arrow up

Podijelite vijest:

Kitarović “Za dom” bila u zabludi

Hrvatska predsednica rezimirala četiri godine svog mandata. U Beograd ne namerava da dođe zbog pitanja nestalih

Grabar-Kitarović misli da je radila dobro /Foto: Tanjug
Grabar-Kitarović misli da je radila dobro /Foto: Tanjug

 Iako sve nije urodilo plodom, nakon te posete usledilo je više stvari koje su unapredile život hrvatske zajednice u Srbiji.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, hrvatska predsednica je naglasila da joj je prioritet da se reši sudbina nestalih.

– Aleksandar Vučić je prvi predsednik koji je izrazio želju da se to reši, ali do sada nije bilo rezultata. Dok ne bude pomaka na tom planu, neće biti ni uzvratne posete Beogradu – rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Komentarisala je i reakcije Aleksandra Vučića u vezi sa nabavkom ruskih helikoptera i demantovala da je bilo ko iz zvanične hrvatske politike to problematizovao:

– Niko u Hrvatskoj nije izrazio sumnju u to što Srbija ulaže u svoju odbranu i bezbednost.

Uoči predsedničkih izbora u Hrvatskoj, koji će biti održani do kraja ove godine, Kolinda Grabar Kitarović je uradila veliki zaokret napuštanjem desne retorike.

– Da, učinila sam grešku kada sam rekla da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, a više puta mi je to rekao neko od mojih savetnika. Prihvatam stavove istoričara da je taj pozdrav neprihvatljiv i kompromitovan.

Najavila je da će ići i u Jasenovac ako se postigne dogovor da na komemoraciji budu i Jevreji i Srbi, jer joj je cilj postizanje zajedništva u Hrvatskoj.

Iako nije spomenula ko joj je rekao da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, odmah je reagovao njen bivši savetnik za unutrašnju politiku Mate Radeljić, koji je nedavno razrešen. Tvrdi da je nakon posete Aleksandra Vučića Zagrebu dobio od hrvatske predsednice nalog da u govorima koje je njegov kabinet pripremao izostavi spominjanje velikosrpske agresije i genocida u Srebrenici. Radeljić kaže da je tu molbu iskazao Vučić pre posete Zagrebu, a da se hrvatska predsednica toga držala.

Usledila je i reakcija Kancelarije hrvatske predsednice, u kojoj se kaže: “Ono što se dogodilo devedesetih je bila agresija na Hrvatsku u ime velikosrpske politike, a zločin u Srebrenici je i Međunarodni sud utvrdio kao genocid. I niko dobronameran to ne dovodi u pitanje”.

Autor: JURICA KERBLER

Izvor: VEČERNJE NOVOSTI

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​