Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

EPISKOP SLAVONSKI JOVAN ĆULIBRK: Srbi, dobro vagajte svaku reč o Stepincu!

Datum objave: četvrtak, 27 avgusta, 2015
Veličina slova: A- A+

Ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata – Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili naredne, 1943. godine

Episkop Jovan Ćulibrk, Foto: FoNet

Episkop Jovan Ćulibrk, Foto: FoNet

Episkop Slavonski Jovan Ćulibrk, najveći stručnjak SPC o holokaustu tokom Drugog svetskog rata, kaže da ćemo svi morati dobro da izmerimo svaku reč o kardinalu Alojziju Stepincu koji će možda biti kanonnizovan.

“Mislim da ćemo svi mi morati da dobrano odvagnemo svaku riječ, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca. Ono oko čega ćemo se sigurno složiti to je da komunistički proces i komunistička optužba ne mogu da predstavljaju polazište za razgovor o Stepincu. Na tom procesu i uopšte pred komunistima je on pokazao hrabrost, i nesumnjivo je da je taj elemenat ispovjedništva presudan u procesu beatifikacije i kanonizacije. No, upravo odatle polaze i oni koji Stepincu prigovaraju da istu hrabrost nije pokazao i pred Pavelićem kada je trebalo osuditi i spriječiti ustaška zlodjela. No, ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata – Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili naredne, 1943. godine.”

Ovako episkop slavonski Jovan Ćulibrk u intervjuu za novi broj Nedeljnika govori o mogućoj kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca. Vladika Jovan važi u SPC za najboljeg poznavaoca Holokausta, genocida u Drugom svetskom ratu i srpsko-jevrejskih odnosa. Sve to je, između ostalog, izučavao i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu i u Jad Vašemu. Dvadeset godina posle “Oluje” i “Bljeska”, i 70 godina posle proboja Jasenovca, za Nedeljnik je episkop Eparhije slavonske pričao o “vertikali srpskog stradanja na ovim prostorima”, o odnosima SPC sa Vatikanom, o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u zloglasnoj NDH, o vezama srpskog i jevrejskog naroda…

“Kod nas se pitanje uloge katoličkog sveštenstva u Drugom svjetskom ratu svelo na srpsko-hrvatske odnose, bez uvida i razumijevanja njegovog opšteg okvira: npr. svi znaju za knjigu Marka Rivelija o Stepincu, ali je rijetko ko čitao takođe kod nas objavljenu Rivelijevu knjigu o Vatikanu u Drugom svjetskom ratu – i pri tome treba reći da Riveli sigurno nije vrhunski stručnjak, kao što to nije ni Džon Kornvel, čija je knjiga Hitlerov papa ipak uspješnija, ali i nešto poznatija kod nas. No, sama činjenica da Pio XII još nije kanonizovan, dovoljno govori o tome koliko je ozbiljno ovo pitanje. Piju XII i Vatikanu se najčešće prigovara to što javno nije osudio Holokaust, ali i Poljaci nose veoma gorko sjećanje na ratnog papu jer smatraju da je i njihovo stradanje bilo prećutano radi mira između Vatikana i Trećeg rajha. Tek ostaje da se prevedu izvanredna djela Majkla Fajera ili Pola O’Šija, u kojima se može sagledati gde je mjesto NDH i kardinala Stepinca u širim eklisijalnim i državnim okvirima.”

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac

U našoj javnosti su, kazao je vladika Jovan, posle Sabora ove godine pobrkane tri komisije.

“Prva je komisija za dijalog između Srpske crkve i Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je čelu sa strane SPC ex officio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, dakle vladika Porfirije; druga komisija je saborski Odbor za Jasenovac, na čijem čelu sam ove godine naslijedio umirovljenog vladiku hercegovačkog Atanasija i banjalučkog Jefrema; i na kraju, tu je treća komisija čije formiranje je predložio papa Franjo, čiji bi zadatak bio da raspravi pitanje kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, a koja bi trebalo da se sastoji od pravoslavnih i rimokatolika, ali čiji sastav još nije definisan”, objašnjava vladika slavonski, i dodaje:

“O Stepinčevoj kanonizaciji isključivo Vatikan odlučuje. No, samo formiranje ovakve komisije je veliki korak napred u međusobnim odnosima, i nadam se da će preko ove komisije i nauka i bogoslovlje imati priliku da daju svoje odgovore.”

Vladika Jovan je kazao i da je nemoralno iznositi autoritativne tvrdnje o broju žrtava u Jasenovcu.

“Broj nije suštinski bitan ali je veoma važan, jer pokazuje dimenzije zločina. Da je broj stradalih u Jasenovcu ogroman to znamo, ali je problem koji postoji još od početka osamdesetih, kada je počelo otvorenije da se raspravlja o Jasenovcu, u tome što će veliki broj ljudi da skoči i pita: a koliki je taj broj? Ovde ću da ponovim ono što govorim stalno, a to je da je nemoralno pitati za broj stradalih u Jasenovcu. Zašto? Zato što su u većini evropskih država do 1948. godine izvršene procjene broja žrtava u Drugom svjetskom ratu i date su preliminarne procjene karaktera rata; Nirnberški tribunal je simbol tog vremena. 70 godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvijek baratamo s poratnim procjenama, i još uvijek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autoritativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava, pogotovo kako se to radi na prostoru bivše Jugoslavije, jeste nemoralno”, objašnjava vladika Jovan Ćulibrk.

On je za Nedeljnik govorio i o opustelim selima u Slavoniji i obeležavanju “Bljeska” i “Oluje”.

“Bila je u maju obljetnica ‘Bljeska’ u Okučanima. Mi smo taj dan u Hramu Svetog Dimitrija služili liturgiju i pomen, na koje iz Srbije nije došao skoro niko: nijedan novinar, niko se nije javio. A znate zašto? Najviše zato što se u vrijeme ‘Bljeska’ u Beogradu odigravao stoti derbi, devedeset hiljada ljudi je sjedilo na Marakani, a onda su tek u ko zna kojem minutu Dnevnika rekli da se nešto zbiva u Zapadnoj Slavoniji. Loša je savjest kod ljudi koji su u toj obmani aktivno ili pasivno učestvovali, mračna je savjest kod ljudi i ona ih nesvjesno koči da se vrate “Bljesku” koji im opterećuje savjest”, rekao je, između ostalog, vladika Jovan.

Izvor: Kurir

 

Vezane vijesti:

Pismo Episkopu slavonskom Jovanu Ćulibrku povodom Dana …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top