arrow up

Подијелите вијест:

6. Pravoslavni sveštenik Dositej (Vasić) mitropolit zagrebački (1932-1945).

Mitropolit
Dositej (Vasić) rođen je u Beogradu 5. decembra 1877. godine. Gimnaziju i
bogosloviju završio je u svom rodnom gradu, a Kijevsku duhovnu akademiju, sa
stepenom magistra bogoslovlja, 1904. godine. Nakon dvogodišnjih studija
bogoslovskih i filozofskih nauka na Berlinskom univerzitetu, studirao je u
Lajpcigu čistu i eksperimentalnu filozofiju.

            Zamonašio se još kao učenik
bogoslovije i rukopoložen je u čin jerođakona. Za suplenta Bogoslovije Svetoga
Save u Beogradu postavljen je 1907. godine, a dvije godine kasnije nastavio je
studije na Sorboni i Višoj školi socijalnih nauka. Krajem 1910. godine prešao
je u Ženevu gdje je boravio kao student do objave Balkanskog rata.

            Sveti arhijerejski sabor Kraljevine
Srbije izabrao ga je za episkoga niškog u maju 1913. godine, a 25. istoga
mjeseca posvećen je za episkopa.

            Jedva je episkop Dositej sastavio u
Nišu dvije godine, izbio je Prvi svjetski rat. Svi su očekivali da će se
episkop povući iz svoje rezidencije. Međutim, episkop Dositej je dočekao
neprijateljsku vojsku, a ona ga poslala u internaciju. Odmah zatim poubijano je
na zvjerski način – kamom oko 150 sveštenika.

            Sa internacije se episkop Dositej vratio
u svoju eparhiju 1918. godine. U vrijeme vaspostavljanja redovnog stanja u
Srpskoj pravoslavnoj patrijaršiji poslije Prvog svjetskog rata episkop Dositej
zauzima položaj potpredsjednika Središnjeg arhijerejskog sabora i u tom
svojstvu učestvuje u pregovorima sa Carigradskom patrijaršijom u cilju uzimanja
na znanje o vaspostavljenju Srpske patrijaršije u kojoj je duži niz godina bila
pauza u poglavarstvu.

            U vrijeme vraćanja Čeha i Slovaka u
pravoslavlje iz rimokatolicizma, a u Prikarpatskoj Rusiji iz unije, episkop
Dositej je tri godine proveo u Čehoslovačkoj kao izvrstan misionar, a potom je
održavao stalnu vezu sa mladom Pravoslavnom crkvom u ovoj zemlji.

            Donošenjem novog Ustava Srpske
pravoslavne crkve 1931. godine od dijelova oduzetih od Gornjokarlovačke i
Pakračke eparhije stvorena je Zagrebačka eparhija. Na molbu članova Svetog
arhijerejskog sabora, episkop-mučenik Dositej se primio izbora prvog
mitropolita zagrebačkog. Njegov rad kao pravoslavnog jerarha u Zagrebu bio je
raznovrstan. Baveći se cijelog života karitativnim radom, mitropolit Dositej je
u Zagebu, pored ostalog, osnovao ženski manastir Svete Petke i radio na
osposobljavanju pravoslavnih monahinja za rad u bolnicama.

            Administrirao je eparhijama
Gornjokarlovačkom i banjalučkom i više godina pomagao prestarjelom episkopu
pakračkom Mironu (†1941.) u vršenju episkopske službe. Za vrijeme bolesti
partrijarha srpskog Varnave kao najstariji član Sinoda upravljao je poslovima
Srpske pravoslavne crkve, i poslije patrijarhove smrti, do izbora patrijarha Gavrila
1938. godine https://jadovno.com/wp-content/uploads/2010/02/13-1.jpgistrirao je Arhiepiskopijom beogradsko-karlovačkom.

            Odmah poslije izbijanja Drugog
svjetskog rata mitropolit Dositej je zatvoren u Zagrebu. U zatvoru je
maltretiran i toliko pretučen – a u tome su učestvovale i rimokatoličke
monahinje – da je u besvjesnom stanju donijet u manastir Vavedenje u Beograd,
gdje je brižljivo njegovan sa strane sestrinstva ovoga manastira. Ne dolazeći
više k svijesti, umro je 13. januara 1945. godine u manastiru Vavedenje u
Beogradu, a sahranjen je u manastirskoj porti. 

НАЈНОВИЈЕ ВИЈЕСТИ

Ми што нас Вукашинове очи боле..

Ми, зањихани, јадовничком успаванком из суза бакиних. Јадовничани,Ми што нас воде,очи ископане.Вукашинове,Херцеговачке,Kлепачке,Наше свете,

Попис
10.502 жртве

Удружење Јадовно 1941. је формирало Централну базу жртава, коју можете претражити уносом појединих података о жртвама.

Календар
Покоља

Одаберите годину или мјесец и претражите све догађаје који су се десили у том периоду.

Донирате путем PayPal-a, кредитне
или дебитне картице​