SINIŠA LjUBOJEVIĆ: Ljudi su umorni od procedura

Uz lošu i sporu proceduru rješavanja stanarskih prava, postoji zastrašivanje hapšenjem i sudskim procesima protiv pojedinaca koji godinama žive u Hrvatskoj, a u nekom trenutku postanu sumnjivci za ratni zločin, ističe Siniša Ljubojević, zamjenik župana Karlovačke županije Kakva je demografska kretanja u Karlovačkoj županiji pokazao najnoviji popis stanovništva, u poređenju s popisom iz 2001. godine?

Karlovačka županija ima ukupno 13.000 stanovnika manje u odnosu na 2001. U županiji je tada živjelo 15.650 pripadnika srpske manjine ili 11,04 posto, dok po popisu iz 2011. živi 13.400 Srba ili 10.4 posto. Vidljivo je da broj Srba opada brže od broja stanovnika općenito, za što su razlozi umiranje starog povratničkog stanovništva, ekonomske migracije mladih i asimilacija.

Koji su najveći problemi s kojima se srećete u Karlovačkoj županiji?

Zajednički problem svim stanovnicima je egzistencija, ali suosjećajući sa općom besparicom i nedostatkom radnih mjesta, tvrdim da je Srbima teže naći posao nego ostalima i da je to jedan od važnih problema koji će utjecati na statistiku popisa stanovništva 2021. Polazim od institucija županije, lokalnih samouprava te ostalih državnih institucija gdje bi kao nacionalna manjina Ustavnim zakonom trebali imati pravo prednosti kod zapošljavanja. Takvo pravo nije još konzumirano iako su svima puna usta ravnopravnosti i poštovanja manjinskih prava. Uz zapošljavanje, ljudi na povratničkom području i dalje imaju problem s obnovom razrušenih kuća. Sramotno je da 18 godina nakon rata na Kordunu imamo razrušenih kuća, sela bez struje, vode i ostalih elementarnih uvjeta života.

Što će za vas kao dožupana biti prioritet?

Sigurno je da bi moj posao bio lakši da u skupštini imamo vijećnike SDSS-a. Međutim, očekujem podršku u radu četvoro vijećnika srpske nacionalnosti iz HDZ-a, SDP-a i Laburista koji popunjavaju zakonsku zastupljenost. Inzistirat ću na provođenju svih prava koja proizlaze iz Ustava – pravo prednosti kod zapošljavanja, ravnomjerno ulaganje u infrastrukturu, pravo na jezik, pismo i na obrazovanje na materinjem jeziku. Srbi su podzastupljeni u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, policiji, Uredu državne uprave i sudstvu. U Županiji je 84 zaposlenih od kojih su samo dvoje pripadnici srpske zajednice, odnosno njih 2,3 posto. I kod novih zapošljavanja, Srbi nisu imali prednost, a zastupljenost u policiji može se iskazati u promilima. Zašto izražavam zapošljavanje kao jedan od prioriteta? Ako se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina započne poštovati i Srbi dobiju radna mjesta u državnim službama i institucijama, stvorit ćemo nadu za demografski oporavak jer će se toliko mladih manje odseliti. Zapošljavanjem se njihov status mijenja jer bi bili sve prisutniji i integrirani u društvo, a stereotipi i predrasude bi hlapili.

Smatrate li da je povratak, bar što se tiče županije, završen?

Povratak sigurno nije završen, a na svima nama je stvarati pritiske da se problemi povratnika rješavaju promptnije. Dojam je da se raznim procedurama otežava obnova kuća i povrat stanarskih prava s ciljem da se što manje ljudi vrati. Uz lošu i sporu proceduru rješavanja stanarskih prava, postoji zastrašivanje hapšenjem i sudskim procesima protiv pojedinaca koji godinama žive u Hrvatskoj, a u nekom trenutku postanu sumnjivci za ratni zločin. U Karlovcu i dalje imamo problema s povratom stanarskih prava odnosno dodjeljivanja stanova bivšim nositeljima stanarskih prava, pa i onima koji su prije rata otplatili veći dio vrijednosti stanova u kojima su živjeli. Sigurno je da bi bilo još više zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, ali ljudi su umorni od procedura koje ih očekuju, a nisu sigurni da će doživjeti pozitivna rješenja.

Kakva je situacija oko obilježavanja godišnjica stradanja u dva zadnja rata? 

Ulazak u EU kod lokalnih dužnosnika i političara nije promijenio stav jer se i dalje osjeća animozitet prema obilježavanju stratišta iz II svjetskog rata, a na žalost nema nikakvog suosjećanja, pa niti formalnog, za srpske žrtve u Oluji i prije nje. Vrijeme u umovima političara stalo je u 1995., a ono što misle i što se provodi, sakriveno je demagogijom o pravima s kojima se svi rado „kite“ na javnim skupovima i službenim konferencijama.
Zbog toga moramo iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža EU i naš status dovesti na dostojan nivo koji imaju svi građani u Hrvatskoj, u čemu nam moraju pomoći hrvatski političari koji Hrvatsku žele graditi kao suvremeno društvo europskih normi.

AUTOR: Nenad Jovanović 

Izvor: SNV

Vezane vijesti:

KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS

Foto: 11.08.2013. Parastos kod Klečke jame