arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Ivan Čerešnješ, SJEĆANjE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENjAJU

Ivan Čerešnješ
Ivan Čerešnješ

Hebrejski univerzitet u Jerusalimu

 SJEĆANjE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENjAJU

 – „Nikad više“ kao paradigma sjećanja na holokaust –

„Više zabrinjava manipulacija istorijom kroz ahitekturu spomenika nego emocijama. Kada se istorija ne razumije, postoji veća vjerovatnoća da će se ponoviti.“

 Moderni istraživači neprestano pokušavaju da premoste istoriju i kolektivno pamćenje Jevreja i nejevrejskih zajednica koje postoje u istom okruženju. Ovo nije lak zadatak, uglanom zbog fundamentalnih razlika između istorije i sjećanja: dok istorija pokušava da rekonstruiše prošlost na osnovu svih raspoloživih podataka pomoću svih raspoloživih podatakapomoću kritičke analize, sjećanje već zna glavne crte priče, jer je ono zasnovano na teleološkom modelu u kojem su početak, sadašnjost, budućnost već određei. Sjećanje je neprekidno, ponavlja se ritualno, dok je istorija diskretna, fokusirana na određene datume i izgrađena na hronološkim skelama. U suštini, kolektivno sjećanje pripada oblasti posredovanih značenja koja antropolozi nazivaju „kultura“.

Ovo je pogotovo od suštinskog značaja kod sveštenih mjesta, gdje je kolektivno sjećanje ovjekovječeno u ritualu. Atributi identiteta i znaenja, koji se mogu razumjeti kroz proučavanje arhitektonske istorije, uključuju pojmove kao što su „ukorijenjen“ ili „u pokretu“, „autohtoni“ ili „drugi“, „ukrašen“ ili „jednostavan“, „visok“ ili „nizak“, poveza sa određenim arhitektonskim modelima i ikonografskim presedanima sa svojom geografijom, istorijom i značenjima pojmova „negdje drugdje“ ili „drugi put“.

Zgrada Okružnog suda u Gospiću u Hrvatskoj, dio kompleksa ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. godine. Đuro Zatezalo, Jadovno – kompleks ustaških logora 1941, Beograd 2007, knj. I, str. 275.

NAJNOVIJE VIJESTI

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako skroman

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je produžio

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi je

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz, ali

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u koje

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a standard

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​