arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dr Miloš Ković

Miloš Ković: Kosovski zavjet preživjeće i doba u kojem ga se odričemo

Kosovski zavjet ključni je konstituent srpskog identiteta, ideja stara šest vijekova bez koje Srbi ne bi bili ono što jesu i čija će važnost i vitalnost nadživjeti i naše vrijeme kada se ovog predačkog opredjeljenja sve više odričemo. Ovo je u Trebinju poručio istoričar prof. dr Miloš Ković, na predavanju „Kosovski zavjet u istoriji srpskog naroda“, koje je u Muzeju Hercegovine održano u organizaciji ove ustanove i Srpskog udruženja „Ćirilica“. Ković je rekao da savremeni kritičari kosovskog zavjeta, koji apeluju na „realnost“ i ovu ideju smatraju retrogradnom, proizvodom mitomanske svijesti i slavljenjem poraza, zaboravljaju da Kosovo ne slavi poraz već svjedoči „opredjeljenje za Carstvo Nebesko“ i spremnost na žrtvu, da i

Miloš Ković

Miloš Ković: Razumno o Kosovu

„Unutrašnji dijalog“ o Kosovu i Metohiji pokrenut je na čudan način. Krajem jula, u vreme godišnjih odmora, najznajniji mediji u Srbiji počeli su da nam, u svojim udarnim vestima, prenose poruku da bi nas istrajavanje na „mitovima“ i na zadržavanju celine Kosova i Metohije u sastavu Srbije odvelo u nove ratove, u kojima bi naša deca uzalud gubila živote. Ponavlja se i da Srbija ne može da vrati ono što je odavno izgubila, da je vreme da budemo „realni“, kao i da će brzo i miroljubivo rešenje kosovskog konflikta Srbiji otvoriti vrata Evropske unije. Srbija, međutim, ne sme da daje brzoplete odgovore na kosovsko pitanje. Ona mora da prestane da

Godišnjica pogibije 12 ravnogoraca u selu Kusatku

Sadržaj: Na današnji dan, 1944, u mom selu Kusatku kod Smederevske Palanke poginulo je 12 ravnogoraca u borbi sa nemačkim okupatorskim snagama. U sećanje na njih, oklevetane i zaboravljene antifašiste i borce za slobodu, dajem odlomak koji sam im posvetio u knjizi. Piše: Nemanja Dević “Napadi na nemačke tranportne linije bili su u leto 1944. česti. Snage JVuO, pod komandom potporučnika Dobrosava Radojkovića, popunjene su 9. avgusta 1944. mobilizacijom. Istog dana, izvešteni od šefa železničke stanice iz susednog Kovačevca da će kroz Kusadak proći nemački transportni voz sa oružjem, uputili su se ka železničkom stajalištu Rabrovac, koje je bilo najpogodnije za postavljanje zasede. Planirali su napad na voz, ne bi

Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“, rekao je da su se zločini, odnosno genocid NDH-a nad Srbima proteklih decenija sistematski zataškavali te da do prije desetak godina nije znao da je u kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić – Pag ubijeno više od 40.000 ljudi, od čega više od 38.000 Srba. NN: Nedavno je po osmi put obilježen Dan sjećanja na Jadovno. Jeste li zadovoljni kako je to sve proteklo? Bastašić: Nikad više ljudi iz Srbije i RS nije bilo kao sada. I što je za nas jako važno – nismo nikad imali jaču i bolju medijsku podršku iz Srbije i RS, a sigurno je da je to djelimično

Sandra Blagić: Ne dozvolimo da nas opet kolju, protjeruju, da nam lome kičmu!

Dok drugi veličaju svoje zločince i zločine, raznim skupovima i koncertima, mi svoje žrtve zaboravljamo! Zaboravljamo ko smo, šta smo i odakle smo. Djecu liječimo preko SMS poruka, a vlada naručuje nova vozila, jer su im, kako kažu, stara dotrajala. Imam osjećaj da smo ponovo u komunizmu, samo što sad možeš da kažeš šta misliš. A, zarad mira ipak ćuti, jer zašto da se vraćamo u prošlost. Zašto da se sjećamo, nevinih civila i predugačkih kolona, žena, djece, staraca? Zašto da se sjećamo poklanih, prognanih, zaboravljenih? Zašto da se sjećamo, jer to je davno bilo? Bilo prije 25 ili 75 ili 350 godina, sjećati se moramo! Pokušavaju istinu preokrenuti, izvrnuti

