arrow up

Podijelite vijest:

Petar Milatović Ostroški: O vlaškom separatizmu u Srbiji se „hrabro“ ćuti!

Dragomir Dragić
Dragomir Dragić

Deo Vlaha u Srbiji su drugi Šiptari koji čekaju pogodnu priliku da zariju nož u leđa Srbiji, naročito oni koje predvodi Dimitrije Kračunović, Titov oficir, koji je davno naoružao svoje sledbenike oružjem iz Rumunije (o čemu sam svojevremeno pisao u glasovitom „Glasu Srba“ 1996. godine!), a na razbijanju Srbije radi i takozvani „Forum za kulturu Vlaha“ čije je sedište u Boru i na njegovom čelu je Dragomir Dragić koji je i osnivač te separatističke antisrpske organizacije. Toj separatistčkoj organizaciji pripada doktor Balašević iz Bora, koji umesto da leči ljude u domu zdravlja, on u toku radnog vremena drži političke sastanke u ordinaciji i razrađuje strategiju vlaškog separatizma pod patronatom Rumunije. Takođe imamo i Жorža (koji se do juče prezivao Жuržević) iz Zlota, selo kod Bora. Njih dvojica su dobili 50 hiljada evra od rumunske vlade da bi aktuelizovali separatizam Vlaha u Istočnoj Srbiji. Bivši predsednik opštine Petrovac na Mlavi, Radiša Dragojević, takođe je njihov igrač. Inače, u Boru se gradi i rumunska crkva koja ima političku, a ne versku namenu. Među vlaškim separatistima poznata je i organizacija „Ariadnea filum“ (u prevodu sa rumunskog „Arijadnina nit“) na čijem je čelu vlaški separatista dr Slavoljub Gacović i ta separatistička vlaška organizacija dobija godišnje od Rumunije 70 hiljada evra da bi podrivali ustavni poredak države Srbije.

Svi oni čekaju pogodnu priliku da uskoro zariju nož u leđa Srbiji.

Takozvano „vlaško pitanje“ u Srbiji počinje da se aktuelizuje od početka raspada SFRJ, najpre raspravama o „vlaškom pitanju“, a kasnije i kroz organizacione forme političke, pa čak i vojničke, u čemu je svojevremeno prednjačio Dimitrije Kračunović koji je 1993. godine uvezao iz Rumunije 10 hiljada kalašnjikova i podelio svojim sledbenicima. Svojevremenio je ovaj Titov vojnički kadar doslovno izjavio: „Mi smo Rumuni. Vlasi ne postoje. To je pogrdan naziv za nas. Kao kada Rome nazivate Cigani. A kada već govorimo o Ciganima, da kažem da oni imaju veća prava od nas.“ (Politika, Beograd 23. decembar 2007.)

Petar Milatović Ostroški
Petar Milatović Ostroški

U Zaječaru je 6. i 7. aprila 2002. godine održan Međunarodni simpozijum o Vlasima – Rumunima na kojem su učešće uzele vlaške organizacije iz Srbije, Rumunije i Bugarske  koje su najozbiljnije istakle vlaški problem, radikalizaciju, etničku mobilizaciju i sukobe u cilju stvaranja nezavisne vlaške države pod patronatom Rumunije i instrumentalizovanog dela Evropske unije! Podsećanja radi, zvanična Rumunija ne priznaje vlašku nacionalnu zajednicu i vlaški jezik, već Vlahe u istočnoj Srbiji smatra Rumunima i na taj način Rumunija, kao članica Evropske Unije, otvoreno ističe svoje teritorijalne pretenzije prema Srbiji preko onih Vlaha i njihovih filijala koje se zalažu za rumunizaciju Vlaha u Srbiji i rumunsko mešetarnje zloupotrebom Vlaha u Srbiji predstavlja flagrantno kršenje svih međunarodnih ugovora, konvencija i Povelje Ujedinjenih nacija, dok, s druge strane, Rumunija sada neodoljivo podseća na Albaniju u vreme zlikovca Broza koja je podsticala šiptarski separatizam na Kosovu i Metohiji, a upravo na to blagonaklono gleda deo instrumentalizovane Evropske unije kojoj je geslo: napasti Srbiju sa svih strana, po svakom osnovu i svim sredstvima…

O svemu ovome u Srbiji se „hrabro“ ćuti! Tako je to kad se neokomunistička ideologija zove – sramna ćutologija!

Izvor: Srpski kulturni klub

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji, istinitu

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo jedan

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i neku

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika. Iako

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela sam

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu. Ja

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako skroman

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je produžio

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi je

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​