arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Ružić

Milan Ružić: Ćuti i sklanjaj se!

Ne želim da ćutim i sklanjam se od osude onoga što mislim, jer kao slobodan čovek imam pravo na svoje mišljenje, iako se ono ne uliva u ove popularne tokove. Koliko se samo šljama, mulja i šuta sleglo iza čuvenih izgovora: „Narod voli“, „Takvo je vreme“, „Svuda se to radi“, „Snalaze se ljudi“ ili „Ćutiš i skloniš se“. U eri slobode govora počeli smo slobodno da govorimo jedino laži, a svaka istina je „poziv na mržnju“. Kako smo samo toliko odlutali od onog puta koji su za nas proputili i proprtili naši prethodnici koje danas mnogi nazivaju „tupavim seljačinama koje su se ložile na Bibliju“. Te „tupave seljačine“ su nas

Miloš Ković: Žarko Vidović – čovek Zaveta

Povodom godišnjice upokojenja Žarka Vidovića (18. maj 2016 – 18. maj 2020.) donosimo njegov životopis i intervju Miloša Kovića. Kada ste prvi put čuli za Žarka Vidovića i koliko ste znali o njemu i njegovom radu? Miloš Ković: Za ime Žarka Vidovića po prvi put sam čuo pre tridesetak godina, otprilike 1988. ili 1989, u kući svog druga sa studija i potonjeg kuma, Stanoja Bojanina. Njegov otac, neuropsihijatar Svetomir Bojanin, bio je Vidovićev prijatelj i sagovornik. Tom krugu pripadali su i pisac Đorđe Ocić i filmski kritičar Bogdan Zlatić, koje sam tu takođe sretao. Bilo je zanimljivo videti kako njegove ideje plodno utiču na kreativne ljude različitih duhovnih usmerenja. Bile

I ove godine položen je venac na spomenik jasenovačkim žrtvama u Parku holokausta u Njujorku

Gost emisijeKontrapunkt, izvršni direktor Istraživačkog instituta za Jasenovca iz Njujorka, prof. dr Beri Lituči (Barry Lituchy) povodom 75. godišnjice proboja preživelih zatočenika iz logora Jasenovac i okončanja holokausta u bivšoj Jugoslaviji 22. aprila 2020. položio je venac na spomenik jasenovačkim žrtvama u Parku holokausta u Njujorku. INTERVJU – AUDIO Tim povodom Istraživački institut za Jasenovac iz Njujorka izdao je saopštenje za javnost u kome je između ostalog rečeno: „Danas dok se sećamo žrtava i borbe od pre 75 godina: tog hladnog i kišnog jutra 22. aprila 1945. nekoliko stotina poslednjih zarobljenika u Jasenovcu trčalo je kroz mitraljesku kišu metaka u slobodu, mnogi su jedino mislili da ako samo jedan od

Od Srba prave nove naciste uz evre iz Berlina: Novi portal NVO obiluje lažima

Inicijativa za ljudska prava pokrenula portal o navodnim zločinima u logorima u našoj zemlji od 1991. do 2001. Pominju „zlodela“ u Šljivovici i Mitrovom Polju, iako je i Hag odbio da se o tome izjašnjava. Iza obnavljanja kampanje da se dokaže „istorijska krivica“ srpskog naroda za dešavanja tokom devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije i Srbi ponovo optuže za mnogobrojne navodne zločine, na koje je i Haški tribunal stavio tačku – stoji interes zapadnih centara moći da prekroje istinu i na ovaj način izvrše dodatni pritisak na Beograd, u jeku važnih i regionalnih i globalnih gibanja. Ovako većina sagovornika „Novosti“ tumači pokretanje portala „ratusrbiji.rs“, iza kojeg stoji nevladina organizacija Inicijativa

Sjećanje na zločin u hercegovačkom selu Korita, početkom juna 1941.

