arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Svjedočenje Divoseljanki koje su se uspjele žive izvući iz Jarčje jame

5. avgust 2023.

Probijajući se iz obruča u Kruškovačama, dio naroda se našao u okolnim šumama i šipražju, a najveći se uputio padinama Velebita i Visočice u namjeri da se probije do Počiteljske Dulibe. Prilikom pročešljavanja šume, ustašama je palo u ruke 48 muškaraca, žena i djece, koje su odveli na Alanak, dijelom pobili, poklali i polužive i žive bacili u Jarčju jamu. JARČJA JAMA je jedna od mnogih kraških pojava u srednjem Velebitu iznad sela Alanka. Kao prirodna rijetkost mogla bi biti interesantna iz turističkih i speleoloških razloga. Znajući za nju, loklani ustaše su predložili da se iskoristi kao masovna grobnica za narod pobunjenih sela. Jama je duboka, nastala je proticanjem nadzemnih

Bog me je spasio da svijetu pričam gdje sam bila i što sam vidjela

5. avgust 2023.

Milica Matić, rođena Počuča iz Divosela zapisala je potresnu, istinitu priču, kazivanje svoje majke Marije Počuča, Vujkanove koja je sa 75 svojih komšija Divoseljana bačena u Jarčju jamu na sjevernom dijelu Velebita 06.08.1941. godine u vrijeme pokolja srpskog naroda u Divoselu. Jarčja jama je jedna od brojnih kraških pojava iznad zaseoka Alanak  /Alanak  – toponim Olanak/ u zaseoku Veliki kraj – Divoselo. Jama je dosta duboka, a izdubile su je nadzemne i podzemne vode, kojima je ovaj kraj obilovao od riječnih bujica do otapanja snijega sa Velebita. Hrvatske ustaše /u službi politike NDH/, znale su za ovu jamu posredstvom Hrvata koji su živjeli na Alanku, a i sami su bili

Ubici svoje porodice osvetio se posle rata ali pravdu nije dobio

4. avgust 2023.

DUŠANOVA TRAGEDIJA JE POČELA KAD SU USTAŠE UŠLE U SELO “Moja nesreća je počela 3. aprila 1942. u Begovom Brdu, tamo gdje sam, kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom o zemlju. Stasao sam u sedamnaestu. Sjedili smo u svojoj drvenari. Sjećam se, mama je rekla: “Đeco, danas je Veliki petak. Idem zamijesiti pogaču i uštipke!” Mi odrasliji smo napravili kozaljke. Igramo se. Ćaća je neprekidno tvorizao i lupao vratima. Timario je krave. Ođednom britka pucnjava. Ustaše u selu. Nešto mi, u meni reče: Sakrij se, Dušane! Bacim se u živicu i gledam šta će biti. Moji su ostali u kući. Mama je okupila oko sebe četvero djece:

Na ognjištu Nikole Tesle

4. avgust 2023.

Bijaše Smiljan nekad jaka i velika parohija. Razlog je u tome što „sinovi ovog sela ne ljubiše svoje pravoslavne vjere i crkve“, kao što su dužni, nego se iznevjeriše đedovskom amanetu i učenju crkve Božije, odadoše se mješovitijem brakovima. PIŠE: Tomo Radusin, diplomirani ekonomista „Nekad davno, prije tog vremena obavezno se išlo na sajam za Petrovdan u Smiljan. Ali, vremena se promjeniše. Krene grupa iz Gospića za Smiljan, iako je udarila vrućina. Usput stigoše ih dva popa u kolima. Znači idu i oni tamo. Nekad ih je dolazilo i po desetak. Sretoše ih i zatvorenici, koji su vozili voz sijena za nekog domaćina, koji je to platio zatvoru. Put općinskom

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u agresiji hrvatske vojske na RSK u avgustu 1995. godine („Operacija Oluja“)

3. avgust 2023.

