arrow up

Podijelite vijest:

SLUЖEN PARASTOS SRBIMA BAČENIM U JAMU RAVNI DOLAC

rujani

LIVNO, 15. OKTOBRA (SRNA) – U selu Rujani, između Livna i Grahova, danas je, povodom Pokrova presvete Bogorodice, služena liturgija i parastos srpskim mučenicima koji su stradali u jami Ravni Dolac u vrijeme Drugog svjetskog rata, izjavio je Srni protojerej-stavrofor Жeljko Đurica.

“U stravičnoj jami Ravni Dolac dubokoj 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine, a spaseni na Usjekovanje glave Jovana Krstitelja, 11. septembra”, rekao je Đurica.

On je istakao da su još žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu, a jedna od njih, Boja Radeta, rođena Lalić, koja živi u selu Guber kod Livna, a koja je prisustvovala danas liturgiji i parastosu.

“Još je živa i Milica Maljković, rođena Bošković, koja živi u Surčinu, te Mara Jurić, rođena Lalić, koja živi u Banatskom Despotovcu”, dodao je Đurica.

On je naglasio da je u Livnu, u mučeničkoj kripti Ognjene Marije, gdje su 1991. godine sahranjene mošti oko 1600 srpskih stradalnika, služen pomen žrtvama.

Đurica je napomenuo da se i u crkvi u Rujanima samo jednom godišnje služi liturgija jer nema Srba u tom mjestu.

Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić rekao je Srni da su Rujani i jama Ravni Dolac samo etapa u stradanju srpskog naroda u NDH 1941. godine.

“Na području Dinarida, kraške jame su poslužile zločincima za monstruozne likvidacije nevinih ljudi. Srbi su stradali u hercegovačkim, ličkim, velebitskim i livanjaskim jamama”, rekao je Bastašić Srni.

On je naglasio da je veoma važno obilježavanje stradnja nevinih ljudi u Drugom svjetskom ratu kako se ne bi zaboravila zvjerstva počinjena u tadašnjoj NDH-a.

Parastosu u selu Rujani prisustvovali su potomci stradalih Srba livanjaskog kraja.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

PARASTOS LIVANjSKIM ЖRTVAMA USTAŠKOG ZLOČINA

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​