Kod Korićke jame u selu Korita, opština Bileća, u koju su ustaše – muslimani iz Fazlagića Kule pod vođstvom ustaškog povjerenika Hermana Togonala i gatačkog hodže Muharema Glavinića, mučki ubile i bacili u jamu više od 130 Srba mještana ovog i okolnih sela, svake godine početkom juna mjeseca, služi se pomen i obilježava godišnjica od ovog strašnog zločina. Zločin u Koritima dogodio se u noći između 4. i 5. juna 1941. godine, a kosti korićkih stradalnika izvađane su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva te strašne noći bio je osamdesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio

Moravac, kosmopolita, tragalac za novim i modernim: Seljak sa naočarima

Dobrica Ćosić u potrazi za istinom o KiM (2): Njegove knjige dospele su u svaku kuću. Mora da je njima nešto ozbiljno pogodio, kad je tolike čitaoce usrećio, a režim unesrećio i nagnao da na najjače uključi sve alarme. Autor: Matija Bećković ; Izvor: NOVOSTI Valjalo bi i ovim povodom reći šta je sve ovaj samouki dugoveki „seljak s naočarima“, kako ga je nazvao Mihiz, naučio i od sebe načinio dok je postao drgocenost srpskog jezika i „najznačajniji Srbijanac posle Drugog svetskog rata“, kako ga je ocenio Milovan Đilas. Od velikih pisaca koji su se bavili visokom politikom Ćosić spada u one kojima je politika najviše skrajnula i zatamnila književno

Obilježeno 79 godina od stradanja Srba u Korićkoj jami

Kod Korićke jame u bilećkom selu Korita, u koju su ustaše bacile i mučki ubile više od 130 Srba, mještana ovog i okolnih sela, danas je služen pomen i obilježeno 79 godina od ovog strašnog zločina. Mještani sela Korita su organizovali ovaj održavanje ovog pomena, koji je služio paroh gatački Miodrag Vrtikapa. Zločin u Koritima dogodio se u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, a kosti korićkih stradalnika izvađene su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva te strašne noći bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji

Nacionalno buđenje akademika iz Drenove: Zabrinutost za budućnost Kosmeta

Dobrica Ćosić u potrazi za istinom o KiM (1): Veliki pisac je skrenuo pažnju partijskom vrhu Srbije na pojavu separatističkih ideja. Autor: Dr Ljubodrag Dimić ; Izvor: NOVOSTI Posle tzv. Brionskog plenuma (1. jul 1966. godine), na kome je najavljena borba protiv „negativnih pojava“ u partiji i društvu, izvršena „demontaža“ Udbe (odstranjeno je preko 50 odsto kadrova) i odlučena politička sudbina Aleksandra Rankovića, od srpskih komunista i do tada opterećenih hipotekama o „velikodržavnom hegemonizmu“ i „velikosrpskom nacionalizmu“, dodatno je traženo da obrate pažnju, kako je govorio Josip Broz Tito, da dalji razvoj događaja ne bude prebačen na „nacionalističke tračnice“. U pitanju je bio strah partijskog vrha da smena Rankovića ne

Politička farsa i licemjerna politika prema NDH?

SNP – Izbor je naš, podstaknut raspravama srpskih političara na Posebnoj sjednici NSRS o „Rezoluciji o poštovanju žrtava fašističkog režima i pokreta“ (1.6.2020.), pita sve srpske političare i poslanike NSRS kakva im je to politika prema zločinima Nezavisne države Hrvatske (NDH), kada sa jedne strane osuđuju te zločine, a sa druge imaju spomenik ispred zgrade NSRS koji je uvreda za zdrav razum jer prikriva istinu tog vremena, a i nedostojan je srpskih žrtava? Ni jedna ustanova Srbije i Republike Srpske nikada nije zvanično tražila od međunarodnih organizacija, ali i same sadašnje Republike Hrvatske da osude najmonstruoznije zločine NDH u Drugom svjetskom ratu, a institucije Republike Hrvatske da pokažu duboko žaljenje

Skupština RS odbacila sarajevsko prekrajanje istorije Drugog svetskog rata

Rezolucija o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta ne odgovara istorijskim činjenicama i kao takva ne može se primjenjivati u Republici Srpskoj. Narodna skupština Republike Srpske očekivano je odbacila „Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta“. Za usvajanje Zaključaka glasala su 52 poslanika od 53 prisutna, dok suzdržanih i protiv nije bilo. Evo punog teksta zaključaka: Narodna skupština Srpske odbacuje Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 8. sjednici održanoj 15.05, 19.05. i 20.05.2020. godine. Konstatujemo da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvajanjem Rezolucije pristupio sramnom prekrajanju istorijskih činjenica i pridružio se revizionističkim snagama, kojima je cilj uopštavanje

