arrow up

Podijelite vijest:

Spomenike Srbima ruše, vojnicima Rajha dižu

Obeležja našim vojnicima i oficirima u ratovima od 1912. do 1918. godine nalaze se u jadnom stanju. Kosturnica srpskih vojnika u Prilepu gotovo zatrta. Od šest betonskih kripti, krst samo na jednoj. Nemačkim soldatima – podignut memorijal

Ova hrpa kamenja je sve što je ostalo od spomenika srpskim vojnicima u Prilepu

Ova hrpa kamenja je sve što je ostalo od spomenika srpskim vojnicima u Prilepu

PRILEP je od 1912. do 1918. godine bio središte borbi u balkanskim ratovima i u Pravom svetskom ratu. Ovde je izginulo nekoliko hiljada srpskih vojnika i oficira. Njima su podignuti kosturnice i spomen-piramida, ali su oni danas, zbog namernog nemara makedonskih vlasti, u jadnom stanju – kaže, za „Novosti“, Miloš Meljanac, autor nedavno objavljene knjige „Prilepski kontrasti“, koji je prošle godine obišao srpske spomenike u Prilepu i lično se uverio u njihovo stanje.

Tragajući za korenima, Miloš Meljanac je rešio da napiše knjigu o ognjištima svojih predaka koji su poreklom iz Otišića kod Vrlike. Posebno se usredsredio na period koji su njegovi deda Đura i baba Stana Meljanac proveli kao kolonizovani dalmatinski Srbi na močvarnim nedođijama Prilepskog polja. Kako kaže, obilazeći Prilep i okolinu uverio se da je običan makedonski narod prema srpskim turistima srdačan i predusretljiv. Ali, makedonske duhovne i svetovne vlasti – nisu. Naprotiv!

U Spomen-crkvi svetih Ćirila i Metodija u betonskim kriptama pohranjeno je oko 1.800 srpskih boraca palih u periodu 1912-1918, uključujući i deo okolnog življa koji su činili četnici, dobrovoljci i mobilisani kadar.

– Trenutno stanje u kosturnici je katastrofalno i predstavlja civilizacijsko i hrišćansko ruglo i bruku. Sveštenstvo kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve ne pokazuje nameru da popravi opisano stanje u spomen-crkvi, već razmišlja da kosti stradalnika izmesti u crkvenu portu. Pored toga, samo postojanje kosturnice se krije i za nju zna mali broj Prilepčana – svedoči Meljanac.

Miloš Meljanac

Miloš Meljanac

Od šest betonskih kripti u prilepskom hramu, samo na jednoj se zadržao krst, a ostale su bez ikakvog obeležja ili napomene o tome ko u njima počiva. Tužnu sliku u neosvetljenoj kosturnici upotpunjuje i venac ambasadora Srbije položen na prašnjavu betonsku podlogu ispred glavne kripte, oko koje je razbacan rashodovani crkveni inventar.

– Desetak kilometara južnije od Prilepa, na mestu nekada impozantne Spomen-piramide na Bakarnom gumnu, podignutoj u slavu pobede srpske vojske prilikom oslobođenja Prilepa od Turaka, danas postoji male hrpa kamena i nekoliko oštećenih spomeničkih fragmenata – objašnjava Meljanac.
I dok su srpski spomenici u jadnom i tužnom stanju, vlasti u Skoplju su se „odužile“ nemačkoj soldateski i u Prvom i u Drugom ratu. Odnedavno poginuli ratnici Rajha iz oba svetska rata kod Prilepa počivaju na rekonstruisanom velelepnom vojnom memorijalu, veličine fudbalskog igrališta.

Spomenik nemačkim borcima

Spomenik nemačkim borcima

– Tužno je što makedonska intelektualna i politička elita danas smatra da je Kraljevina SHS/Jugoslavija bila tamnica naroda, a da je srpska vojska 1912. i kasnije u Makedoniji imala okupatorsku misiju. Spomenici se i dalje skrnave i briše se iz kolektivnog sećanja srpsko prisustvo na ovim prostorima – zaključuje Miloš Meljanac. 

I SRBI ZAOBILAZE

– IRONIJA je da brojna srpska udruženja, koja grupno putuju kroz Makedoniju, da bi se poklonili senima srpskih vojnika na Krfu i Zejtinliku, na srpska groblja u Prilepu i okolini ne zalaze. Nekoliko stotina hiljada naših turista koji putuju leti za Grčku ne svraćaju da posete neku od brojnih srpskih kosturnica – smatra Meljanac.

Piše: Marko Lopušina

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Srpska žrtva 1914, kratak pogled iz 2014.

NE ZABORAVITI BORCE ZA SLOBODU

Sećanje na mučenike postradale u austrougarskim logorima

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​