Kalendar Pokolja

ZLOČIN NAD SRBIMA U SKELANIMA

Jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su tragičnog 16. januara 1993. godine u ranu zoru srpska sela oko Skelana i upale u ovo mjesto na obali Drine.

Muslimanske jedinice upale su u sela prije svanuća, ubijajući i koljući civile na spavanju u kućama, pljačkajući i uništavajući sve što su stigle, nastavljajući etničko čišćenje u Podrinju započeto još u aprilu i maju 1992. godine napadima na srpska sela Gniona, Osredak, Vijogor i druga.

Tog kobnog dana ubijeno je čak 69 stanovnika ovog kraja, a dvije trećine nastradalih bili su civili, među kojima i nekoliko djece.

Ranjeno je 165 mještana, a od 30 zarobljenih polovina nije preživjela mučenja u srebreničkim kazamatima i njih četvoro još se vode kao nestali.

Bježeći od potpunog uništenja, stanovništvo je tražilo spas u povlačenju prema graničnom mostu ka Bajinoj Bašti u Srbiji, dok su neki pokušali spasiti živote preplivavanjem ledene Drine.

Most preko koga se civilno stanovništvo jedino moglo prebaciti u Srbiju bio je pod stalnom mitraljeskom vatrom i postao je stratište, pa je u pokušaju bjekstva na mostu i u njegovoj blizini nastradalo najviše civila, kao i u talasima Drine.

Najmlađa žrtva bio je petogodišnji Aleksandar Dimitrijević, a njegov brat Radislav imao je svega 11 godina. Sa majkom Milicom pokušali su pobjeći u Bajinu Baštu, ali su kod graničnog mosta pogođeni kuršumima.

Tog jutra Mileni Milovanović poginuo je muž Milenko, bratić Tomislav Bogdanović i još nekoliko rođaka i daljih srodnika. Ona priča da su cijeli dan proveli pod mostom, jer se od pucnjave preći nije moglo, a Drina je bila duboka i pod stalnom vatrom.

Gordana Sekulić ubijena je na mostu, a njena dva sina su srećom ostala nepogođena i žive u Srebrenici sa ocem Mirkom.

Maloljetni Cvetko Ristić iz Kušića ostao je bez kompletne porodice, kuće i imovine. Ubijeni su mu roditelji, sestra i brat koji još nije pronađen, a tek nakon 16 godina obnovljena mu je kuća.

Nastojeći da zatru sve što je srpsko na ovom području, muslimanske snage su tog dana opljačkale i spalile srpska sela Ćosići, Kostolomci, Klekovići, Božići, Blažijevići, Kolari, Zečevići, Kušići, Stajšići, Maltaši, Stublovi, Arapovići, Bujakovići, Liješće, dio srpskih Skelana i još nekoliko sela.

Nisu stigli do Crvice, Žabokvice i Petriče i to su jedina tri srpska sela u srebreničkoj opštini koja nisu spaljena u proteklom ratu.

SUTRA PARASTOS ZA 305 SRPSKIH ŽRTAVA SKELANSKOG KRAJA

KRSTOVDAN PORODICE DRAGAŠ

Na Krstovdan 1942. godine, ustaše su na padinama Trebevića, tačnije Liješća-Dragaša kuća (skretanje ka vrhu Trebevića) Zvjerski mučili i ubili Rajka Dragaša i njegovih šestoro djece: Milka (17 god.),Neđo (15 god),Sreto (8 god.),Rada (6 god.)Krsto (4 god.) i Ljilja (3 god.)

KRSTOVDAN PORODICE DRAGAŠ

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ove događaje, da nas kontaktiraju putem e-maila:[email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Zločin u čemernici na svetog Jovana

Ratković strana, kod Čemernice, Vrginmost, 20. Januara 1942, na sv. Jovana, Krsnu slavu, ustaše su noževima usmrtile 74 Srpkinje s njihovom djecom, žene i djevojke prije togasu mučene i silovane

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Batinova Kosa, Vrginmost, 21. januara 1942.

Selo Batinova Kosa, Vrginmost, 21. januara 1942. ustaše ubile 30 srpskih seljaka.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

GODIŠNjICA "NOVOSADSKE RACIJE"