Mitrović: Navođenje vode na mlin bošnjačke politike

Datum objave: utorak, 25 oktobra, 2016
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović smatra da je svako poklanjanje žrtvama znak poštovanja, ali da Kazani ne mogu biti simbol stradanja Srba, jer ima veliki broj srpskih žrtava koje su nastradale u Sarajevu prije zločina počinjenih na padinama Trebevića.

Nedeljko Mitrović
Nedeljko Mitrović

“Šta je sa dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, kao i mnogim drugim zločinima u Sarajevu. Mi godinama tražimo da u Dobrovoljačkoj postavimo spomen-ploču i obilježimo stradanje vojnika, a to je paradigma stradanja u Sarajevu. To je početak protjerivanja Srba, njihovog egzodusa, a Kazani bi samo trebalo da budu finale onoga što se dešavalo u samom urbanom dijelu grada”, izjavio je Mitrović Srni.

On je naglasio da sarajevske institucije nisu dostavile Republici Srpskoj nijednu informaciju o masovnim grobnicama u Sarajevu u kojima su srpske žrtve, podsjetivši da su u skrivenim grobnicama na groblju “Lav” pronađeni posmrtni ostaci nekoliko desetina nastradalih Srba.

“U Sarajevu i okolini još nije pronađeno više od 200 nestalih Srba. Srbi, koji su preživjeli cijeli rat u Sarajevu, trebalo bi da daju konstruktivan doprinos otkrivanju mjesta zločina u tom gradu. Oni se nisu javili kada smo pokrenuli Komisiju za utvrđivanje stradanja Srba, koja je doživjela fijasko. Niko od njih nije reagovao”, rekao je Mitrović.

Komentarišući najavu federalne vlasti da sutra “pošalju dva Srbina, potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i predsjednika Upravnog odbora SPKD “Prosvjeta” Sarajevo Dejana Garića, da odaju počast stradalim Srbima i Hrvatima na lokalitetu Kazani na Trebeviću, Mitrović je rekao da su emocije podijeljene.

“U slučaju Kazana emocije su podijeljene između samog pokušaja iskazivanja poštovanja prema takvom mjestu i neke vrsta amortizacije svih dešavanja i navođenje vode na mlin bošnjačke politike. Ako posjeta Kazanima bude otvaranje jednog procesa, onda to pozdravljam”, istakao je Mitrović.

Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.

Pripadnici takozvane Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje su ubijani i bacani u jamu Kazani.

Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo oko 10.000 Srba.

Bošnjački politički vrh je 26. oktobra 1993. godine naredio hapšenje komandanta 10. brdske brigade takozvane Armije BiH Mušana Topalovića Cace, čiji vojnici su ubijali sarajevske Srbe u jami Kazani na Trebeviću.

Prilikom pokušaja hapšenja Topalovića poginulo je devet vojnika i policajaca takzovane Armije BiH. Topalović je uhapšen i ubijen dan kasnije, kada je pokušao da pobjegne.

Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u toku je četvrti put obnovljeno suđenje Samiru Bejtiću, optuženom za zločin protiv civilnog stanovništva i ubistva na lokalitetu Kazani 1992. i 1993. godine.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tereti Bejtića, nekadašnjeg pripadnika Desete brdske brigade takozvane Armije BiH da je 25. decembra 1992. godine nezakonito mobilisanog civila Zorana Vučurevića odveo ispred linije razdvajanja koju su držale snage Armije BiH i ubio ga ispalivši u njega dva hica iz pištolja, a nakon toga tijelo polio razređivačem radi uklanjanja tragova zločina.

Ova tačka Bejtića tereti za ratni zločin, a optužnica ga po još tri tačke tereti za krivična djela ubistva.

Vrhovni sud Federacije BiH je 2015. godine ukinuo posljednju presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za zločine počinjene na Kazanima kod Sarajeva, a predmet je ponovo vraćen na suđenje Kantonalnom sudu.

Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je i u decembru 2011. Bejtića optužbi, dok je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora.

Bejtić je prije 14 godina uhapšen u Njemačkoj, odakle je izručen BiH.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Predstavljena knjiga „Ratni zločin na Kazanima – Presude“

Sarajevska najpoznatija javna tajna: Caco, Kazani i zločini …

SARAJEVO DA SE SUOČI SA ZLOČINOM NA KAZANIMA …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top