Četvrtog avgusta 1995. godine oružane snage Republike Hrvatske, uz odobrenje SAD-a i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (A BiH), izvršile su agresiju na Srpsku autonomnu oblast Krajina (s. Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju),  u sastavu tadašnje Republike Srpska Krajina (RSK). Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN-a, pod nazivom sektori “Jug” i “Sjever”, i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba. Protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika) angažovano je oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika

Pomen na Garavicama za 12.000 nevino ubijenih Srba

3. avgust 2023.

U prisustvu potomaka, na Garavicama, kod Bihaća služen je parastos žrtvama ustaškog terora u Drugom svjetskim ratu. Kraj rijeke Klokot u ljeto 1941. godine ustaše su ubile oko 12.000 Srba i manji broj Židova Bihaćkog kraja, Like u Korduna koje su u većini slučajeva odvodili od kuća, navodno u radne logore, a završavali su na stratištu na Garavicama. Među njima bio je i veliki broj žena i djece. 1981. godine na tom mjestu izgrađen je spomen park čiji je autor bio vajar Bogdan Bogdanović koji je napravio i spomenik Kameni cvijet u Jasenovcu. Na mjestu masovnih pokolja i grobnica bio je postavljen spomenik sa obilježjem ali je ostećen, a potom

JASENOVAC MIT, ZATOČENICIMA PUŠTALI OPERE

2. avgust 2023.

Sramni navodi u Hrvatskoj – skandalozne teze finansiralo Ministarstvo branitelja. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti iz Zagreba Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se “dokaže” da je najveće stratište iz epohe NDH – mit. Nije to prvo (ne)delo koje je objavilo ovo opskurno udruženje. Njihove “naučne” studije u kojima se tvrdi da je Jasenovac bio radni logor u kojem je vladala opuštena atmosfera, a da su komunisti posle rata na tom mestu izvršili brojne zločine finansirala je i hrvatska država, uprkos brojnim negativnim reakcijama. Društvo su u

SVEMOĆNI

2. avgust 2023.

VIS (Vokalno izbjeglički sastav) MLADIĆI – (Official Music Video) Žene, starci, djeca – pokretne mete,ko prebita zmija vijuga kolona,vidiš li Svemoćni sa svojega trona,vidiš li zemlju crvenu od srama,čuješ li Unu što huči pred nama?Od suze majčine i zapaljene svijećeda li su ti svetiji bomba, kama, pištolj i krvavo raspeće? Pošalji ILIJU nek udari gromom,pozovi SVE SVETE, ne štedi daha,pošalji GEORGIJA da oštri koplje,jer sve je veća i jača aždaha.Pošalji PETKU da zagrli mi Željkušto materi se uz skute privila,sakrij je u zoru u Goru Petrovu,reci mi Svemoćni, šta je skrivila ….. ko je kriv, ko je kriv? JOVANE KRSTITELjU, ruku promoli,poteci mirom iz sivih oblaka,obriši suzu mome Nikoli,nije načinio

Program obeležavanja 28. godišnjice od stradanja srpskog naroda u “Oluji“

1. avgust 2023.

Povodom 28. godišnjice, najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, u operaciji hrvatske vojske tzv. “Oluja“, Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje konferenciju za novinare u petak, 4. avgusta, u 11 časova, u Pres centru Udruženja novinara Srbije (Kneza Mihaila 6/III). Tema konferencije: Nemamo pravo na zaborav – 28 godina od „Oluje“ Planirani učesnici: • Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica• Nataša Stanisavljević, komesar za izbeglice i migracije Republike Srbije• Dr. Milan Gulić, istoričar• Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica „Suza“• članovi porodica nestalih/poginulih lica u ,,Oluji” Parastos poginulima služiće se na Dan sjećanja u subotu 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Pozivamo Vas, da nam

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Livnu

28. jul 2023.

Promocija knjige u Livnu, biće održana u nedelju 30. jula 2023. godine u 12 časova u prostorijama Gimnazije Livno, Kraljice Katarine 16. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd

Sveta liturgija i bogosluženje Sveštenomučenicima i novomučenicima livanjskim

27. jul 2023.

