arrow up

Podijelite vijest:

Poveo vojsku na brata

Pogled na Podgoricu i Lješkopolje gdje se navodno, odigrala bitka između braće Crnojevića

Pogled na Podgoricu i Lješkopolje gdje se navodno, odigrala bitka između braće Crnojevića


Čim se poturčio i sultan ga postavio za upravitelja Skadarskog sandžakata, Skender-beg je zaumio da osvoji Crnu Goru i preotme vlast bratu Đurađu.

Đu­ra­đa Cr­no­je­vi­ća je na pre­sto­lu na­sli­je­dio Ste­fan Cr­no­je­vić, mla­đi brat, od­no­sno najmlađi sin Iva­na Cr­no­je­vi­ća. On je sa­mo for­mal­no upra­vljao Gor­njom Ze­tom sve do 1499. go­di­ne ka­da ga je ska­dar­ski san­džak-beg Fe­riz pa­ša, za­ro­bio i utam­ni­čio, pa je ta­ko Gor­nja Zeta, od­no­sno Cr­na Go­ra i for­mal­no iz­gu­bi­la sa­mo­stal­nost i pri­po­je­na Ska­dar­skom sandžakatu.

– Po pri­li­ci – sma­tra isto­ri­čar pro­fe­sor Pre­drag Vu­kić – Ste­fan Cr­no­je­vić je ipak ubr­zo oslo­bo­đen, za­mo­na­šio se i iz­gle­da ne­du­go po­tom kao mo­nah i umro u ma­na­sti­ru Vra­nji­ni.

Sud­bi­na sred­njeg si­na Iva­na Cr­no­je­vi­ća, Stan­ka ili Sta­ni­še, za­slu­žu­je – po mi­šlje­nju istori­ča­ra Vu­ki­ća – po­seb­nu pa­žnju.

– Ivan Cr­no­je­vić je pre­ma na­rod­nom pre­da­nju, ali i pre­ma ne­kim isto­rij­skim do­ku­men­ti­ma, ne­gdje pri kra­ju svo­je vla­da­vi­ne, po pri­li­ci 1485. go­di­ne, u znak po­što­va­nja i lo­jal­no­sti, uputio svog sred­njeg si­na u Ca­ri­grad da kao ta­lac dvo­ri tur­skog sul­ta­na. On je tu iz­u­čio visoke voj­ne ško­le. Kad je pri­mio islam, ni­je po­u­zda­no po­zna­to, da li dok mu je još otac bio živ ili ka­sni­je, ali je si­gur­no da je tom pri­li­kom do­bio ime Sken­der-beg.

Po pre­da­nju, ma­da za to ne­ma tvr­dih isto­rij­skih do­ka­za, on je od­mah po­što je pre­šao u islam že­lio da osvo­ji Cr­nu Go­ru i pre­ot­me vlast sta­ri­jem bra­tu Đur­đu. Pre­da­nje ve­li da je on čak i voj­sku po­veo na bra­ta, ali je, na­vod­no do­ži­vio po­raz u su­ko­bu sa nje­go­vom voj­skom do ko­jeg je, to­bož, do­šlo u Lje­ško­po­lju…

Stan­ko Cr­no­je­vić se, opet po pre­da­nju, od­mah po­što se po­tur­čio na­sta­nio u se­lu Bu­ša­te kod Ska­dra, ko­je i da­nas po­sto­ji. Po tom se­lu su se nje­go­vi po­tom­ci, od­no­sno po­tom­ci tog islamini­zi­ra­nog ogran­ka lo­ze Cr­no­je­vi­ća, pro­zva­li Bu­ša­tli­je:

– Go­di­ne 1514. sul­tan je no­vo­pe­če­nog Sken­der-be­ga po­sta­vio za cr­no­gor­skog san­džak-be­ga. Po­što je pro­stor sta­re Cr­ne Go­re, na­kon pa­da pod tur­sku vlast 1499. go­di­ne, ušao u sa­stav Skadarskog san­dža­ka­ta, sa sje­di­štem u Ska­dru, sul­tan 1514. osni­va Cr­no­gor­ski san­dža­kat, kao po­seb­nu ad­mi­ni­stra­tiv­nu je­di­ni­cu sa sje­di­štem na Жa­blja­ku Cr­no­je­vi­ća i za nje­go­vog upravite­lja ime­nu­je Sken­der-be­ga Cr­no­je­vi­ća – Bu­ša­tli­ju – ve­li Pre­drag Vu­kić.

Nje­goš o Stan­ku

Isto­ri­ja ni­gdje ne spo­mi­nje tu „lje­ško­polj­sku bit­ku” bra­će Cr­no­je­vi­ća, ali je Nje­goš opje­vao u „Gor­skom vi­jen­cu”, u jed­nom od na­rod­nih ko­la, u ko­jem je iz­ra­zio i svoj lič­ni stav pre­ma či­nu Stan­ka Cr­no­je­vi­ća što je, u stva­ri, bi­la po­ru­ka svoj „bra­ći po­tu­r­če­noj „iz gla­ve ci­je­la naroda”:
„Lju­ta kle­tva pa­de na iz­ro­da!
Pro­kle ma­ti od ne­vo­lje si­na,
te knje­gi­nja Ivan­be­go­vi­ca,
pro­kle Ma­ra svog si­na Sta­ni­šu,
pro­gri­ze joj si­su u po­sa­nje,
raj­sko pi­će pro­su u nje­dri­ma.
Sti­že đe­cu ro­di­telj­ska kle­tva!
Sta­ni­ša je obraz ocr­nio,
po­hu­lio na vje­ru Hri­sto­vu,
na ju­nač­ko ple­me Cr­no­je­vo,
obu­ka se u vje­ru krv­nič­ku
i brat­ske je kr­vi ožed­nio,
Grd­ne tr­ske po­vrh Lje­ško­po­lja:
dva se bra­ta bo­re oko vje­re,
a oko njih hi­lja­de rat­ni­kah!
Sti­že si­na ma­te­ri­na kle­tva,
po­gi­be mu voj­ska sva­ko­li­ka;
bje­ži Stan­ko uprav Ba­ja­zi­tu,
da s njim je­de ma­džar­ske no­so­ve.
O gni­je­zdo ju­nač­ke svo­bo­de,
če­sto li te bog na­gle­da okom,
mno­go li si mu­ke pre­ni­je­lo,
mno­ge li te če­ka­ju po­bje­de!“

Sju­tra: STAN­KA JE ZA­ME­LO VRI­JE­ME

 

Izvor: Dan

 

Vezane vijesti:

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju I

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju II

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju III

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju VIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IX

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju X

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XI

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju XIII

Feljton: Tragom neobičnog krštenja na Cetinju IV

NAJNOVIJE VIJESTI

Napuštamo Bajmok

Idemo prema haustoru. Nekako se šutke okrećemo i na nekakav poseban način opraštamo

Rat je završen

Dođe i polovica maja. Učimo u poslijepodnevnim satima, a Stevo Labant već sa

Pripreme za nastavu

Krenut ćemo poslije doručka, trotoarom. Ići ćemo slobodno, bez neke kolone, da ne

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​