Preuzimanje vlasti

Veliko slavlje u Pagu

Svi čestiti Pažani jako su se veselili kad su točno doznali da je po Rimskim konvencijama otok Pag jedini od naših sjevernih otoka ostao u zagrljaju svoje majke Hrvatske, U subotu 24. V. tajnica Krištarskog Sestrinstva Nevenka Rucher, okolo 11 sati, dotrčala mi je vesela u stan. Javlja mi, da mi poručuje g. Jure Crljenko iz Senja, da dolazi u Pag kao povjerenik g. Ministra unutrašnjih djela U društvu ustaša Ivice Palčić sa 3 i pol smo ostavili Pag za Karlobag. Kad smo okrenuli rt sv. Kristofora razvili smo hrvatsku zastavu. Oh kako smo s ljubavlju i toplim hrvatskim osjećajima gledali onu novu divnu zastavu da opet slobodno leprša na ovom našem hrvatskom moru, nakon više od mjesec dana što ponižena nije smjela da se javno pokaže po cijelom otoku Pagu ni na našim brodovima.

U Karlobagu mnogi znatiželjnici su nas dočekali na molu, začuđeni da iz Paga dolazi motorni čamac sa trobojnicom. Na molu je bio gosp, Crljenko, koji mi je odmah pun zanosa pokazao dekret ministarstva unutrašnjih djela potpisani od preuzv. Ministra dra Artuković, koji ga imenuje povjerenikom civilnim i vojničkim otoka Paga i da njemu okupatorna talijanska vlast preda otok.

Na pošti smo uzeli svu poštu za Pag, nakon više od mjesec dana, okolo 170 kg. pošte, telefonirali u Gospić, velikom županu gosp. Frković veselu vijest i uputili smo se sretni, razdragani, dirnuti u Pag, sa razvijenom hrvatskom trobojnicom.

DOLAZAK. Na obali u Pagu dočekala nas je ogromna masa svijeta, nakon što smo na putu susreli brod izroda koji su od straha naših vlasti bježali na Rab. Narod je klicao dru. Paveliću i Hrvatskoj. Zajedno s povjerenikom odmah smo se uputili komadantu okupatornih vlasti, koji nas je primio u svojoj radnoj sobi, opkoljen od svojih oficira. Tu se izvršila primopredaja i zatim odmah se išlo na općinu, da se po prvi put uzdigne hrvatsku ustašku zastavu, dugu 5 metara, izrađenu od gđe. Matić Vice. S balkona općine preč. Felicinović je čitao dekret ministarstva o imenovanju g. Crljenka za povjerenika civilnog i vojničkog i da se svi moraju njemu pokoravati, zatim je povjerenik pozdravio narod, i tada, dok su svi pjevali »LIJEPU NAŠU«, na općinskom stijegu pomalo, svečano dizala se hrvatska zastava. Pred općinom su bili poredani: Križari, Junaci, Ustaše, žandari, financi, muška i ženska škola sa hrvat. Zastavicama u rukama. Iza pjevanja himne narod, sretan i presretan tog velikog časa koje je danas doživio, mirno se razišao po gradskim ulicama, dok su se kuće kitile hrvatskim zastavama.

VELIKI DAN NACIONALNE SLOBODE. Svanula je nedjelja 25. svibnja, nezaboravna u povijesti otoka Paga. U 5 sati hrvatska gradska glazba zasvirala je po svim ulicama hrvatske davorije. U 6 sati na stijegu na obali podigli su svečano hrvatsku trobojnicu. Pred stijegom su bile zaredane sve hrvatske organizacije, i dok je glazba svirala »LIJEPA NAŠA« dizala se na visoki stijeg nova hrvatska zastava, a ruke svih su bile podignute na pozdrav. Nije bilo kuće bez zastave, velike i male, kitile su svaki prozor, na stotine na hiljade. Pag je plivao kao nikad prije u moru hrvatskih zastava, da je bilo divota gledati.