Ratko Dmitrović, Vasilije Krestić, Milovan Vitezović i Milomir Kragović / Foto P. Milošević

„Krst na križu“ bez retka mržnje

U Skupštini Beograda nedavno je promovisana knjiga Ratka Dmitrovića u izdanju kompanije „Novosti“. Snažan pokušaj da se prikažu odnosi Srba i Hrvata REDAK i snažan pokušaj da se kroz dva simbola – krst i križ – prikažu odnosi Srba i Hrvata, čije vođe često zaborave hrišćanske poruke, knjiga „Krst na križu“ Ratka Dmitrovića za kratko vreme izazvala je veliku pažnju javnosti. To je pokazala i promocija u prepunoj Svečanoj sali Skupštine grada Beograda. Publika, u kojoj su bili predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, akademik Dragoslav Mihailović, gradski menadžer Goran Vesić, istoričar dr Radoš Ljušić i druge ugledne ličnosti, pažljivo je slušala mišljenje recenzenata i autora, koji su govorili o odnosu

Milan Ružić

Milan Ružić: Pismo predaka

„Šaljemo vam ovo pismo po vetrovima sa Kajmakčalana, pticom kukavicom sa Kosova polja, Drinom iz mulja gde vam preci spavaju, NATO lovcem sa Lovćena izdatog, pisano košću srpskom u krv umočenom, perjem dvoglavog orla kićeno, u tri boje obojeno i unapred osuđenog da ostane nepročitano! Gde god je čizma, točak il’ gusenica na srpsku zemlju stala, mi smo legali pod njih da nam zemlju ne ugaze, obljuzgaju i prokopaju. Pucale su nam kosti pod tim čizmama, točkovima i gusenicama, a zemlja se krvlju natapala. Nebo smo branili od čeličnih ptica, ne znamo ni kako, ali nas prestaše nadletati i vatru na nas bljuvati! Od Kosova, grdne muke svetske, krenula je

Miloš Ković: Kosovski zavet (video)

Na Vidovdan 28. juna u prepunoj sali jagodinske gimnazije održana je tribina „Kosovski zavet“ na kojoj je govorio jedan od najboljih srpskih istoričara srednje generacije prof. dr Miloš Ković. Tribinu je organizovala SPC opština jagodinska i Srpska omladinska kulturna organizacija „SOKO“. (Srpska omladinska kulturna organizacija@youtube) Izvor: Stanje stvari Vezane vijesti: VIDEO – Miloš Ković: Sretenjska besjeda u Banjaluci … Miloš Ković: Srbi će ostati nacija opredeljena za Kosovski … Dr Miloš Ković – Čas beščašća na Filozofskom fakultetu … Miloš Ković: Budućnost pripada onima koji se ne predaju …

Dr Ković: Srbi treba da se ujedine kao Nemci

Pitanje ujedinjenja Srba mora da bude jedan od ciljeva srpskog naroda u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti, o takvim stvarima se razmišlja na duže staze, kaže za Sputnjik dr Miloš Ković. Ne podrazumeva se da se pitanje ujedinjenja Srba rešava sada i ovde, ali to mora da bude jedan od ciljeva srpskog naroda u budućnosti, o takvim stvarima se razmišlja na duže staze, smatra dr Ković. Pobednik prvog sastanka Putin—Tramp je ruski predsednik, to je bila neka vrsta svetskog spektakla. Ali postavlja pitanje s kim ruski predsednik treba da razgovara i da li je američki kolega prava adresa, jer je odmah po njegovom povratku u SAD Bela kuća nastavila staru politiku prema Rusiji — vojnog

Nemanja Dević: Ovo bi valjalo znati pre nego što progovorimo o Nikoli Tesli

Dok spremam knjigu Teslinog prevoda Zmajevih pesama, sa vama delim neke od nikada prevedenih reči čoveka koji je menjao svet svojim izumima, ali i ostavio zlatan trag koji iz srca narodne tradicije vodi do večne istine. Na tom mestu Pupin i Tesla ne samo da su na istom putu, već njime koračaju jedan pored drugog. Nikola Tesla piše: “Na Kosovu polju pao je Miloš Obilić, najplemenitiji od svih srpskih heroja, nakon što je ubio sultana Murata II posred njegove velike vojske. Da se ne zna da je ovo istorijska činjenica, moglo bi se pomisliti da se radi o mitu, stvorenom pod uticajem Grka i Rimljana. Jer u Milošu vidimo i