Vlada Srbije prihvatila pravno neobavezujuću definiciju antisemitizma

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 26. februara ove godine, na predlog Ministarstva spoljnih poslova usvojila Zaključak o prihvatanju pravno neobavezujuće definicije antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na holokaust (IHRA). Prema definiciji: „Antisemitizam je određeno viđenje Jevreja, koje se može izraziti kao mržnja prema Jevrejima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmerene su prema Jevrejima i pojedincima koji nisu Jevreji, odnosno njihovoj imovini, institucijama i religijskim objektima jevrejske zajednice“. Tekst radne definicije antisemitizma je usvojen prvi put na plenarnom zasedanju IHRA 2016. godine. Definicija nije zakonski obavezujuća za državu i postupanje organa javne vlasti, ali može značajno doprineti prepoznavanju i utvrđivanju slučajeva antisemitizma i procesuiranja istih, kao i shvatanja javnosti

RTS – Mala Srbija u Velikom ratu

Redakcija Opšteobrazovnog programa, Obrazovno-naučnog programa programa RTS, u okviru svoje dugogodišnje serije naučnih intervjua „Evropa i Srbi“, počinje emitovanje ciklusa „Mala Srbija u Velikom ratu“. U sedmičnom ritmu, gledaoci će videti 28 intervjua s najuglednijim srpskim istoričarima koji osvetljavaju dubinske uzroke, motive i kontraverze vodećih evropskih sila toga vremena, dugogodišnje čekanje pravog trenutka i uverljivog povoda za početak rata, te interesnu logiku velikih sila u odnosu na Srbiju i Balkan koja je uslovila njihovo veoma specifično ponašanje prema maloj Srbiji pred rat i za svo vreme njegovog trajanja. Malo je poznato da Srbija nikada, tokom Prvog svetskog rata, nije zvanično imala status saveznika, a podnela je, proporcionalno broju stanovnika najveće

2.000 HRVATSKIH ČETNIKA BORILO SE ZA KRALjA I OTADžBINU

U Dinarskoj diviziji je bilo mnogo Hrvata na istaknutim komandnim dužnostima. Jedan od poznatijih bio je kapetan Krešimir Vranić, komandant samostalne grupe od oko 2500 ljudi, uglavnom sastavljene od boraca hrvatske nacionalnosti. Pripremio: Ivan Milošević Istorijski kliše kaže da su Hrvati i general Draža Mihailović i njegova Jugoslovenska vojska (četnici) nespojivi. Međutim, ozbiljnija istraživanja, koja u komunističkom vremenu nikada nijesu mogla da ugledaju svjetlost dana, govore drugačije i pokazuju da je u jedinicima Draže Mihailovića i njegovih komandanata, posebno vojvode Momčila Đujića, bilo puno Hrvata. Da to nije prazna priča pokazuju podaci i tekst koji smo preuzeli sa sajta „Pogledi“, a autor je Branko Jevtić. –Da bi se bolje sagledale

Narodni poslanik Dragan Čavić

Čavić: Vlada da uputi Nacrt zakona o danu sjećanja na žrtve genocida NDH

Poslanik NDP-a Dragan Čavić predložio je u ime poslaničkog kluba ove stranke zaključak, kojim Narodna skupština Republike Srpske obavezuje Vladu Srpske da u roku od 60 dana uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Nacrt zakona o Danu sjećanja na žrtve genocida Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. Čavić je predložio i zaključak kojim Narodna skupština Republike Srpske obavezuje Vladu Srpske da u pripremu nacrta ovog zakona uključi stručne saradnike iz Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, kao i predstavnike građanskih udruženja koja baštine kulturu sjećanja na žrtve genocida NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. On je predložio i

Miloš Ković: Razum ili „razgraničenje“

Setimo se Krajine. Ako dozvolimo „razgraničenje“, od Srbije neće ostati kamen na kamenu. „Struka“ kaže da pandemija postepeno slabi. Sada se odlično vidi da mnogi od početka  nastoje da je iskoriste za svoje ciljeve. Vlasti u Crnoj Gori, pod izgovorom javnog zdravlja, hapse vladike, sveštenike i prebijaju verni narod. Na Kosovu i Metohiji, usred pandemije, juriša se na Srbe, spaljuje i pljačka njihova imovina. U prestonicama velikih sila, u Beogradu i Prištini, ubrzavaju se pregovori o „razgraničenju“ i konačnoj predaji Kosova i Metohije u ruke albanskih šovinista. Beograd još ne razume ni NDH, ni „Oluju“, a već mora da se suoči sa zlom u Crnoj Gori! Od razbijanja Jugoslavije, Kosovo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.