Kovačević: Najteži zločin nad nevinim ljudima!

Datum objave: ponedeljak, april 30, 2018
Veličina slova: A- A+

Mi muslimanima nismo ništa uskratili u pogledu obilježavanja nekih za njih važnih događaja iz bliže i dalje istorije na teritoriji Republike Srpske, a nama to nije dozvoljeno na teritoriji Federacije BiH, naglašava pukovnik Blagota Kovačević, predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske na području Sarajevsko-romanijske regije.

Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu Foto Tanjug
Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u
Sarajevu Foto: Tanjug

Priredio: Ognjen BEGOVIĆ

Napad u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu jeste zločin, a ne “ratno lukavstvo”, kao što tvrde federalne vlasti, ističe predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske na području Sarajevsko-romanijske regije pukovnik Blagota Kovačević.

Napadi muslimanskih paravojnih falangi na kolonu pripadnika JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu najteži su zločini nad nevinim mladim ljudima, napominje Kovačević za Srnu.

“Muslimani kažu da je to bilo `ratno lukavstvo`, ali ja ne mislim tako i tvrdim da je tu riječ o teškoj podvali. Da li je general Milutin Kukanjac /tadašnji komandant Druge vojne oblasti/ bio naivan? Mislim da jeste. On im je vjerovao. Je li to greška? Jeste.

Neprijatelju se ne smije vjerovati, trebalo je obezbijediti druge mjere i obezbijediti jedinice koje mogu intervenisati u takvim prilikama, a nije trebalo pustiti ni Izetbegovića iz Lukavice dok se kolona JNA bezbjedno ne povuče iz Sarajeva”, kategoričan je Kovačević.

Tog crnog početka maja 1992. godine, podsjeća on, jedinice JNA u Sarajevu potpuno su opkolile takozvana “Patriotska liga” i zloglasne “Zelene beretke”, odnosno muslimanske paravojne falange, koje su bile formirane godinu ranije.

“Iako je postojao dogovor između tadašnje vojske Jugoslavije i Predsjedništva BiH sa Alijom Izetbegovićem na čelu da će sve kasarne iz BiH biti evakuisane na miran način na teritoriju SR Jugoslavije, nažalost, do toga nije došlo. Međutim, poslije svakog boja, koplje se baca u trnje, nema naknadne pameti”, navodi Kovačević.

On žali zato što za zločin u Doborovoljačkoj niko nije odgovarao.

“Nadam se da će nekada doći do toga, ali problem je to što se ni dan-danas ne može to srpsko stratište dostojno obilježiti. Previše je tu politikantstva. Mi, Srbi, moramo da insistiramo na reciprocitetu.

Mi muslimanima nismo ništa uskratili u pogledu obilježavanja nekih za njih važnih događaja iz bliže i dalje istorije na teritoriji Republike Srpske, a nama to nije dozvoljeno na teritoriji Federacije BiH”, naglašava Kovačević.

Prema njegovim riječima, to je osnovni preduslov za pomirenje i suživot u BiH.

“Ako se ovako nastavi, onda je jasno da je to pozornica za nadobudne sarajevske političare. Sve dok nam ne omoguće da dostojno odamo počast stradalim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici, nemamo nikavog razloga da se iznova izlažemo prizemnim provokacijama i necivilizacijskim uvredama u Sarajevu”, ističe Kovačević.

Ni nakon 26 godina od krvavog zločina zloglasnih paravojnih muslimanskih naoružanih formacija nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće, kao i zašto niko nije odgovarao za njihovu smrt.

Politički predstavnici institucija Republike Srpske godinama naglašavaju da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje BiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput “Zelenih beretki”.

Pri tome, opšti je stav iz Republike Srpske da Tužilaštvo BiH, koje je pod snažnim pritiskom i uticajem međunarodne zajednice i bošnjačke političke elite, takođe, snosi veliku odgovornost jer je predmet “Dobrovoljačka ulica” potpuno zanemarilo i ignorisalo sve vrijeme.

Zločin u Dorovoljačkoj još nema sudski epilog, a tadašnji međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH Džud Romano početkom 2012. godine donio je odluku o obustavljanju istrage protiv 14 lica, smatrajući da nisu učinili krivična djela za koja se terete.

Advokat Milan Romanić, u ime oštećenih porodica Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović, još od 25. januara 2012. godine podnosio je prigovore kancelariji glavnog tužioca Tužilaštva BiH, povodom obavještenja Tužilaštva BiH od 23. januara te godine da se istraga u predmetu “Dobrovoljačka” obustavlja.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane tadašnje BiH i, posebno, paravojnih muslimanskih falangi kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci, siledžije i šljam sarajevskog podzemlja.

Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je na sporost i neefikasno procesuiranje zločina u Dobrovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila:

Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, Dževad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović Ćelo.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja napadom na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i prekinule telefonsku vezu.

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, obilježavanje 26 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici biće održano 3. maja na groblju u Miljevićima, u Istočnom Sarajevu.

Prema Protokolu obilježavanja stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, u četvrtak, 3. maja, u 11.00 časova biće služen parastos u Crkvi Svetog velikomučenika Đorđa, nakon čega će biti položeni vijenci i cvijeće na centralno spomen-obilježje, a potom će zvaničnici dati izjave za novinare.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Dobrovoljačka-istina | Jadovno 1941.

Bez prava na spomen-obilježje žrtvama „Dobrovoljačke“ i …

„LEGITIMNE METE“ U VIDNO OBILjEŽENOM SANITETSKOM …


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top