Dušan J. Bastašić

01.07.2017. Dušan J. Bastašić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag. Ovaj molitveni skup organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ čiji je predsjednik Dušan Bastašić rekao da je istovremeno tužan i ponosan, jer se nalazi na srpskom stratištu i vidi nikad veći broj ljudi u bijelim majicama sa natpisom „Jadovno `41“. – Ova bijela boja na našim majicama pokazuje da ovdje dolazimo bez mržnje i čista srca punog ljubavi da se pomolimo za svoje sunarodnike i srpske novomučenike, koji strašno postradaše na ovom mjestu rajske prirode, a, u stvari, na tako

Matija Bećković

Matija Bećković: Izvinjenje

Ne mogu prežaliti Što nekim slučajem Nije živ Sultan Murat Pa da odem na Kosovo polje Da mu se izvinim Prvo bih nabrao Pune ruke božura I fino ih uvio u trobojku Pa glavom na Vidovdan Banuo pred njegov čadar Izvini Padišahu što ovoliko kasnim Ko će me razumeti ako ti nećeš Mnogo si išao ispred svog vremena Ono što je tebi bilo jasno još onda Ja sam shvatio tek sada Sve si nam iskreno i otvoreno govorio Ali nisi imao kome Ko je onda mogao i pomisliti Da ćeš ti ispasti pošteniji Od svih koji su dolazili posle tebe Ti nisi osvajao svet A da niko tvoj ne pogine

Nemanja Dević Foto: Blic Online

Izgleda da nam nisu do kraja isprali mozak

U Kneginje Ljubice ima jedan šarmantan kafić, gde četvrtkom uveče sviraju neki momci uživo – uglavnom neke obrade stranih stvari. Uvek klarinet u toj svirci dolazi do izražaja. Privuče me kad god sam u prolazu, ali nikad nisam svraćao; učinilo mi se da se tu okuplja uglavnom neki dorćolski šminkeraj, pa da ne kvarim imidž ni ja njima ni oni meni. Večeras pošao po mleko, pa opet prolazim pored kafića i imam šta da čujem: klarinetista svira „Vidovdan“. Poručili i vesele se neki mlađi ljudi za stolom. Pa mi beše toplo oko srca. Jest, nama je sve normalno, naše, pravo, autentično i izvorno, postalo tako retko da vidimo i čujemo,

Putokaz za turiste u Knez Mihailovoj ulici (Foto: R. Krstinić)

Matija Bećković: Svaki okupator je prvo zabranjivao ćirilicu

I da mi zaboravimo ćirilicu, ona ne bi nestala. Grci, Bugari, Rusi nam se ne bi pridružili. Ako bismo zaboravili ćirilicu, ne bismo umeli da pročitamo svoje tapije, epitafe, svoju ličnu kartu, kaže za „Politiku“ akademik Matija Bećković Kada biste nekome rekli da više ljudi piše ćirilicom nego latinicom, ne bi vam verovao! – kaže akademik Matija Bećković, komentarišući najavljene predloge izmena i dopuna Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, koje preciznije regulišu status upotrebe ćirilice u javnom prostoru. Taj predlog je bio sasvim dovoljan za otvaranje burne političke rasprave u kojoj su ćirilica i/ili latinica zapravo neka vrsta linije razdvajanja prve i druge Srbije. Ministar Vladan Vukosavljević je ocenio da je

Jadovno-Zorica-1.jpg

Prvi put s dedom na Jadovnu

Na tom proplanku jadovničkom, nevelikom, ali visokom, prvi put smo se sreli moj deda i ja. Piše: Zorica Đoković Negdje na Velebitu, usred guste šume, ima jedan proplanak, nevelik, ali visok, visok do neba. Na rubu proplanka, ili na rubu šume, svejedno, zatravljene humke, visoke do neba. A u sredini Časni Krst, visok do neba. Sve je visoko na tom proplanku – trava koja pokriva sve, stabla koja ga okružuju i jauk, visok do neba, koji još uvijek odzvanja u onima koji imaju uši da čuju. U nama. Vlati boje Duha Svetoga, šume gušće nego drugdje, nebo plavlje, Krst opominjući, već pocrnio od čemera, a ipak, sve je okupano u

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.