NEĆAK: SJEĆANjE NIJE DOVOLjNO DA SE SPRIJEČI PONOVNO ZLO

Datum objave: sreda, 22 aprila, 2015
Objavljeno u Kompleks Jadovno
Veličina slova: A- A+

Konferencija za novinare na kojoj su predstavljena nova izdanja Muzeja žrtava genocida

Konferencija za novinare na kojoj su predstavljena nova izdanja Muzeja žrtava genocida

Član Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida Aleksandar Nećak izjavio je povodom 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu da nije dovoljno samo sjećanje na žrtve, već je potrebno obimno istraživanje o žrtvama, okolnostima pod kojim su ubijene i njihovim egzakutorima da se strašni zločin ne bi ponovio.

Nećak je na konferenciji za novinare u Beogradu, na kojoj su predstavljena nova izdanja Muzeja žrtava genocida, ukazao da samo zapisano sjećanje ostaje validno za istoriju i može biti upotrijebljeno za edukaciju mladih koji nisu ni svijesni težine koju u sebi nose riječi genocid i holokaust.

“Mi smo, nažalost, u vremenu nakon zločina koji se desio nad Srbima, Jevrejima i Romima u Drugom svetskom ratu u bivšoj Jugoslaviji, a zbog bratstva i jedinstva, učili političku istoriju koja je sakrila zločine, žrtve učinila nevidljivim i doprinela da zlo oživi devedesetih”, ukazao je Nećak.

On je, govoreći o najvećem balkanskom stratištu Jasenovcu, rekao da ne može neko na jednoj obali rijeke, konkretno u Hrvatskoj da bude svetac, a na drugoj u Republici Srpskoj da bude zločinac, već da su institucije, prvenstveno muzeji, obavezni da se pozivaju na činjenice i da istrajavaju na njihovom utvrđivanju.

“Ne smemo da dozvolimo da našu decu uče lažno. Evidentan i efikasan način sprečavanja zla je istina”, smatra Nećak.

Antropolog Danilo Trbojević upozorio je da se na Dan sjećanja na žrtve genocida Beograd samo formalno i kroz blijedu ceremoniju vlasti sjeća žrtava, a istovremeno ništa ne čini da mjesta na kojim su stradali otme od korova i učini mjestima na kojima će mlade učiti gdje su stradali njihovi sunarodnici zbog fašističke ideologije i samo zbog imena.

“Beograd je retko mesto sa četiri konc logora. Sem Sajmišta, koje je kako- tako obeleženo, tragova drugih u ovom gradu više i nema. Gde da odvedemo decu. Holokaust je najrašireniji sistem sećanja, a Beograd ima mnogo mesta za sećanje koja je bivši poredak lagano uklanjao jer su bila previše `traumatična` za državu bratstva i jedinstva”, rekao je Trbojević.

Viši kustos Muzeja žrtava genocida Nenad Antonijević prisutnima je čitao dijelove iz knjige “Povratak iz mrtvih” autora Nikole Kostura, koju je Muzej ove godine ponovo štampao kao vrijedno i dokumentovano sjećanje preživjelog logoraša Kostura na stradanje Srba u sistemu jama i logora na Pagu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Muzej žrtava genocida: Predstavljanje osnovne djelatnosti i novih izdanja Muzeja

Prof. dr Veljko Đurić Mišina: Popis srpskih žrtava …

Veljko Đurić Mišina: Nad Srbima je izvršen genocid …

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top