Kalendar Pokolja

Sisak, mjesto zločina

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Petrova gora, Mračajski jarak, 18. aprila

Petrova gora, Mračajski jarak, ustaše su 18. aprila 1942. godine masakrirale 18 srpskih izbjeglica.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Zločin u Crnom Potoku kod Topuskog

Crni Potok, kod Topuskog, 17. aprila 1942. ustaše ubile 64 Srbina.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Iako se u ovom djelu navodi da je do zločina u Crnom Potoku došlo 17. aprila, upoređivanjem izvora i nama dostupne literature, došli smo do zaključka de se, ipak, kao dan izvršenja zločina nameće 18. april 1942. godine. Do tog zaključka došli smo koristeći naslove:Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945,Dušan Baić,Vrginmost, 1980. (str 388-398) iGenocid na Kordunu i okolici,Petar Zinaić, Beograd1996, (str 429-430)

Prenosimo spisak žrtava iz knjigeGenocid na Kordunu i okolici.

ZLOČIN U CRNOM POTOKU

18. aprila 1942. ustaše su na prevaru uspjele da ubiju 64 stanovnika iz Crnog Potoka i dvojicu iz sela Bukovice koji su se nalazili u Crnom Potoku. Toga dana selo Crni Potok je potpuno spaljeno.

Iz Bukovice su ubijene Ljubica Vrga 10 (godine), i njena sestra Neđeljka Vrga 6, u Crnom Potoku gdje su se nalazile kao izbjeglice kod rodbine.

Iz Crnog Potoka ubijena je Milica Bakić 17, u vlastitoj kući.

Mila Bakić 20, ubijena je i spaljena u štali Stevana Vojnovića.

Jeka Balaban 19, silovana je, a zatim ubijena i spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.

Milka Kajganić 28,

Đuro Kolundžija 39, gluhonjem,

Ljubica Kolundžija 3,

Milica Kolundžija 30,

Sava Kolundžija 42,

Staka Kolundžija 5,

Stana Kolundžija 42,

Stoja Kolundžija 7,

Miladin Miljanović 13,

Milinka Miljanović 50,

Milka Mudrić 13, su ubijeni.

Simo Poštić 2, živ je spaljen zajedno sa svojim djedom

Stojanom Poštić 84 u vlastitoj kući.

Matija Ulemek 50, ustaše su mu polomile ruke i noge i zaklali i zakopali u đubar kod njegove kuće.

Boja Vojnović 13, ubijena,

Boja Vojnović 31, živa je spaljena u štali Stevana Vojnovića,

Božo Vojnović 21, živ je spaljen sa grupom mještana u vatri zapaljene kuće,

Branko Vojnović 7,

Dragan Vojnović 2 i

Dragan Vojnović 1, ubijeni su kod svojih kuća.

Dragica Vojnović 4, živa je spaljena sa grupom svojih mještana.

Dragica Vojnović 3, i

Dušan Vojnović 2, ubijeni,

Đuro Vojnović 21, i

Joka Vojnović 45, živi su spaljeni sa grupom mještana.

Joka Vojnović 19, silovana je pa zatim živa spaljena,

Ljubica Vojnović 12, živa je spaljena,

Ljubica Vojnović 20 i Maksim Vojnović 36, su ubijeni.

Marija Vojnović 18, i Marija Vojnović 47, žive su spaljene.

Mihajlo Vojnović 45,

Milan Vojnović 6 i

Milan Vojnović 3 su ubijeni.

Mile Vojnović 19, pobjegao je iz zapaljene štale i istog dana na njivi uhvaćen i ubijen.

Mile Vojnović 4,

Mile Vojnović 60,

Mile Vojnović 44,

Milica Vojnović 18,

Milka Vojnović 45,

Milka Vojnović 40, su ubijeni kod svojih kuća.

Miloš Vojnović 35, bio je ranije stražar kod opštine Topusko, živ je spaljen sa grupom mještana u svom selu.

Mirko Vojnović 24,

Nikola Vojnović 13,

Nina Vojnović 3,

Pero Vojnović 63,

Pero Vojnović 3,

Pero Vojnović 21,

Rade Vojnović 40, borac IV bataljona, zarobljen i živ spaljen u štali Stevana Vojnovića,

Ružica Vojnović 59,

Sava Vojnović 32, ubijeni i spaljeni u kući Mile Bućana,

Slavko Vojnović 4, ubijen,

Stana Vojnović 20 i Stanica Vojnović 42, žive su spaljene sa grupom mještana.

Stanko Vojnović 43,

Stevan Vojnović 52,

Stevan Vojnović 25,

Stoja Vojnović 59, su ubijeni, a

Stoja Vojnović 63, je živa spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.

Luka Miljanović 2,

Milka Miljanović 3,

i Stojan Miljanović 6, ubijeni su od strane ustaša u Petrovoj Gori.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila

Gornji Kirin, Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila 1942. godine ustaše poklale žene i njihovu djecu izbjegle iz njihovih opljačkanih i popaljenih kuća.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. Karlovac 2017.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili pismom na adresu Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.

22. april - dan sjećanja na proboj jasenovačkih logoraša

Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1 073 preživjelih logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora Kožare, u selu Jasenovac, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj.
Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora "Jasenovac", koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.
Prema istraživanjima stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u ovom logoru ubijeno je oko 800 000 djece, žena i staraca, mada se o broju stradalih još uvijek vode svakodnevne rasprave, tačan broj stradalih vjerovatno nikada neće biti utvrđen
Među stradalima bilo je najviše Srba, Jevreja i Roma. Po načinu ubijanja, jasenovački logor smatra se najmonstruoznijim stratištem koje je tada postojalo u svijetu, a koji je osnovala i njime upravljala NDH.

OBILJEЖAVANJE 66. GODIŠNJICE PROBOJA JASENOVAČKIH LOGORAŠA

Milan Bastašić: U SUSRET GODIŠNJICI PROBOJA JASENOVAČKIH ZATOČENIKA APRILA, 1945. GODINE

OBILJEЖAVANJE DANA SJEĆANJA NA JASENOVAC

Proboj koji se pamti