Osjeća se da je hrvatska politika dobronamjerna

Datum objave: utorak, 8 februara, 2011
Veličina slova: A- A+
Nebojša Radmanović
Nebojša Radmanović

Izjavu predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor ja sam shvatio dobronamjerno: kao izjavu dvoje odgovornih funkcionera zemlje koja ima u svom Ustavu obavezu da vodi računa o Hrvatima van Hrvatske, i kao izjavu lidera koji žele da se u našoj zemlji brzo konstituiše vlast i da u njoj budu ravnopravni i Hrvati, kaže za Novosti Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH

Nedavna posjeta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu i razgovori koje je obavio s predstavnicima Srba u Hrvatskoj, bili su prvi povod za razgovor s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem. Drugi povod bile su dileme oko konstituiranja Savjeta ministara BiH do čega nije došlo ni četiri mjeseca nakon izbora, a treći pitanje izbjeglica i povratka u regionu, jer se to tiče i BiH, odnosno Republike Srpske u kojoj je utočište našao velik broj Srba iz Hrvatske.

Je li tokom posjete postignut napredak u rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH?  

Govoreći o odnosima između Hrvatske i BiH, nakon ove posjete osjećam se optimistično. Doduše, mogu reći da sam bio optimističan i prije četiri godine, ali sada se stvarno osjeća jedno dobro raspoloženje i želja za dobrom suradnjom susjeda i zajedničkim radom na otvorenim pitanjima. Osjeća se da smo prevazišli sukobe i nesporazume koji su se desili u prošlosti i da postoje oni koji žele da sarađuju na dobrobit građana Hrvatske i BiH.

Na potezu je Tadić

Kako ocjenjujete izjave hrvatskog državnog vrha i istaknutih političara o BiH i koliko oni mogu doprinijeti smirivanju situacije u zemlji?

radmanovic-snv

Ako mislite na zajedničku izjavu predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor datu uoči naše posjete, ja sam je shvatio dobronamjerno. Shvatio sam to kao izjavu dvoje odgovornih funkcionera zemlje koja ima u svom Ustavu obavezu da vodi računa o Hrvatima van Hrvatske, i kao izjavu lidera zemlje koja je susjedna BiH i koji žele da se u našoj zemlji brzo konstituiše vlast, ali da u njoj budu ravnopravni i Hrvati. Ne samo zato što u Ustavu Hrvatske piše da država ima da vodi računa o Hrvatima, već zato što BiH ne može biti stabilna ako svi nisu ravnopravni i ako se ne osjećaju ravnopravnima. Uostalom, u svim našim razgovorima osjetilo se da Hrvatska želi stabilnu situaciju u susjedstvu, a da istovremeno ne želi poremetiti složenu situaciju oko formiranja vlasti u BiH.

Razgovor u SNV-u

Tokom posjete Zagrebu Nebojša Radmanović susreo se i s delegacijom SNV-a u kojoj je bio i vicepremijer Slobodan Uzelac. Sastanku su prisustvovali i zamjenik predsjednika SNV-a Aleksandar Milošević, državni sekretar u Ministarstvu za regionalni razvoj Stanko Janić i poslanik SDSS-a Mile Horvat. – Posjeta SNV-u bila je prilika da se upoznam o detaljima iz života i povratka srpske zajednice u Hrvatskoj – rekao je Radmanović i naglasio da se može vidjeti doprinos SNV-a povratku i ukupnom političkom životu Srba u Hrvatskoj. Teme sastanka bile su aktivnosti koje čekaju srpsku zajednicu u Hrvatskoj, od popisa stanovništva do izbora, zatim mogućnost suradnje Srba iz Hrvatske sa Republikom Srpskom, BiH i Srbijom, položaj i održivi povratak Srba u Hrvatskoj, te donatorska konferencija koja bi bila doprinos uspješnom okončanju izbjegličke problematike, naročito populacije smještene u kolektivnim centrima u Srbiji i drugim zemljama. – Time bi se osiguralo da se vrate oni koji to žele, a da oni koji su se odlučili integrirati u nove sredine, u njima i ostanu – rekao je Uzelac. Radmanović se susreo i s mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim i cijele Italije Jovanom.

Hoće li Predsjedništvo BiH u skorije vrijeme o odnosima i otvorenim pitanjima razgovarati i s liderima Srbije, prije svega s predsjednikom Borisom Tadićem? 

Svakako. Samo, mislim da je po praksi razvoja dobrih odnosa sada na redu da predsjednik Tadić dođe u Sarajevo, a ne da Predsjedništvo ide u Beograd. Prije dvije godine vodio sam delegaciju Predsjedništva BiH; iako nismo bili sva trojica, u Beograd sam išao uz jasnu saglasnost članova Predsjedništva i rukovodstava entiteta. Sada bi Tadić trebao da dođe u Sarajevo, a tek onda da Predsjedništvo opet ide u Beograd. Siguran sam da će se i jedno i drugo desiti u narednom periodu.

