Prvi ustaški logor kao dio politike istrebljenja

Datum objave: utorak, 26 juna, 2012
Objavljeno u Kompleks Jadovno
Veličina slova: A- A+
Dan sjećanja na Jadovno
Dan sjećanja na Jadovno

Kod Šaranove Jame na Velebitu na Dan sjećanja na Jadovno, 24. juna, održani su parastos i komemoracija za više od 40.000 žrtava nekadašnjeg ustaškog logora smrti Jadovno kod Gospića, ubijanih u proljeće i ljeto 1941., sa koje je poručeno da se žrtve ne smiju zaboraviti, niti negirati, ali niti na mračno mjesto Jadovnog u historiji zločina na ovim prostorima.

– Zločini u Jadovnom matica su svih kasnijih zločina druge polovine 20. vijeka u Hrvatskoj i BiH, rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema Milorad Pupovac, ističući da mjesta kao Jadovno pokazuju da je jedina funkcija režima Nezavisne Države Hrvatske bila istrebljenje Srba, Židova, Roma i svih ostalih koji su ocijenjeni kao neprijatelji režima.

Inzistirati na istini

– Jadovno je strašnije od svega, pa i od Jasenovca, i tu bi trebali doći u šutnji i molitvi jer bi riječi tu trebale biti suvišne, rekao je Pupovac i dodao da se o tome treba govoriti zbog svih onih koji bi zatrli sjećanja na žrtve koje su tamo dovođene iz cijele NDH.

Rekavši da pjesme o Juri i Bobanu i poglavniku NDH pjevaju ljudi koji ne znaju kakav je to zločinački režim bio, Pupovac je rekao da nema udžbenika, ali ni mnogo ljudi osim onih koji se skupljaju na mjestima kao što je Šaranova jama, a koji bi govorili istinu.

– Vlast bi trebala, napisati udžbenike o tome, a na nama je da i dalje inzistiramo na istini. Samo tako će one koji su veličali ustaške režime konačno biti stid kao i one koji ruše spomenike tih strašnih zločina i negiraju žrtve, rekao je Pupovac i naglasio da treba osigurati da Jadovno bude obilježeno spomen područje na svim lokacijama, kako na Velebitu, tako i na Pagu.

Predsjednik koordinacije židovskih općina RH Ognjen Kraus naglasio je da treba održati sjećanje na žrtve kako se njima ne bi manipuliralo. Zatražio je da se ponovno postavi spomen-ploča u uvali Slano na Pagu koja je bila postavljena 2010. i narednog dana skinuta.

– Istina o strašnim logorima na Velebitu i na Pagu mora doprijeti do hrvatske javnosti, jer će samo tako mladi znati što je bila Nezavisna Država Hrvatska i na čemu se zasnivala, rekao je Kraus.

Predstavnik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Juraj Hrženjak naglasio je da je Jadovno bila tvornica ubijanja, bez obzira na to koji podatak o broju ubijenih uzmemo kao vjerodostojan jer se radi o desetinama hiljada pobijenih.

Rekao je da žrtve nisu bili ni ratni zarobljenici, ni gerilci, ni građani koji bi javno iskazivali svoju ideologiju suprotnu ustaškom režimu, već Srbi i Židovi koji pri hapšenju nisu pružali ni otpor, sigurni u svoju nevinost. – Jadovno treba istražiti, kao što treba identificirati sve žrtve kako bi se spriječile manipulacije, rekao je.

Logor s izrazito genocidnim namjerama

Publicist Slavko Goldstein, govorio je o logoru kroz prizmu svog oca koji je bio jedna od žrtava i dodao da je Jadovno grobnica koju treba redovito obilježavati jer je to prvi ustaški logor koji je NDH formirao s izrazito genocidnom namjerom.

– Dokaz da ovaj logor nije odgovor na partizanske akcije, već dio politike istrebljenja, leži u tome što je Jadovno formirano puna dva mjeseca prije partizanskog ustanka, rekao je Goldštajn.

Dušan Bastašić, predsjednik udruženja “Jadovno 1941.” koji okuplja potomke žrtava Jadovnog, rekao je da potomci žrtava na komemoracijama ne govore kao političari već iz duše. Pohvalio je što su postavljeni putokazi i uređeni neki putevi jer je to, iako mali trošak, velika investicija u međunacionalno razumijevanje, ali da bi cijeli kompleks logora trebao postati memorijalni centar za koji nije dovoljno da ima samo spomenik.

Prije obraćanja za preko 1.000 okupljenih koji su došli iz svih krajeva Hrvatske, Banjaluke i Beograda, položeni su vijenci. Osim delegacija organizatora – SNV-a, Udruženja Jadovno 1941, SABA i Koordinacije židovskih općina, vijence su položili i izaslanici predsjednika i vlade Republike Srpske, ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo i Branka Šljivar, ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević, predstavnici Lično senjske županije Nikola Lalić i Ilija Obradović, Asocijacije izbjegličkih udruženja iz Srbije na čelu s predsjednikom Milojkom Budimirom i predstavnik Documente Eugen Jakovčić.

Deset kilometara do samog logora

Prije komemorativnog skupa kod samog grotla Šaranove jame održan je parastos koji je služio vladika gornjokarlovački Gerasim sa sveštenstvom Eparhije, ali i sveštenicima koji su došli iz Srbije. Tom prilikom osveštao je postavljenu ploču s imenima dabrobosanskog mitropolita Petra Zimonjića i gornjokarlovačkog vladike Save Trlajića, kao i 50 sveštenika koji su bili žrtve tog logora. Molitvu za mrtva očitao je i glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević.

Nakon toga, 300 učesnika, pretežno mladih ljudi iz Beograda i Banjaluke propješačilo je desetak kilometara do mjesta samog logora Jadovno gdje su postavili krst, pri čemu su sveštenici Beogradsko-karlovačke i Braničevske eparhije održali pomen žrtvama.
Nakon pomena koji su služili sveštenici karlovačko-beogradske i braničevske eparhije, prisutnima se obratio Dušan Bastašić, rekavši da se “nikad do danas na mjestu logora od 1941. nije okupilo više ljudi”.

– Na današnji dan, 24. juna 1941. Jadovno je dostiglo svoje konačne dimenzije”, rekao je Bastašić i dodao da su u taj logor bili dovođeni ljudi iz svih delova tadašnje NDH, odnosno Hrvatske, BiH i Srijema koji su do likvidacije živjeli u stravičnim uslovima.

– Prije nego što su Talijani, zgroženi ustaškim zločinima u tom delu Like preuzeli vlast od ustaša, ustaše su pobijale 1.500 poslednjih zatvorenika koji su bili u logoru, dok je oko 2.000 logoraša iz logorskog kompleksa prebačeno u druge logore, među kojima i u Jasenovac koji je tada formiran, rekao je Bastašić, govoreći kako je nakon Drugog svjetskog rata komisija tadašnjeg sabora odbila da se tih 1.500 žrtava pokopanih u dvije humke dostojno sahrani, a da je blizu logora, baš iznad zabetonirane jame s kostima postavljen spomenik koji je srušen.

– Došli smo ovdje oživjeti sjećanje na stravične događaje kako se oni više ne bi mogli ponoviti, rekao je Pupovac i naglasio da se čovjek susreće sa smrću na više načina, a jedna od njih je kad ljudi vođeni idejama postanu zvijeri.

Nenad Jovanović

Izvor: SNV

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top