arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Izložba o Jevrejima „fragmenti iz prošlosti“

Uoči Dana grada Bijeljine 24. septembra i Dana evropske baštine, u Muzeju Semberije postavljena je izložba „Jevreji u Bijeljini – fragmenti iz prošlosti“, čiji je autor muzejski savjetnik Tanja Lazić.

Uoči Dana grada Bijeljine 24. septembra i Dana evropske baštine, u Muzeju Semberije postavljena je izložba "Jevreji u Bijeljini - fragmenti iz prošlosti", čiji je autor muzejski savjetnik Tanja Lazić
Bijeljina – izložba o Jevrejima „fragmenti iz prošlosti“
Foto: SRNA

„Od svog naseljavanja u Bijeljinu do nestanka – između polovine 19. vijeka i 1941. godine, Jevreji su uveliko obilježili različite aspekte društvenog i privrednog života i ostavili još uvijek vidljive tragove upečatljivog arhitektonskog nasljeđa“, kaže Lazićeva.

Prema njenim riječima, sadržaj izložbe baziran je na autentičnoj arhivskoj i foto-građi koja se čuva u Muzeju Semberije u Bijeljini i referentnim stručnim tekstovima lokalnih i inostranih istraživača problematike nekadašnjih jevrejskih zajednica u Republici Srpskoj i BiH.

Osim prezentacije naseljavanja i brojnosti Jevreja u Bijeljini, izložba prikazuje njihov društveni i ekonomski angažman, školovanje na lokalnom nivou i detalje iz privatnog života pojedinih porodica.

 Uoči Dana grada Bijeljine 24. septembra i Dana evropske baštine, u Muzeju Semberije postavljena je izložba "Jevreji u Bijeljini - fragmenti iz prošlosti", čiji je autor muzejski savjetnik Tanja Lazić

Nezaobilazan dio izložbe je stradanje bijeljinskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu, nakon čega je njihova zajednica u Semberiji prestala da postoji.

O vijeku života Jevreja u Bijeljini danas svjedoče i dalje arhitektonski reprezentativni stambeni objekti čiji su bili vlasnici do 1941. godine, ostaci jevrejskog groblja, kao i bronzane spomen-ploče u samom groblju i na mjestu nekadašnje sinagoge.

Lazićeva ukazuje da je tokom ratnog perioda 1941-1945. godine jevrejska zajednica u Bijeljini podijelila tragičnu sudbinu Jevreja Kraljevine Jugoslavije i cijele Evrope.

Pošast nacističkog „konačnog rješenja“ među bijeljinskim Jevrejima odnijela je 320 duša svih godišta, a rat su preživjeli tek malobrojni, uglavnom pridruženi snagama Narodnooslobodilačke vojske, koji su po oslobođenju život nastavili van Bijeljine, u velikim gradovima Jugoslavije ili u Izraelu.

 Uoči Dana grada Bijeljine 24. septembra i Dana evropske baštine, u Muzeju Semberije postavljena je izložba "Jevreji u Bijeljini - fragmenti iz prošlosti", čiji je autor muzejski savjetnik Tanja Lazić

Na osnovu sačuvane arhivske i foto-građe u Muzeju Semberije, ranijih istraživnja kustosa muzeja, postojećih domaćih i stranih napisa i literature koji se bave temom Jevreja u BiH i Bijeljini, kao i iskaza Bijeljinaca, savremenika lokalne jevrejske zajednice u posljednjim godinama njenog postojanja, izložba svjedoči o prošlosti grada, o Jevrejima u Bijeljini od njihovog dolaska do nestanka.

Izvor: SRNA

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobri moj!

Kažeš „Ne želim tamo da idem. Oterali su me. Nas su oterali. Neću

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​