U 8 sati na trgu pred zbornom crkvom, predvođenom od gradske glazbe, počela se razvijati kolosalna povorka od više tisuća osoba, glazbenu povorku koju još nikada Pag nije doživio. Školska djeca muška i ženska na hrvatskim zastavicama i ružama u ruci, brojni barjaci, križari s kapama a neki u odorama, križarice junaci, hrvatski radnički savez, činovništvo, pa muškarci mjesta, djevojke, žene i svi su stupali u savršenom redu okolo grada, do glavnog trga, gdje su se svi redali naokolo. Tu u sredini preč. Kanonik Felicinović održao je svečani govor, u kojem je u kratkim crtama prikazao rad za slobodu Hrvatske i velebne zasluge Poglavnika da je na Uskrs došlo i do slobodne i nezavisne države Hrvatske. Prikazao simpatije Poglavnika za radništvo, dokazano na darom od 100 miliona dinara, za radničke kuće i da je prvi svibanj proglasio državnim praznikom. Zatim je prikazao ljubav poglavnika za omladinu. Obratio se majkama da budu dostojne tog imena, i zatim je svima zahvalio koji su pomogli ustaško djelo oslobođenja Hrvatske.

Zatim je govorio mornar-ustaša Ivica Palčić.

Iza toga zaorila je sva ta masa naroda od preko 4000 osoba »Lijepu našu«, time je jutarnja svečanost bila gotova. »Tebe Boga hvalimo« će se održati na nedelju-Duhova. Povjerenik ministarstva Jure Crljenko je u ime naroda poslao sljedeći brzojav:

»U velikom povijesnom času kad u Vaše ime preuzeh zapovijed nad otokom Pagom, da bude dio drage nam Hrvatske presretno pučanstvo harno vam zahvaljuje na velikmo djelu oslobođenja i iskazuje vječnu svoju ljubav i odanost. Za Dom spreman! Povjerenik Crljenko.

Po gradu je ustaški stan prilijepio plakate ovog sadržaja:

»Paški narode! Hvala božijoj Providnosti! Svanula je zora divnog dana Hrvatske nezavisnosti u času kad slavimo 1300 godišnjicu našeg pokrštenja. Žrtvama radu i borbi našeg Poglavnika dr Ante Pavelića i vjernih mu ustaša, dugujemo našu zahvalnost što je danas Hrvatska nezavisna država.

Od 20 svibnja i naš mili otok Pag, mezimče među svim sjevernim otocima Jadrana ostao je u zagrljaju svoje mučeničke i ispaćene majke Hrvatske. Veliki su ovi dani i povijesti našeg hrvatskog naroda: stavimo se svi ozbiljno na rad da izgradimo našu novu Hrvatsku.

Veseli se narode, a osobito ti radniče, jer je Poglavnik tvoj veliki prijatelj i dobročinitelj. I ti hrvatska omladino budi i dalje čuvarica naše bolje budućnosti. Neka Svemogući uzdigne i dugo poživi našeg Poglavnika na sreću i procvat Vjere i Domovine.

Živila Nezavisna Država Hrvatska!

Živio Poglavnik i suveren Dr Ante Pavelić!

Za Dom spremni!

Ustaški stan u Pagu

Pag, dne 24. svibnja 1941. god.

Prečasni Felicinović je još poslao dugo pismo Poglavnika dru Anti Paveliću u ime pučanstva grada i otoka Paga, svećenstva, činovništva, učiteljstva, školske mladeži, radnika solane, Križara (ca) i Junaka zahvaljujući mu na veliko djelo oslobođenja. U istome mu još izrazuje kao prosvjetni referent V. K. B da će i dalje kao i do sada izgrađivati hrvatsku križarsku omladinu vjersko-prosvjetno, nacionalno i socijalno da budu i unaprijed još više neslomivi značajevi vjerni Bogu i Hrvatskoj.

Zadnji trzaji Jugoslavije na Pagu

Mobilizacijom otok Pag je izgledao ogroman vojnički logor, a komandant mjesta je bio domaći srbin kapetan Bogunocić. Muška škola u Pagu postala glavna kasarna, a kuća grofa Portada komanda mjesta. Hrvatski Dom postao je spavalište za vojsku i magazin municije. Vojnici su uglavnom ljenčarili po trgu u Pagu do dana kad je proglašena Nezavisna Država Hrvatska, i tada, baš u tom času, sakupili su se na trgu grada i u ratnoj opremi išli su na položaje raštrkani po cijelom otoku i to u Košijun, na Glavici, kod Gorice u Simuni, u Novalji itd. Mitraljezi su postavljeni na terasi kuće Miovića, protiv zrakoplovstva.

USTAŠKA ORGANIZACIJA

Izlazio sam iz crkve, a mladi neki potporučnik sa nekim osjećajima simpatije pozdravlja. Malo kasnije smo se upoznali, to je bio g. Oršanić i bilo je dovoljno ovo prezime (mislio sam prvi čas da je to brat profesora iministra Ivana Oršanića, dok su samo u dalekoj rodbinskoj vezi) da se odmah najsrdačnije sprijateljimo.Od tada, naši su satnici bili u mojoj kući u kasnoj noći, jer potporučnik Oršanić je bio pod paskom. Ustaški Hrvati Paga su brzo doznali koji su oficiri potpuno pouzdani ustaše, koji su sumnjivi a koji pogibeljni: Ustaški su oficiri bili ORŠANIĆ, RUKAVINA, PAVIČIĆ, GRANDOVEC i JERGOVIĆ. Jedan od njih je imao u kovčegu tajno radio-aparat da sluša naloge Poglavnika i ustaša iz inozemstva. Gđa Tyna KUSTIĆ oduševljena pristašica našega pokreta. Velikodušno je cijeli dan bila na radio aparatu i javila meni sve vijesti koje sam često i osobno slušao, izbjegavajući opasno žandarme i sprske oficire, kojima sam bio sumnjiv. Kasno u noći sastali bi se kod mene mladi Hrvati ustaše i pratili tako razvitak događaja. Vič. Stipanov u Vlasici na Pagu, slušao bi također radio vijesti i na biciklu obavještavao oficire i vojsku. Tako novi događaji našli su nas spremne i oduševljene, a ne samo nas svjetovnjake i svećenike već i vojnike. Kod koih je vladala jednodušna volja baciti oružje. Tako je sve i svuda bilo pripravljeno za veliki dan.

VELIKI ČAS

U pet sati poslije podne gđa Kustić žurno me zove k sebi i saopći mi da je malo prije proglašana na radio Nezavisna Država Hrvatska i tu radosnu vijest par časaka kasnije čuo sam i ja na radio i sviranje Lijepe naše. Plakali smo svi od radosti!… a u tom času su naši vojnici marširali na položaje…

Oko 8 sati na večer vijest o proglašenju Nezavisne Države Hrvatske došla je u Pag i preko telefona, dana 10. travnja. To je bio proglas vojskovođe Slavka kvaternika, upućen poštama. Isti proglas je primio upravnik pošte g. Glik a vojni cenzor je bio na sreću ustaški časnik Jergović. Po prijemu brzojava odmah su bili prizvani u poštu ostali hrvatski časnici i općinski blagajnik Vleić. Stupilo se je u vezu sa Senjom i ustaški stan je imenovao za komandanta Paga g. Jergovića, Uz neopisivo veselje prisutnih zaključeno je da se srbijanski časnici razoružavaju, a vojska pusti kući. Okolo pol noći eto k meni potporučnik Oršanić i moli me, da uzmem karabinku, kao najstariji hrvatski časnik i da nađem još osam omladinaca, da zarobimo srpske časnike, žandare i finance. Odgovorih mu, svladajući nutarnje uzbuđenje »Slušaj brate«!, Najstariji sam među vama. Nemojmo badava prolijevati hrvatsku krv. Na otoku smo. Hrvatska je već nezavisna.

Da to se doznade 10 sati prije, ili kasnije to neće nikome škoditi, a mi ćemo zaštediti i svoje i tuđe živote, To te molim kao svećenik, poslušajte me, da se ne prolije bez potrebe krv, kad je Hrvatska već uskrsla. Ne tražite od mene da uzmem karabinku, da ubijem ljude… pustite me, da i dalje budem svećenik Kristove ljubavi i mira…a ne osvete… i poslušali su me. Ako se do sutra srpski časnici ne predadu, onda ćete ih zarobiti. Zatim su išli opet na poštu i kod načelnika, g. Jukić-a, i njemu predati tešku dužnost, da javi srpskim vojničkim vlastima, da je Hrvatska slobodna i da ime se predadu. U tim vječanjima došlo je jutro, Srpski žandari i oficiri oboružali su se s bombama. Brzo sam obašao sve prijateljske hrvatske kuće i donio im radosnu vijest, da je Hrvatska slobodna od Srba. Za čas doznalo se po cijelom gradu i okolnim selima ova radosna vijest.

TRAGIČAN ČAS

11. travnja, rano u jutro, kad su u pošti bili prisutni svi časnici, na čelu sa komandantom mjesta Bogunovićem i ostalim časnicima, upravnik pošte g. Glik je istupio i pročitao proglas o proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, Sada istupa zloglasni četnik-oficir Benić (u bijelgu strijeljen) i traži, da se smjesta postupi protiv upravnika Glika, jer da nije istina, da je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. On izdaje nalog da se uhvati g. Glika, Jergovića i Gradnoveca.

Na preslušanju g. Glik preuzima sve na sebe te izjavljuje, da je on samo znao za taj brzojav. Benić traži, da se Glik odmah strijelja radi veleizdaje. Međutim taktičnost oručničkog narednika Markovića, kremen Hrvata, ne dolazi do nikakvih mjera protiv istih. Već je cijelo Hrvatsko Primorje u Ustaškim rukama, osim Selca i Paga. Načelnik Jukić napokon javlja komandatu da preuzme vlast kao hrvatski načelnik i srpski komandant Bogunović pozove srpske oficire i naloži im da se svi predaju Hrvatima. Tako 12. travnja rano u jutro, bez prolijevanja krvi, srpski oficiri uvidjevši, da se ne mogu suprostaviti i odstupaju. Pri odlasku srpskih oficira iz Paga. Išao sam komandantu Bogunoviću i rekoh mu: Kao Hrvat i kao katol. Svećenik, zahvaljujem vam, da nije došlo do prolijevanja krvi… a grad je već plivao u moru hrvatskih zastava. U crkvi, pun zanosa, sreće i oduševljenja govorio sam naroda, da se moramo osjećati sretni i presretni da nakon preko VIII vijekova, naša patnička Hrvatska Domovina je postala Nezavisna Država, pa da od srca rečemo: Bogu hvala opetovana od tolikih usta koliko je bilo muževa i žena u crkvi, i to baš ovoj godini kad slavimo 1300-godišnjicu pokrštenja Hrvata.

Da spase Hrvatskoj Državi milijunske vrijednosti oružja i municiju, pozvali smo iz Karlobaga financijske motorne čamce i u njih natovarili stotine i stotine pušaka, mitraljeza i ostalog oružja. A onda s vojničkim kamionima brzo se to sve proslijedilo za Gospić.

Nekoliko dana kasnije na 17. travnja po podne slijedila je talijanska okupacija Paga. Do 24. svibnja.

MARIJA PENIĆ

Pretsjednica Križarskog Sestrinstva

Daruvar

VICKOVIĆ ALOJZIJE

Križar

Banja Luka

Vjenčani u Daruvaru 15.lipnja 1941

Srdačno čestitamo!