Kao i svake godine, u danima kraja jula/početka avgusta obeležićemo godišnjicu velikog stradanja livanjskih Srba leta 1941. godine, kao i godišnjicu ekshumacije i sahrane njihovih moštiju. Kako je najveći broj potomaka stradalnika danas nastanjen širom sveta, molitveno proslavljanje održaće se u više pravoslavnih hramova. 29. JULI Banja Luka, u crkvi Sv.Jovana Preteče, na Laušu, biće služen Akatist livanjskim mučenicima, u 17.časova. 30. JULI Sveta litirgija u slavu Livanjskih mučenika biće služena u: Livnu, u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, u 10. časova Beogradu, u crkvi Sv.Marka, u 9. časova Novom Sadu, u Sabornoj crkvi, u 9. časova Sirigu, u crkvi Sv.Vasilija Ostroškog, u 9. časova Obrenovcu, u crkvi Silaska Svetog Duha

Vladimir Bursać: KORAK KA ISTINI O GARAVICAMA

27. jul 2023.

Ne treba dozvoliti  bilo kakve dalje zloupotrebe sa brojem žrtava i identitetom stradalih, jer ih je do sada bilo i previše. Ne dozvoliti upotrebu ovakvih stratišta za dnevno političke potrebe, potrebe izbornih kampanja i dalje zaoštravanje odnosa između dva entiteta Bosne i Hercegovine i između komšija različite nacionalnosti. Na tradicionalnom pomenu žrtvama Pokolja za vreme Nezavisne Države Hrvatske na Garavicama sam bio 2016.g. Tada sam upoznao članove Zavičajnog udruženja ”UNA” iz Banjaluke, koji su 2010.g u Banjaluci organizovali Prvi okrugli sto ”Garavice 1941.g”, izdali ”Zbornik saopštenja, svjedočenja i dokumenata o Garavicama”[1] na 300 strana na srpskom i engleskom jeziku, obnovili i od 2010.g svake godine organizovali ovo tužno i svečano

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Glini na Baniji

27. jul 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA GLINA Jovan D. Obrenović, jerej, Veliki Šušnjar Ubijanje u masi bez suda i presude        10. aprila 1941. godine bio sam na pogrebu Stojana Bunčića iz Šušnjara. Vrlo ružno, blato i kiša sa snijegom. Teška muka na frontovima gonila me je da odem u Glinu (srez) da čujem za najnovije vijesti. U 6 sati popodne krenem iz Grabovca za Glinu. U vozu ratno raspoloženje iako je već dva sata prije toga izvršen prevrat i sramna izdaja. Nitko ništa nije znao osim slušača radija. U Glini se već na stanici

O OVOME SE NE PIŠE! Nekažnjeni zločini bosanskih muslimana nad Srbima u Sremu

26. jul 2023.

Te 1944. godine, Trinaesta SS Handžar divizija (sastavljena od bosanskih muslimana) učinila je u sremskom selu Bosut zverstva od kojih se ledila krv u žilama. Piše: Milan MilivojevićU posleratnim predanjima i sećanjima preživelih ostalo je zapamćeno da su ti vojnici, koji su na svojim glavama nosili fesove sa plavim kićankama i koje je Hitler smatrao svojom SS elitom, a Hrvati ih svojatali nazivajući ih cvećem, za koje je Hajnrih Himler želeo da ponesu vojničku tradiciju starih austrijskih pukova iz Bosne, redom pretresali seoske kuće, ubijali sve što im je došlo nadohvat ruku, muškarce žive palili u buradima, uhvaćene žene mrcvarili i silovali, potom im odsecali dojke i solili rane, trudnicama

U subotu 29. jula 2023. parastos za 463 ubijenih Srba iz Sadilovca

25. jul 2023.

U Sadilovcu na Kordunu, u subotu 29. jula 2023. godine sa početkom u 10 časova, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 81 godišnjicu stradanja, biće služena Sveta Liturgija i pomen za 463 srpske žrtve stravičnog pokolja u ovom mjestu, koje su pobijene i zapaljene u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. godine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Parohiju Sadilovac čine: Sadilovac,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA