fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Vlasnik centra Vukovara

Knjiga ‘Aleksa Paunović – Porodična hronika’, autorke Ljiljane Pekić-Paunović je svedočanstvo o jednoj od najstarijih i najuglednijih vukovarskih srpskih porodica

Knjiga o Paunoviću

Vukovarski pododbor Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’ i Veće srpske nacionalne manjine grada Vukovara organizovali su u Ružičkinoj kući promociju knjige ‘Aleksa Paunović – Porodična hronika’, autorke Ljiljane Pekić-Paunović. Ova knjiga je svedočanstvo o jednoj od najstarijih i najuglednijih vukovarskih srpskih porodica koja je početkom 20. veka u svom vlasništvu imala gotovo čitav centar grada i preko četiri hiljade jutara zemlje. Posvećena je najvećem veleposedniku u Vukovaru u drugoj polovini 19. veka, trgovcu Aleksi Paunoviću (1824 – 1899.) čija su zaostavština mnoge vredne građevine, među kojima su hotel ‘Grand’ i današnji Radnički dom, koje svedoče o vekovnom postojanju Srba u Vukovaru.

– Radi se o čoveku na kojeg gledam sa velikim pijetetom, koji je stvorio fizionomiju ovog grada i to je razlog zašto sam odlučila da napišem ovu knjigu. Sticajem okolnosti, našla sam se na izvoru podataka i žao mi je bilo da potomstvo ne zna ko je podigao jezgro ovog grada, ko je doprineo da on izgleda takav kakav jeste, posebno u današnje vreme kad se nekim stvarima manipuliše i pokušava da se menja istina, kaže autorka knjige Ljiljana Pekić-Paunović, novinarka i književnica. Nakon što je pre nekoliko godina napisala knjigu ‘Justinin đerdan’, hroniku svoje porodice Podrumac iz Baranje, Ljiljana je odlučila da napiše i knjigu o porodici svog supruga Fedora Paunovića, advokata i javnog beležnika u penziji. Ovaj skromni i nenametljivi potomak Paunovića nije se hteo previše mešati u pisanje knjige, ali je na kraju zadovoljan što je ona ugledala svetlost dana.

Zaostavština Alekse Paunovića su mnoge vredne građevine, među kojima hotel ‘Grand’ i današnji Radnički dom

– Činjenica je da je pradeda zaista bio veliki čovek. Otac mi je često znao kazati da je Aleksa Paunović moj najveći svetac. On je svojim potomcima omogućio jedan bolji život, mada su dve agrarne reforme okresale tu njegovu ogromnu imovinu koju je na briljanatan način ostvario, primarno zbog svoje promućurnosti i inteligencije, ali i velikog truda, kaže Fedor, sin Vladimira, unuk Radivoja i praunuk Alekse Paunovića. Aleksin otac Atanasije, kazandžija i užar, očekivao je od svog sina da nastavi porodični zanat, ali se mladić odlučio za trgovanje stokom koju je isporučivao Beču, centru Habsburške monarhije. Ogromnim bogatstvom koje je sticao, kupio je ili izgradio 86 kuća u centru grada. Na svakoj zgradi dao je da se ugradi crvena mermerna ploča na kojoj su ćirilicom bili ispisani njegovo ime, redni broj kuće i godina.

– Sve što je gradio bilo je impozantno. Angažovao je najbolje arhitekte, a za kapele i crkvice najbolje ikonopisce. Bio je veleposednik, ali i veliki dobrotvor, priča o svom pradedi 76-godišnji Fedor. Osim Grand hotela, Aleksa Paunović je izgradio rezidenciju u centru grada, mauzolej Paunović, crkvicu Svetog Prokopija i mnoge druge građevine. U jednom od tih velelepnih zdanja rođen je i Fedor koji poslednjih deset godina vodi pravnu bitku u vezi denacionalizacije imovine. Naime, nakon Drugog svetskog rata, njegovom ocu je oduzeta sva imovina, a Fedor je poslednjih nekoliko godina uspeo da vrati jedan deo zemlje i porodično imanje ‘Trešnja’ na izlazu iz Vukovara. Knjiga o Paunovićima je izašla u izdanju SKD ‘Prosvjeta’ iz Zagreba, Prosvjetinih pododbora Borovo i Vukovar te Veća srpske nacionalne manjine grada Vukovara.

– To je priča o vremenu o kojem mi, ovdašnji Srbi u Vukovaru, nismo ništa znali ili smo primali doziranu istinu. Reč je o vremenima kada su ljudi ovde jako lepo živeli i dobro se slagali. Porodica Paunović je imala svoje uspone i padove, prošavši put od trnja do zvezda i nazad. Jedno vreme su bili miljenici sistema, u drugom su ih rušili, uzimali im sve i dovodili ih do ponora ekonomske bede. Međutim , zahvaljujući njihovoj žilavosti preživeli su sve ono što ih je snašlo u ovih 150 godina, kaže Milenko Živković, predsednik vukovarske Prosvjete. Na promociji su govorili i lektorka Sretenka Čaović i recenzent, akademik Petar baron Rajačić, potomak srpskog patrijarha Josifa Rajačića, inače, predsednik Srpske akademije inovacionih nauka sa sedištem i Beogradu, koji danas živi i u Zagrebu. Paunovići su, naime, rodbinski povezani s Rajačićima jer je Aleksa svog sina Radivoja oženio Martom, baronesom iz te plemićke porodice. Zahvaljujući toj vezi, kroz kuću Paunovića prošle su brojne istorijske ličnosti, kralj, patrijarsi i veliki umetnici.

Autorka Ljiljana Pekić – Paunović

– Ova knjiga apostrofira duhovnu i moralnu ulogu naših predaka i naših ljudi koji su ulagali u svoj narod, a ne samo u sebe.To su i patrijarh Rajačić, ali i porodica Paunović koja je sav svoj kapital uložila ovde, ne sumnjajući nikada da to neće biti njihov grad u kojem će slobodno i srećno živeti sa ostalim narodima koji tu žive, rekao je Petar Rajačić, baron iz Brinja, ličke loze Rajačića, poručivši ‘da ne smemo zaboraviti ljude koji su svoj život, znanje i umeće utkali u našu zemlju i budućnost’.

– Odužujući se senima velikih Paunovića, Alekse i Radivoja, spisateljica otvara nova poglavlja nacionalne svesti nad zaboravom velikih srpskih mecena u hrvatskoj istoriji, u želji za novom intepretacijom istine u demokratskim društvima Hrvatske i Srbije. Zato je ova knjiga kritički osvrt na zaborav i jednostranost. Borba za ćirilicu nije samo borba za to pismo u Vukovaru, jer veliki broj Srba piše latinicom. To je upravo borba protiv zaborava, napisao je Petar baron Rajačić u svojoj recenziji, ocenivši ovu knjigu kao značajno i svojevrsno biografsko-istorijsko delo.

 

Izvor: PORTAL NOVOSTI

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: