arrow up

Podijelite vijest:

Kusturica: Neophodan osećaj za naciju

Reditelj Emir Kusturica održao predavanje u Жenevi o kulturnim identitetima

Foto Tanjug
Foto Tanjug

Reditelj Emir Kusturica održao je predavanje na prestižnom Institutu za međunarodne i razvojne studije u Жenevi, na temu “Multikulturalizam danas – da li zaista postoji”.

Osvrnuvši se na istorijske, političke, jezičke i druge okolnosti u regionu, Kusturica je govorio o pojmu kulturnog identiteta, koji u ovim krajevima ima posebno duboko značenje zbog mitološke dimenzije prošlosti.

Slavni umetnik izneo je stav da bez očuvanja nacionalnog identiteta i poštovanja tradicije jedna nacija ne može da ima budućnost, te istakao da “osećaj za naciju i nacionalizam nisu isto”.

– Uvek bih pažljivo pravio razliku između osećaja za tradicionalnu kulturu i nacionalizma – naglasio je Kusturica. – Osećaj za naciju je neophodan, jer u suprotnom gubite svoje korene i možete se identifikovati sa neboderom, ali ne i sa istorijom. Smatram da je potrebno da postoji kulturni identitet svakog od nas.

Na pitanje iz publike – da li je Sarajevo i dalje simbol multikulturalizma, reditelj je odvratio da Sarajevo nažalost to više nije “zbog toka istorije i pregrupisavanja etničkih zajednica, koje sada žive odvojeno jedna od druge”.

– To je slučaj i s mnogim drugim gradovima na Balkanu, ali nije s Beogradom, gde možete naći sve nacionalne zajednice, jer je u njemu i dalje ideja multikulturalizma živa – naveo je Kusturica, koji je tokom predavanja više puta citirao nobelovca Ivu Andrića.

Govoreći o multikulturalizmu u vremenu globalizacije, Kusturica je rekao da je “globalizam bio šansa”, ali “globalizam koji nije isto što i kolonizacija”.

O FILMU I MUZICI

Predavanje Emira Kusturice je organizovala Ambasada Srbije u Švajcarskoj uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.

Kusturica je prisustvovao projekciji svog filma “Super 8 priče” u “Kući umetnosti Gritli”, gde je pred punom dvoranom, govorio o svojim filmovima i bavljenju muzikom.

Autor: M. N. M.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Emir Kusturica: Ako krenu rakete nestaće ljudi u paklenoj …

Velike promjene politike na Balkanu vodile bi u krvoproliće …

Jedan dan u životu Herte Miler | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​