Makedonsko bure baruta

Datum objave: utorak, 22 maja, 2012
Veličina slova: A- A+

Makedonija_protesti

Ekonomska kriza, velika nezaposlenost i nedostatak perspektive plodno su tlo za etničke sukobe, prijetnje i nemire.
Nakon nedavnih ubojstava dvojice Albanaca od strane makedonskog policajca koji nije bio na dužnosti, a kasnije i petorice Makedonaca čiji su ubojice uhićeni, Makedoniju je zahvatio novi val nacionalističkih tenzija i nemira.

 

Naime, makedonski je policajac 28. veljače
ustrijelio i ubio dvojicu etničkih Albanaca u gradu Gostivaru na sjeverozapadu
zemlje. Mediji su špekulirali o razlozima ubojstva; kao mogući motivi spominjali
su se neposredna svađa oko parkinga i upletenost aktera u dilanje droge. No,
tamošnja javnost najviše se fokusirala na to što su ubojica i ubijeni bili
različite etničke pripadnosti – uslijedili su dvotjedni neredi i sukobi između
Makedonaca i Albanaca. Stvari su se dodatno zahuktale nakon ubojstva petorice
Makedonaca u blizini Skoplja sredinom travnja. Iz vatrenog oružja ubijeni su
četvorica mladića u dobi od 18 do 23 godine i jedan stariji muškarac. Ubrzo
nakon tih događaja, Makedonci su se okupili pokraj mjesta ubojstava, blokirali
promet i zahtijevali da ubojice budu pronađeni i uhićeni. Kamenovali su
autobus, nekoliko osobnih automobila i kuća u kojima žive Albanci.

 

Separatistički ultimatumi

 

Uslijedila je policijska akcija “Monstrum”, u
kojoj je sudjelovalo 800 makedonskih policajaca. U akciji je uhićeno 30-ak
osoba, a protiv petorice Albanaca podignuta je kaznena prijava za terorizam te
su zadržani u pritvoru. U policijskom izvještaju navodi se kako su kod
60-godišnjakinje, koja je zadržana u kućnom pritvoru zbog sumnje da je sudjelovala
u organizaciji tih ubojstava, pronađeni veća količina oružja, radiostanice,
maskirne uniforme i obilježja Oslobodilačke vojske Kosova. Odmah nakon nemilih
događaja, ministrica unutarnjih poslova Makedonije Gordana Jankulovska apelirala
je na medije da ne podgrijavaju ionako povišene tenzije i da ne optužuju
radikalne albanske skupine za počinjena zlodjela. No, nakon što je policijska
istraga odvela upravo u smjeru u kojem su špekulirali mediji i čitava javnost,
ministrica je izjavila kako policija ima saznanja da su počinitelji tih ubojstava
sudjelovali u ratovima u Afganistanu i Iraku, boreći se protiv NATO-koalicije.

 

Makedonija je godinama u vrlo kompleksnoj
situaciji. Okružena je susjedima s kojima, blago rečeno, nije u najboljim
odnosima. Učestali su sporovi s Grčkom oko imena države, Srbijom u vezi s
autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve i Bugarskom, čiji radikali
osporavaju postojanje makedonskog jezika i naroda. No, u posljednjem je desetljeću
najizraženiji sukob s Albancima, kojih prema popisu iz 2002. ima preko pola
milijuna, odnosno oko četvrtine ukupnog stanovništva. Taj je sukob nekoliko
puta opasno zaljuljao zemlju i doveo je do ponora građanskog rata. Za uvid u ozbiljnost
čitave situacije dovoljno se prisjetiti događaja iz 2001, kada je albanska
separatistička grupacija Oslobodilačka nacionalna armija počela sa sistematskim
nasiljem i napadima na institucije državne vlasti. Sukobi počinju kod sela
Tanuševca na granici s Kosovom, nakon čega interveniraju snage KFOR-a i
potiskuju separatiste prema Tetovu. Nakon šestodnevnog bombardiranja albanskih
položaja kod Tetova, pobunjenici su potisnuti dalje prema Kosovu. Tek je NATO-va
operacija “Presudna žrtva” dovela do razoružavanja albanskih separatista i
prekida vatre. Konačni mir zaključen je Ohridskim sporazumom, koji je izmijenio
makedonski Ustav i zajamčio mnogo veća prava i autonomiju albanskoj nacionalnoj
manjini.

