Nadležni za partizanske, ne i ustaške žrtve

Državna tajnica Ministarstva kulture bila je na otkrivanju spomen ploče žrtvama zločina antifašističkih ustanika u Boričevcu gdje je podignuta ploča za petnaestero staraca stradalih 1941. godine, no isto Ministarstvo proglasilo se nenadležnim za postavljanje spomen ploče za oko 2 685 žrtva ustaškog pokolja u Glini, već da je to stvar gradskih vlasti koji ističe da razmjere zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi. Ploče sa imenima stradalih i dalje leže negdje u mraku

Paralelno s obilježavanjem Dana ustanka u Srbu, u obližnjem Boričevcu je odata počast žrtvama zločina u tom selu, koji spadaju u rijetka djela odmazde počinjena od strane antifašističkih ustanika. Okupljeni, među kojima je bio i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji se nije ustezao od verbalnih napada na antifašiste, kako one iz 1941. godine, tako i one iz 2011. godine, prisustvovali su otkrivanju spomen ploče na zidu crkve u obnovi.

Ploča koju su financirale neke nevladine organizacije ima slijedeći natpis: „Oko ove župne crkve Male Gospe živjelo je selo Boričevac do subote 2. kolovoza 1941. kada su seljane protjerali, selo opljačkali i sve kuće (neke s ukućanima) zapalili ‘ustanici’. U spomen na prognane i ubijene Boričevljane ovu ploču postaviše njihovi potomci“.

Jedna od onih koji su otkrili tu ploču u čast petnaestero staraca iz tog sela koje je 1941. godine, s pravom ili ne, u narodu bilo označeno kao ustaško gnijezdo, a njegovi stanovnici prozivani u vezi ubijanja i nestajanja Srba tog kraja, bila je i Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, inače vrlo angažiranom u obnovi crkve koja je također stradala.

Nekoliko dana nakon toga, u Glini je održana komemoracija žrtvama jednog od ustaških pokolja u Glini, odnosno u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice, koja je nakon pokolja preko 1000 ljudi bila srušena i na čijem je mjestu nakon rata sagrađen Spomen dom (od 1995. godine nazvan Hrvatski dom). Pred domom je bila spomen ploča, ali i ploče s imenima žrtava tog pokolja.

Jedna nevladina organizacija tražila je da spomen dom dobije svoje staro ime, ali i da se vrati spomen ploča pisana u duhu tadašnje političke korektnosti s „fašistima“ kao počiniocima.

Ministarstvo kulture, kojem je na čelu HDZ-ov ministar Jasen Mesić, tim se povodom oglasilo tvrdnjom da za to nije nadležno, već je to stvar gradskih vlasti koje opet ističu da razmjeri zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi. Ploča je i dalje negdje u mraku, pa tako sjećanje na 400 žrtava pokolja iz maja 1941. godine, 1285 žrtava iz Banskog Grabovca u julu iste godine i preko 1000 ljudi u dva pokolja u spomenutoj pravoslavnoj crkvi, danas Hrvatskom domu, ostaje na brizi samo potomcima žrtava, srpskim organizacijama i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Nenad Jovanović

Izvor: SNV NOVOSTI