Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Nada Dimić u kulturi sjećanja

Datum objave: ponedeljak, 26 marta, 2012
Veličina slova: A- A+

"Nada Dimić u kulturi sjećanja"

Okruglim stolom “Nada Dimić u kulturi sjećanja” obilježena je 70. godišnjica njene smrti. Historičari i nevladini aktivisti prisjetili su se borbenog puta i stradanja Nade Dimić, koja je još u Narodnooslobodilačkoj borbi u velikom dijelu Hrvatske postala simbol za hrabrost.

U Divoselu, rodnom selu narodne herojke Nade Dimić, danas nitko ne živi, njene biste

Treće hapšenje bilo je i posljednje

Nada Dimić rođena je 6. septembra 1923. u Divoselu, a nakon Gospića nastavlja školovanje na Trgovačkoj akademiji u Zemunu, gdje je prvi put uhapšena i mučena. S nepunih 15 godina postaje skojevka, sa 17 članica KPJ, a u junu 1941. bila je prva žena borac Sisačkog partizanskog odreda. Učestvovala je u diverzijama na pruzi Zagreb-Sisak i rukovodila tehnikom Okružnog komiteta KPH za Sisak. U julu 1941. u pokušaju da uspostavi prekinute veze, ustaše je hapse u Sisku i šalju u zagrebački zatvor, gdje je danima mučena i onda prebačena u bolnicu na Svetom Duhu, odakle bježi na Petrovu goru. U Karlovcu drži sastanke s omladinom, prikuplja opremu, hranu i oružje i drži vezu s partizanima, a na Petrovoj gori učestvuje u osnivanju Glavnog štaba partizanskih odreda Hrvatske. U novembru je odigrala veliku ulogu u akciji u kojoj su 23 partizana pod vodstvom Većeslava Holjevca ušli u Karlovac i oslobodili više zatvorenika iz bolnice, što je imalo velik odjek. Početkom decembra, kada je trebala ponovno otići u partizane, ustaše je hapse i vode u zatvor u Karlovcu, pa u Zagreb, gdje unatoč mučenju nije odala ni svoje ime. Početkom februara 1942. otpremljena je u logor Stara Gradiška, gdje je krajem marta ubijena.

su uklonjene, a u Hrvatskoj su promijenjena imena ulica i tvornice trikotaže koje su nosile njeno ime, rečeno je na okruglom stolu “Nada Dimić u kulturi sjećanja”, održanom 18. marta, na 70. godišnjicu njene smrti u Staroj Gradišci, u Spomen-području Jasenovac.

Okrugli stol, koji su organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH), Centar za ženske studije (CŽS), Documenta, Filozofski fakultet u Zagrebu, VSNM Grada Zagreba i Srpsko narodno vijeće, bila je prilika da se historičari i nevladini aktivisti prisjete Nade Dimić, koja je još u Narodnooslobodilačkoj borbi u velikom dijelu Hrvatske bila simbol za hrabrost.

Razaranje Divosela

– Priča o Nadi Dimić, njenom ilegalnom partijskom radu, neodavanju drugova i pored brutalnih ustaških mučenja, priča je o mladosti, hrabrosti i požrtvovnosti kakvih danas nema – rekao je historičar i profesor Drago Roksandić.

– Osim herojstva pojedinaca, postoje i masovna herojstva, kao što je slučaj s Nadinim Divoselom, naprednim selom nadomak Gospića koje se diglo na ustanak i u ratu teško stradalo, izgubivši preko 900 ljudi. Gojko Matić, predstavnik SABA RH, koji je prilikom osnivanja dječje čete u Divoselu u novembru 1942. bio njen komandir, pričao je o sudbini sela koje je 1941. godine imalo 2.880 ljudi, a ostalo je bez dvije trećine predratnih žitelja. Govorio je i o njegovom stradanju 1993. godine.

– Divoselo je 1990. godinu dočekalo kao vitalna seoska zajednica, ali je 9. septembra 1993. akcijom HV-a pretvoreno u prah i pepeo. Danas se u teško prohodnim gustišima i ruševine jedva razaznaju, kao da tamo nikada nikoga i ničega nije bilo – rekao je Matić.

Prema riječima Sandre Prlende iz CŽS-a, Nada Dimić bila je jedna od mnogih žena koje su učestvovale u NOB-u:

– Na osnovu te emancipacije u ratu, žene su se izborile za pravo glasa, iako se KP jedina u zemlji i prije rata zalagala za ženska prava, a u njenom članstvu žene su imale visok postotak.

Ona je podsjetila i na Katu Pejnović, stariju 25 godina od Nade Dimić, koja kao dijete u mnogočlanoj porodici nije imala priliku da se obrazuje, ali se u ratu istakla kao predvodnica žena, te na Mariju Jurić Zagorku, prvu novinarku koja se još 1917. zalagala za pravo glasa žena.

Aneta Lalić iz SNV-a govorila je o zadnjim danima Nade Dimić, dok je Vjeran Pavlaković s Filozofskog fakulteta u Rijeci ukazao na kulturu zaborava iz 1990-ih godina, kada su ulicama nazvanim po Nadi Dimić promijenjena imena, a svi spomenici i biste povezani s njom i s partizanskim pokretom uklonjeni ili devastirani. Za razliku od Hrvatske, nekadašnja trgovačka, a sada ekonomska škola u Zemunu i dalje nosi njeno ime, kao i ulice u brojnim srpskim gradovima.

Uspomena na partizanke

Jasna Jakšić iz Muzeja suvremene umjetnosti govorila je o umjetničkim projektima iz 1990-ih kojima se nastojala sačuvati uspomena na Nadu Dimić i druge istaknute partizanke, ističući pritom umjetnicu Sanju Iveković.

Barbara Blasin govorila je o slikama koje je koristila za potrebe “Ženskog vodiča kroz Zagreb” koji je pisala zajedno s Igorom Markovićem, a zajedno su organizirali i potpisivanje peticije da u Zagrebu ostane trajni trag i da se očuva uspomena na Nadu Dimić. Peticija je potpisivana i u Jasenovcu.

Skupu koji je moderirala voditeljica Documente Vesna Teršelič prisustvovali su i brojni polaznici Međunarodne škole kulture sjećanja koja je tih dana održana u Zagrebu na temu “Razmjene iskustava i znanja o sjećanju na holokaust i ratne zločine”.

Učesnici skupa, koji je zapravo bio prva komemoracija za neku pojedinačnu žrtvu sistema logora Jasenovac, položili su vijence u kriptu spomenika “Kameni cvijet”.

– I nakon što je pobijeđen, fašizam se migolji i rovari, a ako ga pustimo da se organizira, postat će opasan – rekao je predsjednik SABA RH Ratko Maričić i ukazao na opasnost od tog zla za mlade generacije, koje bi mu se trebale suprotstaviti.

Rada Borić iz CŽS-a naglasila je značaj zajedničkih projekata u očuvanju sjećanja s obzirom na brojne spomenike u Hrvatskoj koji su devastirani ili neobilježeni.

AUTOR: Nenad Jovanović

 

Izvor: https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/baneri/snv-baner.JPG

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top