 

Kako taj sukob nije bio samo skup spontanih i
sporadičnih izljeva nasilja, nego sistematski isprovociran u cilju prekrajanja
državnih granica, svjedoči vrlo razvijen sustav skloništa, logističkih baza i
razvijene komunikacije između albanskih separatista u Makedoniji i Kosova.
Samoprozvane albanske organizacije za oslobođenje ne kriju svoju ideju osnivanja
velike ili etničke Albanije. Takva bi država obuhvatila prostore Albanije,
Kosova, dijelove Makedonije, Srbije, Grčke i Crne Gore. Tako je uslijed
nedavnih događaja Armija za oslobođenje okupiranih albanskih zemalja poručila makedonskoj
Vladi da se povuče iz, prema njihovom stajalištu, koloniziranih albanskih
zemalja. Spomenuta je organizacija Makedoniji postavila i ultimatum prema kojem
će – ne bude li u roku od dva tjedna udovoljeno njihovim zahtjevima – početi s
napadima na makedonsku vojsku i policiju.

 

Huškačko izvještavanje

 

U ovakvim situacijama, gdje je dovoljna jedna
iskra da zapali balkansko bure baruta, uloga medija je vrlo osjetljiva i bitna.
Ne bi bio prvi put na ovim prostorima da neprofesionalnim, lažnim i huškačkim
izvještavanjem mediji sudjeluju u rasplamsavanju te iskre. Tako su neki albanski
internetski portali lažno izvijestili o nepostojećoj izjavi turskog premijera
Redžepa Tajipa Erdogana u kojoj izražava podršku svojoj “albanskoj braći” i kaže
da će Turska, ako je potrebno, i vojno pomoći Albancima na njihovom putu prema
samoodređenju. Ova vijest, koja to nije, mogla bi među Albancima dodatno
osnažiti osjećaj da je sada vrijeme za djelovanje te da, nakon kosovskog
presedana, i Albanci u Makedoniji imaju podršku velikih sila. Tursku velik dio
Albanaca vidi kao povijesnog saveznika na Balkanu protiv pravoslavnih zemalja.
No, u Turskoj i Makedonija vidi saveznika (obje su zemlje članice NATO-saveza),
ponajprije kao političkog oponenta Grčkoj s kojom se Makedonija spori oko imena.

 

Nacionalističke grupacije u susjednim državama
iskoristile su ovakvo kaotično stanje za svoje ciljeve i otvaranje nekih
neriješenih pitanja. Tako bugarska novinska agencija Novinite donosi tekst u
kojem sugerira kako je bolje podijeliti Makedoniju odmah, nego čekati veće
sukobe. U tekstu, koji su prenijeli brojni portali u regiji, grubo se licitira
s makedonskim državnim granicama.

 

Oko 3.000 Albanaca prosvjedovalo je u Skoplju
11. ovog mjeseca zbog uhićenja za koja se tvrdi da su politički motivirana. Prilikom
tih prosvjeda ozlijeđen je jedan policajac i razbijeni su prozori na zgradi
makedonske Vlade. Makedonski nacionalistički krugovi već su plasirali tezu kako
je riječ o hantingtonovskom sukobu civilizacija, pravoslavne i muslimanske. No,
oslanjajući se na povijesno iskustvo nedavnih ratnih sukoba na Balkanu, dojam je
da je ovdje ipak riječ o partikularnim interesima pojedinaca i društvu koje pod
manipulacijama i pritiskom ne može razlučiti da bi dodatno pojačavanje tenzija
odvelo u sukob poguban za sve.

 

 

Izvor: novossti




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top