Na Pagu juče počinjen stravičan zločin nad djecom kakav se na tom ostrvu nije desio od ljeta 1941.

Hrvatska ali i šira javnost, šokirana je sudbinom četvoro mališana koje je otac sa ubilačkom namjerom, bacio sa prvog sprata njihove kuće u šest metara dubok ambis. I predsjednica Hrvatske je kako prenose mediji: zgrožena, potresena i tužna.

Hrvatski premijer Plenković je izjavio da su svi zgroženi ovim monstruoznim činom na Pagu i dodao: „Doslovno smo svi potreseni s ovakvim, do sada bar ja ne pamtim, činom koji se odvio na Pagu“.

I zaista, riječ je o nesvakidašnjem događaju, pokušaju ubistva malodobne djece.

Ovako nešto na Pagu se nije dogodilo od noći 14/15. avgusta 1941, kada su uoči katoličkog praznika Velike gospe, Hrvati poklali, bacili u ambis i zatrpali devedesetjedno dijete starosti do petnaest godina sa još 293 žrtve ženskog i 407 žrtava muškog pola.

Gospodin Plenković ne pamti da se opisani zločin desio jer vjerovatno nikada nije ni saznao za njega.

Hrvatska predsjednica svakako zna za srpsku i jevrejsku djecu poklanu ljeta 1941. na rtu Slana iznad uvale Malin. Poznato joj je i da je Spomen ploča za ne manje od 8.000 žrtava Pokolja na ostrvu Pagu, postavljana i rušena tri puta: 1991, 2010. i 2013. godine.

U pismu za predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović koje su predstavnici udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke i Beograda,  uručili 04. marta 2015. godine tadašnjem Ambasadoru Hrvatske u Srbiji Gordanu Markotiću, zatraženo je pored ostalog da se dostojno i primjereno obilježi mjesto ustaškog logora smrti Slana na ostrvu Pagu, uključujući i obnavljanje nekoliko puta razbijene spomen-ploče na mjestu tog logora.

Odgovor na pismo nikada nije stigao a spomen ploča žrtvama Slane i Metajne do danas nije obnovljena. Ovim svojim nečinjenjem, hrvatska predsjednica je potomcima žrtava poslala više nego jasnu poruku a nad nevinim žrtvama počinila novi zločin.

Razumljivo je da je gospođa predsjednica, zgrožena jučerašnjom tragedijom na Pagu, tužna i potresena. Potomcima i poštovaocima žrtava hrvatskih logora smrti iz 1941, ta osjećanja su veoma dobro poznata.

Slava nevinim žrtvama, kome god narodu one pripadale.

Autor: Dušan J. Bastašić