Srbi i drugi „manjinci“ u Hrvatskoj ostaju bez prava da biraju vlast i budžet!?

Ima li danas u Hrvatskoj i EU iko snage da kaže: “Non pasaran!”, kao što je to jednom već rečeno u prošlosti, kada je “dogorjelo do noktiju”.

Piše: Nenad TADIĆ

Nakon odbacivanja i progona ćirilice, spasavanja ustaškog pozdrava “Za dom spremni!”, te svakodnevnih pokušaja revizije jasenovačkog genocida i ustaške politike, hrvatska desnica ima novi cilj – ukidanje prava manjinama da utiču na izbor vlade i usvajanje budžeta.

Naravno, najveći trn u oku su srpski “manjinci” i srpski poslanici u Hrvatskom saboru, kao i uvijek kada se traže krivci – prvi su na listama “neprijatelja” i “remetilačkih faktora”.

Društveno tolerisanje ustaškog i šovinističkog sentimenta koji trese dobar dio hrvatske javnosti već godinama dovelo je do prijedloga koji predstavlja direktno kršenje ljudskih i nacionalnih prava i svođenje na građane drugog reda.

Pokušaj da na referendumu budu oduzeta prava “manjincima” da odlučuju o vladi i finansiranju zemlje u kojoj žive danas ne bi mogao da prođe ni u jednoj evropskoj koliko-toliko demokratskoj državi.

Desničarska grupa “Narod odlučuje” skupljaće potpise za referendum o “pravednijem izbornom zakonu”, u kome se nalaze navedeni prijedlozi, od 13. do 27. maja širom Hrvatske.

Većina političkih analitičara vjeruje da će biti skupljen dovoljan broj potpisa, ali čak i među desničarima vlada konfuzija, pošto je riječ o direktno diskriminišućem prijedlogu, koji etnički najhomogenijoj zemlji u EU/više od 90 odsto Hrvata po posljednjem popisu/ potpuno skida demokratsku masku.

Naime, jedno od referendumskih pitanja bi glasilo: “Jeste li za to da se iza člana 72 Ustava doda član 72a: Poslanici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju budžeta?”.

Ovako formulisano pitanje o smanjivanju prava “manjincima” na “klimavim je nogama” zbog tumačenja da se njime zadire u osnovna ljudska prava, priznaju i desničarski portali.

Desničari žele da iskoriste nezadovoljstvo Hrvata izbornim zakonom i da proguraju priču o promjenama, a ukidanje prava manjinama, kao “glavnoj smetnji” za napredak etnički čiste Hrvatske, redovan je stil konzervativaca.

Da li će Brisel dopustiti svojoj članici nastavak flagrantnog kršenja ljudskih prava manjina, naročito Srba, koji su izloženi udarima istorijske revizije genocida koji je nad njima počinjen u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hvatskoj?

Iskustvo pokazuje da je EU, uglavnom, okretala glavu na sve diskriminišuće udare hrvatskih vlada i pravdala se da tu “nema nadležnosti”.

Ali, sada je riječ o svetom gralu Zapada i Brisela – zaštiti osnovnih ljudskih prava.

Ako Srbi i drugi “manjinci” izgube pravo da biraju vlast i utiču na raspodjelu sredstava – postaju građani drugog reda, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u EU.

Neke zemlje su bombardovane i kažnjavane zbog tvrdnji da krše ljudska prava, mada nikada nisu imale ovako formulisane zakonske odredbe kakve predlažu hrvatski nacionalni populisti.

Ima li danas u Hrvatskoj i u EU iko snage da kaže: “Non pasaran!”, kao što je to jednom već rečeno u prošlosti, kada je “dogorjelo do noktiju”.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Dejan Jović: Srbi u Hrvatskoj osuđeni na nestanak | Jadovno 1941.

Srbi u Hrvatskoj bez elementarnih prava | Jadovno 1941.

Pet ključnih pitanja za Srbe u Hrvatskoj danas | Jadovno 1941.