Je li posjeta Zagrebu pomogla i u rješavanju nedoumica oko buduće vlasti i ima li licitiranja oko uključivanja jednog ili dva HDZ-a iz BiH u vlast?  

Potrebno je da imamo Savjet ministara u BiH i očekujem da će se on brzo formirati. A o tome tko će biti na vlasti određivat će politički partneri – lideri političkih stranaka. Mislim da bi bilo loše ako bi iz jednog nacionalnog korpusa pokušavali podijeliti drugi nacionalni korpus, to ne bi bilo dobro ni za koga, bez obzira na to što se nekom može činiti da je dobro za jednu političku opciju. Mislim da je najbolje da pored SNSD-a i SDS-a, koji će sigurno zajedno biti na vlasti, u nju uđu oba HDZ-a i SDA i SDP u ime bošnjačkog naroda. Takva bi vlast u BiH bila čvrsta četiri godine.

Dok se govori o položaju Hrvata u BiH, nekako je u sjenci ostalo pitanje pripadnika nacionalnih manjina koji se po sadašnjim rješenjima ne mogu birati u organe vlasti, odnosno na najviše funkcije, zbog čega su se obratili Sudu za ljudska prava u Strasburu?

O tom pitanju govorio sam i prije nego što sam došao na ovu funkciju. Stav svih nas iz Republike Srpske uvijek je bio da se Ustav BiH uskladi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima prije odluka suda u Strasburu. Ali ne dozvoljavamo da neke političke grupe i partije, odnosno pripadnici jednog naroda to iskoriste za korjenite promjene Ustava, odnosno dijelova koji im ne bi odgovarali. To im se neće dozvoliti, pogotovo ako je moguće primijeniti Konvenciju.

Vraćanje imovine
Kakva je situacija oko povratka izbjeglica i zagovara li BiH regionalnu donatorsku konferenciju?
Mislim da donatorske konferencije uvijek trebaju, pogotovo ova koja se ove godine planira za četiri zemlje u regionu, za BiH, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Treba uvijek raditi na povratku izbjeglica i raseljenih lica, ali moram reći i da se ne može ljude silom tjerati da se vrate. Ljudi imaju pravo da se opredijele gdje će živjeti.

U Republici Srpskoj imovina je vraćena u 99,9 posto slučajeva, uz nekoliko onih koji su na sudu, ali je tačno i da se mnoge izbjeglice drugih nacionalnosti nisu vratile u Republiku Srpsku, isto kao što su u njoj mnogi Srbi koji se nisu vratili u Hrvatsku. Nikada ne treba odustati od toga da se što više ljudi vrati na sve prostore na kojima su nekada živjeli, što znači i na cijelo područje BiH, ali se prije toga mora obezbijediti gdje će i od čega živjeti.  

Kada se govori o srpskim izbjeglicama iz Hrvatske, u kojoj mjeri hrvatski državni organi, ali i Srpsko narodno vijeće mogu biti partner organima BiH i Republike Srpske oko njihovog povratka?

U pravilu, organi jedne vlade sarađuju s organima druge vlade, ali je SNV u Hrvatskoj neosporno jedna nadstranačka organizacija koja je mnogo značajnija nego neka politička partija. Na taj način je SNV partner Vlade u Hrvatskoj i na taj način može da bude i partner institucija u Republici Srpskoj i BiH. Mislim da to treba koristiti, pogotovo što u Republici Srpskoj postoje neke organizacije koje nisu vladine i s kojima SNV može da sarađuje.

Kako vi u okviru regionalne suradnje vidite ukupne međusrpske odnose u regionu? Tu je Srbija kao matična zemlja srpskog naroda, BiH u kojoj su Srbi konstitutivni narod i Hrvatska u kojoj su manjina, doduše najveća i s određenim uticajem u društvu?

 Mislim da je ta saradnja u posljednje vrijeme na mnogo višem nivou nego u ranijim periodima što, prije svega, treba zahvaliti ljudima koji su na vlasti. Teško da se može ostvarivati visok nivo saradnje ukoliko lideri koji vode zemlje ili entitete ne žele na tome da rade. Boris Tadić je lider koji će okupljati i razumjeti druge i pružiti im priliku da se osjete ravnopravnima. Tako je kod nas u Republici Srpskoj i tako i ubuduće hoćemo da sarađujemo sa Srbima koji žive u Hrvatskoj. Ako se osjeća da smo dobronamjerni jedni prema drugima, da niko nikom nije nadređen i da niko nikom ne komanduje, da svi slušamo jedni druge, onda će ta saradnja ubuduće biti još bolja.

Nenad Jovanović

Izvor: SRPSKO NARODNO VIJEĆE

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top