SRAMOTA ŠTO JE ZLOČIN JOŠ NEKAŽNjEN

Datum objave: četvrtak, 3 maja, 2012
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+

pantelija curguz

SARAJEVO, 3. MAJA (SRNA) – Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz smatra tugom i sramotom, prije svega ljudi iz pravosudnog sistema, što još nije kažnjen zločin nad vojnicima JNA 1992. godine u Dobrovoljačkoj lici u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, dobro je da se srpski narod donekle dozvao pameti, pa je ovom datumu počeo posvećivati više pažnje nego ranije.

Prisustvo ambasadora Srbije Ninoslava Stojadinovića i još nekih ljudi iz javnog života Republike Srpske na obilježavanju 20. godišnjice stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici za Ćurguza govori da je došlo do promjene u srpskom narodu u odnosu na te događaje

“Sama činjenica da se radi o događajima kao što su Tuzlanska kolona, Kupres, Sijekovac i drugi koji su uveli narode u bivšoj BiH u krvoproliće, a da niko za to nije procesuiran, govori sama za sebe”, rekao je Ćurguz novinarima.

On je konstatovao da sa dosadašnjim odnosom prema procesuiranju ratnih zločina nema mogućnosti građenja bilo kakve vrste suživota na ovim prostorima.

“Bilo bi mnogo potrebnije da nadležni sjednu za sto i da se dogovore o procesuiranju svih zločina koji su se desili na ovim prostorima, a naročito onih koji su uveli ovaj narod u krvoproliće i koji su odredili karakter sukoba, a to su, prije svega, Dobrovoljačka ulica i Tuzlanska kolona”, smatra Ćurguz.

Navodeći da zločin u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine druga strana naziva “odbranom Sarajeva” Ćurguz je upozorio da time negiraju nedužne žrtve.

“Dio političkog ambijenta u Federaciji BiH i ljudi koji nose odgovorne funkcije brane izvršioce i nalagodavce zločina u Dobrovoljačkoj”, rekao je Ćurguz i dodao da bi u suprotnom pao u vodu plan po kojem su Srbi izvršili agresiju na BiH.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH. Bezbjednost vojnika garantovao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.

Izvor: srna

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top