arrow up

Podijelite vijest:

Ju­ga kao tu­ga

Dok se ovih da­na za­tr­pa­nim isto­rij­skim go­di­šnji­ca­ma tra­ži i od­go­vor na pi­ta­nje šta nas je to sna­šlo u po­sled­njih sto go­di­na, stal­no sam pod uti­skom da ana­li­ti­ča­ri pre­vi­đa­ju či­nje­ni­cu da su u tom pe­ri­o­du bal­kan­ski na­ro­di pro­la­zi­li kroz evo­lu­cij­ski pro­ces kroz ko­ji su ne­ki evrop­ski na­ro­di pro­šli pre nas.

Banjaluka (foto M. Kremenović)

Ako po­đe­mo od evo­lu­cij­ske te­o­ri­je o na­šoj vr­sti, ko­li­ko se se­ćam, po­či­nja­la je sa gru­pom zva­nom hor­da, na­sta­vlja­la ple­me­nom pa dr­ža­vom, da bi se da­nas na­sta­vi­lo pre­ko EU (ne­kom za­jed­ni­com dr­ža­va).

Uz to bi tre­ba­lo do­da­ti i Du­či­će­vu de­fi­ni­ci­ju otadž­bi­ne „da ona ni­je ni tlo ni va­zduh, već duh na­ro­da”, kao i vla­da­ju­ću pa­ra­dig­mu svih na­ro­da sve­ta (kao ne­ki vid ko­lek­tiv­ne sve­sti – sve što je u in­te­re­su mog na­ro­da je i prav­da).

Oni ko­ji su stva­ra­li, pr­vu pa i dru­gu Ju­go­sla­vi­ju, kao da i ni­su bi­li do­volj­no sve­sni ovih za­ko­ni­to­sti, ka­ko bi in­že­nje­ri ka­za­li – po­gon­skih si­la ko­je po­kre­ću po­stup­ke na­ro­da. Iz na­ve­de­nog pro­iz­la­zi da svi na­ro­di ko­ji su ušli u sa­stav pr­ve i dru­ge Ju­go­sla­vi­je ni­su pro­šli kroz fa­zu pro­ži­vlja­va­nja vla­sti­tih dr­ža­va.

Iz Du­či­će­ve de­fi­ni­ci­je se vi­di do­kle tre­ba da su gra­ni­ce ne­ke dr­ža­ve, do pre­de­la u ko­jem do­mi­ni­ra duh tog na­ro­da, ne ju­če ne­go da­nas. Taj duh se na­ro­či­to ma­ni­fe­stu­je kroz sport­ska nad­me­ta­nja.

Mi­šlje­nja sam da Sr­bi­ja ne tre­ba da ospo­ra­va na­stu­pe spor­ti­sta Ko­so­va na bi­lo kom tak­mi­če­nju. Za­što da ne­či­joj de­ci us­kra­ću­je­mo ta­ko ne­što sa­mo za­to što mi sta­ri­ji ni­smo spo­sob­ni da pro­ble­me ra­zum­no i br­zo re­ša­va­mo. Je­di­na utak­mi­ca ko­ju bih ra­do gle­dao uži­vo je­ste ona iz­me­đu spor­ti­sta Sr­bi­je i Ko­so­va.

Ona ne tre­ba da če­ka re­ša­va­nje svih dru­gih pro­ble­ma iz­me­đu Sr­ba i Al­ba­na­ca. Va­ter­po­lo utak­mi­ce Sr­bi­je i Hr­vat­ske i fud­bal­ske Sr­bi­je i Cr­ne Go­re de­lu­ju kao po­tvr­da da su nas de­ca (spor­ti­sti) po zre­lo­sti pre­va­zi­šla. Ti­me bi­smo ko­sov­skim Al­ban­ci­ma omo­gu­ći­li da is­po­lja­va­ju svoj iden­ti­tet. Što da se ne ra­du­ju i oni, kao što se ra­du­ju Hr­va­ti, na­stu­pu svo­jih spor­ti­sta. Ko­lek­tiv­ne (sport­ske) emo­ci­je ne tre­ba ve­zi­va­ti za dru­ge pro­ble­me. Njih na­ro­di i ni­su une­li u za­jed­ni­cu dr­ža­va na­zva­nu EU.

A što se ti­če one tre­će tvrd­nje, o in­te­re­su na­ro­da, ona se na ovim pro­sto­ri­ma zor­no ma­ni­fe­stu­je, po­sle ha­ških i sa­ra­jev­skih pre­su­da za rat­ne zlo­či­ne.

Autor: Dr P. Pe­tro­vić, Ba­nja­lu­ka

Izvor: Politika

Vezane vijesti:

Marković: Jugoslavija je oba puta propala pod pritiskom velikih sila

Jugoslavija na svoju štetu, Klemanso upozoravao: Srbi saveznici, Hrvati i Slovenci bili protiv nas

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji, istinitu

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo jedan

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i neku

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika. Iako

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela sam

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu. Ja

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako skroman

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je produžio

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi je

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​