knjiga prof. Branka Dokića i Radovana Jovića budi emocije i sećanja onima koji su proveli školske dane u Livnu, a književno dobro složena i obogaćena arhivskim izvorima vredna je i za one koji nisu Livnjaci“.

Profesor Radivoj Radić, boraveći u detinjstvu u Guberu, slušao je o gradnji livanjske pravoslavne crkve, o Sundečiću, o školi, a kasnije, kao priznati stručnjak, sretao sa srednjevekovnim prilikama na livanjskom području, te je svoju reč o knjizi i započeo isticanjem značaja celog livanjskog kraja u srednjem veku, kao podsećanjem da je poznata vladarska loza Mrnjavčevića poreklom iz Livna. „Iako autori nisu profesionalni istoričari, knjiga koju su pripremili“ rekao je g.Radić, „ iako lokalno ograničena na jedno područje, značajan je istorijski rad, jer nema male i velike istorija. Istorija nisu samo ratovi i države, nego je čini i život ljudi u tim državama i njihovo delo“. Iz novije istorije profesor je istakao povezanost Srba sa obe strane Drine i sjedinjenost u teškim istorijskim prilikama što dokazuje i spisak od devedeset solunskih boraca iz Livanjskog polja, koji je takođe dobio svoje mesto u predstavljenoj knjizi.

Miloš Damnjanović, posebno se osvrnuo na značaj pojedinih srpskih livanjskih porodica, posebno porodice Kujundžić, podsećajući na njihov veliki trud i upornost i pred samim sultanom u ostvarenju privilegija i prava za Srbe.

Autor, Branko Dokića, pored zanimljivih pojedinosti o načinu prikupljanja podataka i izboru činjenica u pisanju knjige, pokrenuo je i inicijativu da profesori Ramić i Radić budu nosioci naučnog skupa o razvoju školstva, koji bi se održao 1.septembra 2020.god. kada se navršava 200 godina od nastanka prve srpske škole u Livnu, odnosno BiH. Na kraju svog obraćanja obratio se porukom: “ Kažu da ako vjerujete u nešto , to će se i desiti, a ja bih volio da vjerujemo u to da će Srba u Livanjskom polju ponovo biti“.

Ovom prilikom, Udruženje Ognjena Marija Livanjska još jednom se zahvaljuje Vaznesenjskoj crkvi na čelu sa starešinom ocem Arsenijem, promoterima i učesnicima u umetničkom delu promocije, kao i posetiocima koji su svojim prisustvom doprineli uspešnosti ovog skupa.

Izvor: Udruženje Ognjena Marija Livanjska

Vezane vijesti:

U Banja Luci održana promocija knjige Livanjski Srbi …

U Beogradu pomen za livanjske Srbe – žrtve ustaškog pogroma …

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941 …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top