Tek polovica povratnika na adresama

Promocija knjige “Manjinski povratak u Hrvatsku – studija otvorenog procesa” Milana Mesića i Dragana Bagića s rezultatima istraživanja održivog povratka Srba, bila je prilika za podsjećanje na podatke o povratku i očekivanja od predstojeće donatorske konferencije u Sarajevu. Po istraživanju rađenom na uzorku od 1.400 povratnika, na njihovim adresama nađeno je 27,5 posto ispitanih, dok ih se 5,75 posto preselilo na drugu adresu u Hrvatskoj, a 15 posto umrlo.

Predstavljajući knjigu, predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike naglasio je da su od početka povratka 1996. godine, hrvatske vlasti registrirale 132.600 Srba povratnika, što je polovina od onih koji su napustili svoje domove za vrijeme rata.

– Hrvatska je obnovila 148.453 stambene jedinice, od kojih trećina pripada Srbima – rekao je Pike i najavio aprilsku međunarodnu donatorsku konferenciju u Sarajevu.

Tom prilikom bit će predstavljen regionalni program stambenog zbrinjavanja, čije bi provođenje do 2016. godine u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori osiguralo stambeno zbrinjavanje za 73.500 najugroženijih raseljenih osoba, od toga u Hrvatskoj njih 8.500. Pike je dodao da će i pored značajnog napretka u procesu povratka, socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju ostati izazovi za povratnike.

Po istraživanju rađenom na uzorku od 1.400 povratnika, na njihovim adresama nađeno je 27,5 posto ispitanih, dok ih se 5,75 posto preselilo na drugu adresu u Hrvatskoj, a 15 posto umrlo. Na 21,5 posto adresa gdje nije nađen prijavljeni povratnik, nađen je netko od njegove porodice, dok 34 posto povratnika dolazi u svoje kuće, a 43 posto kuća u kojima povratnici ne žive izgleda dobro održavano.

Neki od formalnih povratnika ne mogu čekati u svojim kućama jer nemaju sredstava za život, a mnogi su se upisali kao povratnici kako bi ostvarili svoja prava. Velik dio njih ne mogu se otpisati kao konačni ne-povratnici, jedan je od zaključaka istraživanja, uz preporuku da se povratak ne smatra kao konačan čin, pogotovo što mlađi članovi porodica koji se ranije nisu namjeravali vratiti sada traže mogućnost povratka.

Predsjednik Ivo Josipović naglasio je da “svaka politika koja u sebi ima ljudskosti može i mora voditi računa o izbjeglicama, pogotovo ako su oni i državljani Hrvatske.

Nenad Jovanović

Izvor: