EPISKOP SLAVONSKI JOVAN ĆULIBRK: Srbi, dobro vagajte svaku reč o Stepincu!

Datum objave: četvrtak, 27 avgusta, 2015
Veličina slova: A- A+

Ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata – Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili naredne, 1943. godine

Episkop Jovan Ćulibrk, Foto: FoNet

Episkop Jovan Ćulibrk, Foto: FoNet

Episkop Slavonski Jovan Ćulibrk, najveći stručnjak SPC o holokaustu tokom Drugog svetskog rata, kaže da ćemo svi morati dobro da izmerimo svaku reč o kardinalu Alojziju Stepincu koji će možda biti kanonnizovan.

“Mislim da ćemo svi mi morati da dobrano odvagnemo svaku riječ, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca. Ono oko čega ćemo se sigurno složiti to je da komunistički proces i komunistička optužba ne mogu da predstavljaju polazište za razgovor o Stepincu. Na tom procesu i uopšte pred komunistima je on pokazao hrabrost, i nesumnjivo je da je taj elemenat ispovjedništva presudan u procesu beatifikacije i kanonizacije. No, upravo odatle polaze i oni koji Stepincu prigovaraju da istu hrabrost nije pokazao i pred Pavelićem kada je trebalo osuditi i spriječiti ustaška zlodjela. No, ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata – Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili naredne, 1943. godine.”

Ovako episkop slavonski Jovan Ćulibrk u intervjuu za novi broj Nedeljnika govori o mogućoj kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca. Vladika Jovan važi u SPC za najboljeg poznavaoca Holokausta, genocida u Drugom svetskom ratu i srpsko-jevrejskih odnosa. Sve to je, između ostalog, izučavao i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu i u Jad Vašemu. Dvadeset godina posle “Oluje” i “Bljeska”, i 70 godina posle proboja Jasenovca, za Nedeljnik je episkop Eparhije slavonske pričao o “vertikali srpskog stradanja na ovim prostorima”, o odnosima SPC sa Vatikanom, o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u zloglasnoj NDH, o vezama srpskog i jevrejskog naroda…

“Kod nas se pitanje uloge katoličkog sveštenstva u Drugom svjetskom ratu svelo na srpsko-hrvatske odnose, bez uvida i razumijevanja njegovog opšteg okvira: npr. svi znaju za knjigu Marka Rivelija o Stepincu, ali je rijetko ko čitao takođe kod nas objavljenu Rivelijevu knjigu o Vatikanu u Drugom svjetskom ratu – i pri tome treba reći da Riveli sigurno nije vrhunski stručnjak, kao što to nije ni Džon Kornvel, čija je knjiga Hitlerov papa ipak uspješnija, ali i nešto poznatija kod nas. No, sama činjenica da Pio XII još nije kanonizovan, dovoljno govori o tome koliko je ozbiljno ovo pitanje. Piju XII i Vatikanu se najčešće prigovara to što javno nije osudio Holokaust, ali i Poljaci nose veoma gorko sjećanje na ratnog papu jer smatraju da je i njihovo stradanje bilo prećutano radi mira između Vatikana i Trećeg rajha. Tek ostaje da se prevedu izvanredna djela Majkla Fajera ili Pola O’Šija, u kojima se može sagledati gde je mjesto NDH i kardinala Stepinca u širim eklisijalnim i državnim okvirima.”

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac

U našoj javnosti su, kazao je vladika Jovan, posle Sabora ove godine pobrkane tri komisije.

“Prva je komisija za dijalog između Srpske crkve i Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je čelu sa strane SPC ex officio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, dakle vladika Porfirije; druga komisija je saborski Odbor za Jasenovac, na čijem čelu sam ove godine naslijedio umirovljenog vladiku hercegovačkog Atanasija i banjalučkog Jefrema; i na kraju, tu je treća komisija čije formiranje je predložio papa Franjo, čiji bi zadatak bio da raspravi pitanje kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, a koja bi trebalo da se sastoji od pravoslavnih i rimokatolika, ali čiji sastav još nije definisan”, objašnjava vladika slavonski, i dodaje:

“O Stepinčevoj kanonizaciji isključivo Vatikan odlučuje. No, samo formiranje ovakve komisije je veliki korak napred u međusobnim odnosima, i nadam se da će preko ove komisije i nauka i bogoslovlje imati priliku da daju svoje odgovore.”

Vladika Jovan je kazao i da je nemoralno iznositi autoritativne tvrdnje o broju žrtava u Jasenovcu.

“Broj nije suštinski bitan ali je veoma važan, jer pokazuje dimenzije zločina. Da je broj stradalih u Jasenovcu ogroman to znamo, ali je problem koji postoji još od početka osamdesetih, kada je počelo otvorenije da se raspravlja o Jasenovcu, u tome što će veliki broj ljudi da skoči i pita: a koliki je taj broj? Ovde ću da ponovim ono što govorim stalno, a to je da je nemoralno pitati za broj stradalih u Jasenovcu. Zašto? Zato što su u većini evropskih država do 1948. godine izvršene procjene broja žrtava u Drugom svjetskom ratu i date su preliminarne procjene karaktera rata; Nirnberški tribunal je simbol tog vremena. 70 godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvijek baratamo s poratnim procjenama, i još uvijek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autoritativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava, pogotovo kako se to radi na prostoru bivše Jugoslavije, jeste nemoralno”, objašnjava vladika Jovan Ćulibrk.

On je za Nedeljnik govorio i o opustelim selima u Slavoniji i obeležavanju “Bljeska” i “Oluje”.

“Bila je u maju obljetnica ‘Bljeska’ u Okučanima. Mi smo taj dan u Hramu Svetog Dimitrija služili liturgiju i pomen, na koje iz Srbije nije došao skoro niko: nijedan novinar, niko se nije javio. A znate zašto? Najviše zato što se u vrijeme ‘Bljeska’ u Beogradu odigravao stoti derbi, devedeset hiljada ljudi je sjedilo na Marakani, a onda su tek u ko zna kojem minutu Dnevnika rekli da se nešto zbiva u Zapadnoj Slavoniji. Loša je savjest kod ljudi koji su u toj obmani aktivno ili pasivno učestvovali, mračna je savjest kod ljudi i ona ih nesvjesno koči da se vrate “Bljesku” koji im opterećuje savjest”, rekao je, između ostalog, vladika Jovan.

Izvor: Kurir

 

Vezane vijesti:

Pismo Episkopu slavonskom Jovanu Ćulibrku povodom Dana …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top