Hrvatski radio 101: Sjećamo se

Datum objave: petak, 8 jula, 2011
Objavljeno u Kompleks Jadovno
Veličina slova: A- A+

 

Jadovno - spomenik
Jadovno – spomenik

15 do 40 tisuća ljudi pobijeno je u logoru Jadovno, od lipnja do kolovoza 1941. Onamo su ljudi odvođeni samo zbog jednog razloga – da budu ubijeni, a prvi kontingent žrtava stigao je na današnji dan, prije 70 godina.

Izaslanica predsjednika RH Vesna Pusić na današnjoj je komemoraciji oslikala dvije slike besmislenog zla. Jednu o predratnoj škvadri mladića koji su se tijekom rata našli na suprotnim stranama i međusobno ubijali, te drugu, koja govori o iskustvu koje je Slavko Goldstein iznio u knjizi «1941. –  godina koja se vraća». Njegov je otac ubijen u Jadovnu, a zadnje očevo pismo, Goldstein je nevjerojatnom spletom  okolnosti dobio kao stariji čovjek.

Jadovno, petnaestak kilometara od Gospića, bio je centralna točka sustava logora na Velebitu, podsjeća povjesničar Tvrtko Jakovina:

«…minijaturno selo u kojem je formiran jedan od prvih logora smrti, koji je imao ograničen rok trajanja – do trenutka kad su Talijani, kako bi proširili svoj prostor i u pokušaju umanjivanja ustanka koji se počeo dizati preblizu njihovog terotorija, okupirali ono što je dotad bilo pod NDH.»

U Jadovnu su stradali ponajprije Srbi i Židovi:

«Postoje čak i dokumenti koji sugeriraju da se muslimane i Hrvate ne odvodi u pravcu Gospića, nego drugamo. I oni su mogli završiti u Jadovnom, ako su imali smrtnu presudu, ali je Jadovno bilo prilično ekskluzivno i u tom ga smislu valja promatrati. U tom smislu treba razumijevati i posjetu srbijanskoga predsjednika.»

Boris Tadić je na komemoraciji bio s majkom i rekao je da je dolazak u Jadovno za njega vrlo osoban, jer ondje su mu ubijeni djed i djedov brat – došao se sjećati. «Ali sjećanje, nije dovoljno», upozorio je: «Treba obrazovati mlade generacije da bi sa stadiona nestali povici «Ubij Srbina! Ubij Hrvata!», jer su mir, međusobna tolerancija i osuda svih zločina potrebni da bismo živjeli kao ljudi. Samo tako jugoistočna Europa može postati dom mira za sve.»

Pusić smatra da je Tadić izostao s jučerašnjeg okupljanja kod predsjednika Ive Josipovića, upravo zbog polemika koje su se krenule voditi kad je pozvan.

Važno je podsjetiti u koliko kratkom roku nakon osnivanja NDH je Jadovno nastalo, nastavlja Jakovina:

«Taj logor je nastao već u lipnju 1941., a ako netko ne zna, NDH je nastala 10. travnja. U kontinentalnom dijelu već je postojao logor Danica, ali prvi logor smrti osnovan je 2 mjeseca od osnutka NDH, i već se uveliko likvidiralo. Bez plinske komore, naravno, ubijalo se na različite načine.»

Komemoraciju su organizirali Srpsko narodno vijeće, Savez antifašističkih boraca i antifašista, Eparhija gornjokarlovačka SPC, Udruženje «Jadovno 1941.» i Koordinacija židovskih općina Hrvatske.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac podsjetio je da je spomenik žrtvama uništen prije dvadeset godina:

«U jednom vremenu u devedesetima, kad se mislilo da se rušenjem znamenja može izbjeći odgovornost za sjećanje. Rekao sam da je taj spomenik zahvaljujući inicijativi srpskih, židovskih, antifašističkih organizacija u Hrvatskoj, uz pomoć hrvatske Vlade, te da obnavljanje predstavlja napor da se znamo nositi s prošlošću, s idejama koje su dovodile do takvih zločina, zamislima država koje su te zločine ozakonile i izvršile.»

Jadovno je bila matica zločina koji su obuhvatili 20. stoljeće i obilježili odnose između Hrvata i Srba:

«Prilika je da kažemo da treba prestati bilo s masovnim zbrajanjem žrtava, bilo s pojedinačnim utvrđivanjem, jer se točan broj žrtava, na žalost, nikada neće utvrditi. Treba se posvetiti komemoriranju žrtava i stvaranju politike sjećanja koja će suditi zločine i osuđivati politike koje su do njih dovele.»

Pupovac je zahvalio hrvatskim antifašistima što broj žrtava Jadovna nije bio veći, ali i prozvao one koji nisu činili ništa da pomognu žrtvama.

Predsjednik banjalučke Udruge Jadovno Dušan Bastašić optužio je Hrvatsku da ne čini dovoljno na kažnjavanju počinitelja zločina iz tog vremena, ali niti na obilježavanju stratišta, te se zapitao je li današnja Hrvatska slijednica NDH. Odgovorila mu je Vesna Pusić:

«Današnja Hrvatska nema nikakve veze s tim i takvim režimom. Ona se, upravo obrnuto, temelji na ljudima koji su podigli ustanak protiv takvog terora i zločina, na ljudima koji su se borili protiv fašizma i nacizma svih vrsta i svih različitih kvislinga.»

Jakovina podsjeća da je Eugen Dido Kvaternik kopirao logore Trećeg rajha i povlači paralelu s nedavno preminulim Milivojem Ašnerom, koji je bio NDH-zijski zapovjednik policije:

«I njega su, u nikad zapravo izvedenom sudskom postupku u Hrvatskoj, branili po modelu (i on se branio) da je bio odgovoran samo za regulaciju prometa u Požegi, a ne za likvidaciju Srba i nešto Židova u požeškom kraju. Pretpostavljam da je Ašner bio zadužen za promet onoliko koliko je u NDH na državnoj razini za promet bio zadužen i Eugen Dido Kvaternik.»

Antifašizam, između ostalog, znači da možemo razgovarati o minulim događajima i adresirati krivnju na pravo mjesto, zaključuje Jakovina:

«To jest – ili bi trebao biti – iskaz našeg europejstva, gdje ulazimo, kao i da smo spremni govoriti o tamnim stranicama naše prošlosti. Kao što su to činile ostale zemlje EU, i to bez prevelikih unutarnjih trzavica kao što je kod nas.»

Osim dijela naših današnjih sugovornika, na komemoraciji su bili izaslanik predsjednice Vlade Jasen Mesić, potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, te predstavnici Saveza Antifašističkih boraca i vjerskih zajednica. Nedaleko od Šaranove jame, jedne od 32 jame u kojima su posmrtni ostaci žrtava, Jasen Mesić i Milorad Pupovac otkrili su obnovljeni spomenik kipara Ratka Petrića.

Izvor: Hrvatski radio 101

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top