POČINIOCI NISU OSUĐENI NI NAKON DVIJE DECENIJE

Datum objave: ponedeljak, 11 juna, 2012
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+

Camerno-parastos.jpgISTOČNO SARAJEVO,  /SRNA/ – Porodice 32 ubijena Srbina na Čemernom kod Ilijaša ogorčene su na pravosuđe BiH, jer ni nakon 20 godina od zločina koje su počinili pripadnici tadašnje armije BiH nije procesuiran niko od počinilaca. Mila Malešević,čijeg su sina Milovana 10. juna 1992. godine na najsvirepiji način ubile i masakrirale komšije muslimani, ogorčena je što Sud i Tužilaštvo BiH nisu nikoga osudili za ovaj zločin.

“Uhvatili su ga, skinuli, zavezali i ubili nakon čega su ga maskrirali”, priča ona.

Maleševićeva je istakla da su komšije porušile i zapalile sve što je njena porodica imala, kao i čitavo selo.

Branko Trifković, jedan od preživjelih, koji je u vrijeme kada je izvršen zločin imao 22 godine, istakao je da su mu ovdje prije 20 godina ubijeni otac, majka, brat, tetka, njena dva sina i nevjesta.

“Igrom slučaja ostao sam živ, jer sam nakon ranjavanja uspio pobjeći u stijene, gdje sam se sakrio”, prisjeća se Trifković.

On navodi da je potom pobjegao do mjesta Okruglica, gdje je previjen, a zatim se vratio u selo koje je bilo spaljeno, a žitelji poubijani.

Trifković svjedoči da su neki seljani bili zaklani, neki masakrirani ili zapaljeni, dok su se na nekima vojnici takozvane armije BiH iživljavali nakon čega su ih ubili.

On navodi da je vidio unakažene leševe – bez očinu, prstiju i drugih dijelova tijela i dodao da se zna ko je počinio zločin , ali, nažalost, do danas niko nije odgovarao.

“Neka je na čast ovoj državi, ako je možemo tako nazvati, da i nakon 20 godina i brojnih svjedoka niko nije odgovarao”, kaže Trifković.

On ističe da je izjave o ovom zločinu davao međunarodnim organizacijama, SIPI, Obavještajno-obezbjednosnoj agenciji, Tužilaštvu BiH, te da su mu predstavnici svih ovih institucija rekli da je predmet spreman i predat Tužilaštvu BiH,koje ga, nažalost, drži u ladicama.

Trifković dodaje da je najgore što se odgovorni za zločine slobodno šetaju po Sarajevu, Ilijašu, Visokom i Kaknju.

Nevenka Bunjevac, kojoj je strdala kompletna muževa porodica, sjeća se da joj je tog dana ubijena jetrva Slavojka Bunjevac koja je bila trudna šesti mjesec i njen muž.

“Njihov sedmogodišnji sin, tada je bio kod tetke i tako ostao živ”, naglasila je ona i dodala da je dječaka usvojila jedna porodica u Srbiji i da on još ne smije da dođe na Čemerno gdje su mu ubijeni majka, otac, djed i stričevi.

Ona naglašava da je tog dana ubijeno sedam članova porodice Bunjevac na najsvirepiji način – zaklani su i bacani u grobnicu.

Prema njenim riječima, počinioci ovog gnusnog zločina danas sjede u opštinama u Brezi i Varešu, a neki su i u zajedničkim organima BiH u Sarajevu.

Radoje Lazendić, kojem je ubijen 21-godišnji sin Ljubiša, kaže da mu je sin uhvaćen, ubijen i zapaljen u štali.

Lazendić se kroz suze sjeća da je sina poznao samo po lančiću i metalnoj kutiji za cigarete.

“Žalosno je što niko nije odgovarao za ovaj zločin. Kada smo postavljali spomenik opština Ilijaš nam nije dozvolila da na njemu napišemo da je zločin počinjen”, istakao je on.

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović istakao je da Čemerno potvrđuje pravilo da pravosuđe BiH još nije ispunilo svoj zadatak, te da radi selektivno i pristrasno.

“Ovaj ratni zločin, počinjen prije 20 godina, dokumentovan je i dokumentacija je dostavljana nekoliko puta. MUP RS sačinio krivičnu prijavu i izvještaj i Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo je dostavilo ovaj predmet Tužilaštvu BiH, ali još nema ni naznaka da se vode istraga. Nema saznanja da li je predmet ustupljen Kantonalnom sudu u Sarajevu”, kaže on.

Velimirović ističe da ovaj predmet, po obimu zločina, zaslužuje da bude procesuiran u Sudu BiH, jer se znaju i počinioci i nalogodavci.

Velimirović je naglasio da opština Ilijaš nije dozvolila da se postavi spomenik dok sa njega nije uklonjena riječ zločin.

On tvrdi da je i tu selektivna primjena propisa, jer je zakonom propisano da tamo gdje nema pravosudne presude ne može govoriti o ratnom zločinu, dok smo sa druge strane svjedoci da bošnjačka strana gdje god može postavlja spomenike, navodi kvalifikacije, čak i genocid u Višegradu tamo gdje nema sudske presude.

“Kada je riječ o vlastima Republike Srpske onda se to navodi kao problem, a kada je u pitanju Federacija BiH onda to nije problem. Tako danas na ovom spomeniku umjesto riječi zločin piše zbivanje”, naglasio je on.

Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića rijeke i Orahova napale su selo Čemerno rano ujutro 10. juna 1992. godine. Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, ranili troje seljana i sravnili selo sa zemljom.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.

Kod spomen-obilježja na Čemernom danas je služen parastos i položeni su vijenci.

Izvor: srna

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top