Zajednički istorijski put Srba i Rusa je ispovijedanje istinske vjere

Datum objave: četvrtak, 19 novembra, 2015
Veličina slova: A- A+
Otac Ignjatije
Otac Ignjatije Šestakov

Razgovor sa jeromonahom Ignjatijem Šestakovim, sabratom Sretenjskog manastira u Moskvi, urednikom veb sajta Pravoslavie.ru (najčitanijim pravoslavnim medijem), profesorom Visoke bogoslovske škole Sretenjskog manastira i jednim od najpoznatijih pravoslavnih misionara, o pravoslavnom misionarenju, štampanim, eletronskim i novim medijima, njegovoj ljubavi prema srpskom narodu, Rusima i Srbima, Kosovu i Metohiji, duhovnim i političkim borbama u svijetu…

Vi ste jedan od rijetkih ljudi u visokoobrazovanom i uglednom sveštenstvu RPC koji tako dobro zna srpski jezik i srpsku Crkvenu i narodnu istoriju. Odakle tolika ljubav prema srpskom narodu i kada se ona pojavila?

Iskreno rečeno, prilično često imam priliku da čujem ovo pitanje i svaki put mi je teško da odgovorim. U svom djetinjstvu i mladosti malo smo znali o Srbiji i o Srbima. Može se reći da skoro ništa nismo znali. Praktično sa „srpskom problematikom“ sam se upoznao u zrelijim godinama, već na Moskovskom univerzitetu, pohađajući različite seminare i predavanja i izabravši studije na katedri Južnih i Zapadnih Slovena.

A ljubav prema srpskom narodu se rodila nekako sama po sebi. Prirodno je da su upoznavanje sa srpskim svetinjama i herojskom srpskom istorijom odigrali ključnu ulogu u tome i da je ta ljubav postala samo jača.

Da li je tačno da sebe, iako ste rođeni Rus, smatrate 50 procenata Rusom a 50 procenata Srbinom? I ako je to tačno, od kada ste se tako počeli osjećati i šta vas je na to opredijelilo?

Mislim da ima mnogo ljudi koji se tako osjećaju. Većina Rusa koji često dolaze na Balkan i vole srpski narod, njegovu kulturu i Crkvu posle izvjesnog vremena počinju da se osjećaju ne samo kao gosti ili prijatelji, već kao dio svega toga. Saosjećaju sa Srbima, to postaje dio njihovog života. Mislim da je to normalno.

Otac Ignjatije u Banja Luci
Otac Ignjatije u Banja Luci

Sa mnom se desilo otprilike isto to: putovanja su učestala, a broj prijatelja je počeo da raste geometrijskom progresijom. U skladu s tim, čovjek sve to propušta kroz sebe i kao da se rastvara u srpskom svijetu, postaje dio njega. U suštini, bez obzira da li to čovjek želi ili ne, postaje Srbin, pa čak i stiče karakteristične crte mentaliteta i ponašanja.

Upravo ste se vratili sa Sajma knjiga u Beogradu. Kao sabrat najvećeg ruskog izdavača pravoslavne literature – Sretenjskog Manastira u Moskvi, predstavili ste srpskoj čitalačkoj javnosti mnoštvo novih izdanja, kako na srpskom tako i na ruskom jeziku? Kako ocjenjujete interesovanje srpske čitalačke publike za izdanja i prevode Sretenjskog Manastira?

Interesovanje Srba je ogromno i stalno. Lično uvijek osjećam izvjesno nezadovoljstvo zbog toga što naše prisustvo ovdje – na Balkanu – ne odgovara nivou interesovanja Srba za naše knjige. Ljudi nas često pitaju gdje mogu da kupe izdanja Sretenjskog manastira i drugih crkvenih izdavačkih kuća iz Rusije. Radi se o literaturi na ruskom jeziku. I nažalost, često moram da razočaram ljude koji pitaju, zato što ako naša izdanja i dospijevaju u region, to je u vrlo skromnoj količini. Može se reći da se to dešava zahvaljujući entuzijastima. Naravno, željeli bismo da nekako organizujemo da se ova izdanja redovno dostavljaju bar u Beograd i druge veće srpske gradove. Činimo izvjesne korake u tom pravcu i nadam se da će to vremenom steći solidne razmjere.

Sajam knjiga u Beogradu 2015
Sajam knjiga u Beogradu 2015

Ako je riječ konkretno o proteklom Sajmu knjiga, na njemu smo predstavili ovogodišnja ruska izdanja našeg manastira i nove knjige našeg omiljenog autora protojereja Andreja Tkačova – to je plod zajedničke djelatnosti Sretenjskog manastira, portala Pravoslavie.Ru i izdavačke kuće „Čuvari“ iz Beograda. Knjiga oca Andreja „Misionarske beleške“ je bila prevedena i izašla je iz štampe bukvalno uoči otvaranja sajma. Za nekoliko dana smo uspjeli da organizujemo niz prezentacija i sudeći po svemu, nova izdanja su izazvala veliko interesovanje. Ali glavno je to što smo nekoliko dana imali pravo bratsko opštenje.

Sudeći po svemu, to će se nastaviti, kako u novim susretima, tako i u novim zajedničkim izdanjima.

Na Sajmu knjiga sa učenicima Bogoslovije u Prizrenu
Na Sajmu knjiga sa učenicima Bogoslovije u Prizrenu

Naravno, na Sajmu knjiga su sklopljena i nova poznanstva. Može se reći da je rođeno nekoliko novih, sasvim realnih projekata, čijem ostvarenju smo sad pristupili.

Uopšte, iskreno interesovanje srpskog čitaoca za rusku knjigu je odličan stimulans za djelovanje, to nas veoma nadahnjuje i ne dozvoljava nam da sjedimo skrštenih ruku.

Po vašem svetom blagoslovu, naš sajt Princip vrlo često preuzima i prenosi hrišćanske vijesti, dušekorisne razgovore i istorijske članke sa sajta Sretenjskog Manastira, Pravoslavie.ru. Od kada se javila ideja da upravo srpski narod ima tu čast i duhovnu privilegiju, da jedini od svih drugih pravoslavnih naroda ima posebnu podrubliku na vašem sajtu pod naslovom – Pravoslavie.ru – srpska verzija? Kako ocjenjujete sveukupni rad vašeg sajta i njegovu misiju i među Rusima i među Srbima?

Na pokretanje srpske verzije su uticala dva faktora. Kao prvo, razgovarajući sa Srbima na različitim nivoima i posjećujući različita mjesta na kojima služe predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, primijetio sam da s naše ruske verzije Srbi uzimaju veoma mnogo materijala, prevode ih i objavljuju u svojim izdanjima i časopisima i na sajtovima. Drugim riječima, popularnost našeg portala među srpskim čitaocima me je navela da razmišljam o perspektivama razvoja.

A drugi faktor koji je uticao na pokretanje srpske verzije jeste poznanstvo s velikim brojem prilično stručnih i sposobnih prevodilaca sa ruskog na srpski. To su uglavnom crkveni ljudi koji se profesionalno bave prevođenjem. Prevodioci koji su već preveli i objavili veliki broj knjiga. Kad su se ova dva faktora podudarila, nadahnuti željom da prenesemo našoj srpskoj braći više informacija o ruskom pravoslavlju odlučili smo da pokrenemo srpsku verziju.

U Visokim Dečanima
U Visokim Dečanima

Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top